Koronakriza je brojnim europskim i drugim ministrima zdravstva skratila mandate, a sve je više zemalja u kojima se u proteklih godinu i kusur dana svakih nekoliko mjeseci smjenjivalo stare i biralo nove ministre zdravstva. Gotovo da nema ministra zdravstva kojemu se fotelja nije drmala pod naletima širenja zaraze koronavirusa. Ministar zdravlja Srbije Zlatibor Lončar jedan je od rijetkih koji danas čvršće sjedi u svojoj resornoj fotelji nego u prvim prošlogodišnjim mjesecima širenja epidemije u Srbiji. Pojedini sindikati liječnika i zdravstvenih radnika tada su tražili njegovu smjenu, a braneći prošloga ljeta vladin Krizni štab za borbu protiv koronavirusa, čije je smjenjivanje zatražilo nekoliko tisuća zdravstvenih radnika okupljenih u pokretu Udruženi protiv Covida, zapravo je branio i svoju ministarsku funkciju.
Lončarevu smjenu danas ne spominju ni najgrlatiji njegovi kritičari. Štoviše, regionalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije za Europu, Danac Hans Kluge, u ponedjeljak mu je javno u Beogradu zahvalio što je "prihvatio da bude pokrovitelj Plana za zdravlje za zapadni Balkan" i što će, u okviru projekta Mapa puta za zdravlje na zapadnom Balkanu 2021. – 2025., koncem ove godine u Beogradu organizirati "sastanak ministara iz regiona na kojem bi bio dogovoren plan do 2030.". Kako prenosi RTS, Kluge je prethodno na sva usta nahvalio "Ministarstvo zdravlja, Vladu Srbije i celo rukovodstvo naše zemlje za sve preduzete mere protiv koronavirusa". Kluge se pridružio brojnim europskim i svjetskim novinarima koji ovih dana pohode Srbiju kako bi se čudili, ali i divili fenomenu masovne imunizacije stanovništva protiv Covida-19 u zemlji od koje se to najmanje očekivalo. I Kluge ističe da tajna "srpskog anticovid čuda" leži u tome što je "od početka Srbija shvatila vakcinu kao nešto što spasava živote ljudi, a ne kao geopolitičko pitanje". Posebno je "zahvalio zdravstvenim i socijalnim radnicima na hrabrosti koju su pokazali".
Osim s ministrom Lončarom, Kluge je razgovarao i s premijerkom Anom Brnabić i predsjednikom Aleksandrom Vučićem, ali nije propustio obići ni središnji punkt za cijepljenje na Beogradskom sajmu i Institut Torlak u kojemu se skladište cjepiva i u kojemu je počela prva faza proizvodnje ruskog Sputnjika V. Na Beogradskom sajmu izjavio je da "ceo svet zna da Srbija brzo napreduje u vakcinaciji, ali videti to sopstvenim očima je impresivno". "Kluge je mogao da se uveri da se za 10 minuta može proći čitav proces od ulaska, popunjavanja papira do vakcinacije. Posebno je pohvalio sistem za prijavu i registraciju vakcinacije e-Uprave, rekavši da se radi o značajnoj inovaciji", prenosi Tanjug. Kluge nije propustio srpske vlasti pohvaliti i jer su "vrlo brzo izgrađene dve nove bolnice specijalno za kovid pacijente, a gradi se i treća" te je istaknuo da je, zahvaljujući tome, "u Srbiji održana relativno niska stopa smrtnosti". Naravno, Srbiju je pohvalio i zbog "humanosti koju je pokazala donirajući vakcine zemljama regiona i omogućavajući vakcinaciju onima koji nemaju dovoljan broj vakcina za svoje građane".
Iako mu je bilo ponuđeno da se cijepi u Beogradu, Kluge to nije iskoristio, uz objašnjenje da se do sada nije cijepio jer "živi u Danskoj u kojoj postoji raspored vakcinacije", a njegov red za imunizaciju je u maju. "Odmah ću se vakcinisati. Ne želim da preskačem red, jer sam regionalni direktor. Verujem u ravnopravnost", naglasio je Kluge, zahvalivši se na ponudi da se cijepi u Srbiji jer "to ne bi bilo korektno prema kolegama u Danskoj".
Istoga dana kad je SZO-ov regionalni direktor za Europu započeo svoju Covid-ekskurziju po Srbiji, u Beograd je sletjelo dodatnih preko 217 tisuća Pfizerovih i 130 tisuća Sputnjikovih cjepiva, a do kraja ovog tjedna stići će još 500 tisuća kineskog Sinopharma. Dodatni kontingenti cjepiva opet će ubrzati masovno cijepljenje diljem Srbije kako bi se ostvario plan da do konca svibnja tri milijuna punoljetnih građana primi dvije doze cjepiva.
No uspješna borba protiv epidemije koronavirusa znatno je povećala budžetska izdvajanja za zdravstvo u Srbiji. Vlada je upravo usvojila rebalans ovogodišnjeg budžeta i njime dodatno povećala ulaganja u zdravstvo za iznos od oko 50 milijuna eura, pa će se do kraja godine samo za investicije u zdravstvenu infrastrukturu izdvojiti 190 milijuna eura. Ovih dodatnih 50 milijuna eura uložit će se uglavnom u izgradnju nove Covid-bolnice u Novom Sadu (oko 30 milijuna eura) i u "fabriku vakcine" u Institutu Torlak (oko 12 milijuna eura).
Zbog znatno povećanih budžetskih troškova za funkcioniranje zdravstvenog sustava, proteklih dana se u srpskim medijima postavilo pitanje da li se i u Srbiji može dogoditi "hrvatski scenarij" pa da tamošnje veledrogerije prestanu isporučivati lijekove bolnicama zbog nagomilanih dugova. Tanjug je odgovor potražio od predsjednika Grupacije veledrogerija Privredne komore Srbije Miomira Nikolića. Nikolić tvrdi da se to u Srbiji ne može dogoditi jer tamošnje veledrogerije uredno naplaćuju svoja potraživanja od srpskog zdravstvenog sustava, odnosno od države. Srbija se u sličnoj situaciji poput ove u Hrvatskoj nalazila do 2019., kad su tamošnje zdravstvene ustanove veledrogerijama dugovale oko 100 milijuna eura. Nikolić kaže da je kronično dugovanje veledrogerijama tada riješeno "zahvaljujući Vladi Srbije i Fondu za zdravstveno osiguranje uvođenjem direktnog plaćanja veledrogerijama". "Direktorka Fonda, profesorka Sanja Škodrić, je uz pomoć Vlade Srbije tada donela hrabru odluku da direktno plaća isporučiocima, odnosno veledrogerijama. Tako su izbegnuti problemi u plaćanju koji su najčešće nastajali dok su ih vršile zdravstvene ustanove, gde se prioritet davao platama", pojasnio je Nikolić, naglasivši da se "isplate plata i snabdevanje lekovima moraju razdvojiti". On je uvjeren da "za sve ima dovoljno para, to je pokazala Srbija, kod nas su danas jako likvidne veledrogerije. Za to je neophodno prvo bilo zaustaviti narastanje dugova, što je učinjeno uvođenjem direktnog plaćanja, gde su zaobiđeni direktori bolnica koji su negodovali, jer su prestali da budu centar odlučivanja". Kako je Fond za zdravstveno osiguranje potom počeo dugove veledrogerijama izmirivati po starosti, zaustavljen je rast dugova, a onda je "dodatno krajem 2020. godine rebalansom budžeta Srbije Ministarstvo finansija uradilo sjajan posao i isplatilo milijardu i 74 miliona dinara (oko 9 milijuna eura) zaostalih dugova zdravstvenih ustanova", što je kronično dugovanje veledrogerijama u Srbiji skinulo s dnevnog reda.
Nikolić ističe i da su "dogovor iz 2019. i njegova realizacija 2020. omogućili da Srbija koronavirus dočeka sa likvidnim veledrogerijama, što je uspeh za sve", jer je najvažnija funkcija drogerija da zajedno sa zdravstvenim sustavom planiraju potrebe za lijekovima i za sve drugo potrebno za funkcioniranje sustava. A koronakriza je, nastavlja Nikolić, "pokazala da se ne mogu decenijski planirati potrebe, već se moraju imati ljudi koji brzo reaguju na promene. Za par nedelja se veledrogerijama kompletno promenila struktura robe kojom se raspolaže jer su bolnice postale kovid, a prestale su čitave hirurške grane ili lečenja da se obavljaju". Pritom tvrdi da su "veledrogerije uspešno na svetskom tržištu obezbedile lekove koje su istovremeno sve države u vreme pandemije tražile. To nije jednostavno, ali mi kad razgovaramo sa državom i najavljujemo potrebe proizvođačima, nekad i u Americi, možemo na vreme da reagujemo i obezbedimo potrebne količine za naše građane".
Na kraju razgovora za Tanjug Nikolić ističe da su "u grupaciji na čijem je čelu ponosni što je Srbija dokazala da je u ovako teškoj situaciji jedan od lidera i u vakcinaciji i primeni savremenih terapija". "Smatram da je to doprinos svih nas. I predsednika i Vlade Srbije, i svih lekara i farmaceuta, i nas u veledrogerijama koje su, naravno, manje prepoznate. Ponekad se zaboravlja da je distribucija i planiranje lekova u nadležnosti veledrogerija", dodaje Miomir Nikolić. U Srbiji u doba korone to očito nije slučaj, pa njezin ministar zdravstva Zlatibor Lončar ni zbog toga ne mora do daljnjega brinuti hoće li, poput brojnih svojih europskih kolega, odletjeti sa svoje funkcije.
