>

novosti logo

Vijesti / Balkan Vijesti / Balkan

'Ulični ridikul nas vraća u devedesete'

Šešeljevo ponašanje danas su osudili europarlamentarci, a na postupke Haškog suda reagirali su i Documenta i GOLJP uputivši otvoreno pismo na adresu Vijeća sigurnosti UN-a

U srijedu je Hrvatski sabor jednoglasno sa 104 glasa izglasao Deklaracija u vezi s odlukom MKSJ o privremenom puštanju Vojislava Šešelja na slobodu. Inicijatorica Deklaracije, nezavisna saborska zastupnica Jadranka Kosor rekla je da je Šešeljeva sloboda uvreda za sve žrtve rata i za sve Šešeljeve žrtve. U saborskoj Deklaraciji stoji da Šešelja treba vratiti u haški pritvor da tamo čeka presudu.

Danas prijepodne i Europski parlament raspravljao je na temu: ‘Srbija: slučaj optuženika za ratne zločine Šešelja’, a izglasana je i hitna rezolucija o ovom optuženiku. U rezoluciji Europskog parlamenta, donesenoj na inicijativu hrvatskog europarlamentarca Andreja Plenkovića, a na prijedlog Kluba Europske pučke stranke, stoji kako je Šešelj od povratka u Beograd održao tri javna govora u kojima je naglasio da se neće dobrovoljno vratiti u Haag kada sud od njega to zatraži, te je time najavio namjeru da prekrši jedan od uvjeta zbog kojih je pušten. Šešelj poziva na stvaranje takozvane ‘Velike Srbije’, čime iznosi pretenzije na susjedne zemlje, uključujući i članicu EU Hrvatsku, također stoji u Deklaraciji. Navodi se i kako bi Šešeljevo huškanje na rat i poticanje na mržnju mogle dovesti u pitanje ostvareni napredak u regionalnoj suradnji i pomirenju te potkopati napore ostvarene prošlih godina. ‘Sa zabrinutošću se primjećuje izostanak odgovarajuće političke reakcije i pravnog odgovora srpskih vlasti na Šešeljevo ponašanje, što potkopava povjerenje žrtava u sudski postupak’, stoji u Deklaraciji u kojoj se poziva Haški sud da preispita postojanje uvjeta za privremeno puštanje Šešelja na slobodu u novim okolnostima. U raspravi je Plenković pozvao srpske vlasti da osude Šešelja, a Tonino Picula je rekao kako optuženik nije promijenio svoju retoriku i kako ponovno traumatizira žrtve, te kako nas njegove riječi vraćaju u rane 90-te, a kako bi Srbija trebala provjeriti krši li Šešelj njihove zakone.

Documenta - centar za suočavanje s prošlošću i Građanski odbor za ljudska prava (GOLJP) uputili su otvoreno pismo Vijeću sigurnosti UN-a, glavnom tajniku UN-a Ban Ki-moonu, posebnom izvjestitelju UN-a Pablu de Greiffu, te predsjednicima i vladama Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Makedonije, Slovenije i Srbije. U pismu, kojeg potpisuju Vesna Teršelić i Zoran Pusić, stoji kako je Haški sud sa svoja dva relativno nedavna postupka ozbiljno ugrozio svoj ugled. Šešelj je simbol etničke mržnje i ratnohuškačke politike na ovim prostorima, a pušten je nakon 12 godina suđenja na privremenu slobodu, što govori o neučinkovitosti suda. ‘Puštanje Šešelja na, za sada, privremenu slobodu, bez ikakvih ograničenja djelovanja, pokazuje velik stupanj neosjetljivosti na osjećaje svih onih kojima Šešeljevi govori 2014. usred Beograda nisu samo blebetanje uličnog ridikula nego vraćanje noćnih mora’, stoji u pismu. Teršelić i Pusić kažu kako je mnogo ‘humaniji’ postupak prema preživjelim žrtvama vraćanje Šešelja u zatvor ili zatvorsku bolnicu u Haag, da tamo čeka presudu.

Kao drugi ozbiljan udarac ugledu Haškog suda Documenta i GOLJP navode pet relativno nedavnih presuda Žalbenog vijeća pod predsjedavanjem sadašnjeg predsjednika Haškog suda, gdje su osude na zatvor od 18 do 30 godina poništene i svi osuđeni oslobođeni. U pismu podsjećaju kako Žalbeno vijeće nove oslobađajuće presude nije donijelo na osnovu novo prikupljenih dokaza, nego samo na drugačijoj interpretaciji tih dokaza. ‘Takva neusklađenost u interpretaciji istih činjenica bila bi udar na ugled zadnjeg provincijskog suda, a kamoli ne za jedan od najprestižnijih sudova u svijetu’, stoji u pismu u kojem je naglašeno kako hrvatska politika ne smije dopustiti da Šešelj s njom manipulira i diktira njene postupke, te da se zbog Šešelja ugroze odnosi u regiji, posebice između Srbije i Hrvatske.

1/1