Novosti

Društvo

Zagreb treba ponovo dobiti ulicu 8. maja

Današnje Hrvatske ne bi bilo bez ZAVNOH-a u Topuskom i bez partizana hrvatske i drugih narodnosti koji su se posvećeni zajedničkom cilju borili za domovinu, rekao je Franjo Habulin na svečanoj akademiji održanoj povodom Dana oslobođenja Zagreba i Dana pobjede

Svečanom akademijom u maloj Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog 8. maja je obilježen Dan pobjede nad fašizmom i Dan oslobođenja Zagreba. Skup je organizirao Savez antifašističkih boraca i antifašista RH (SABA RH).

- Ne želimo da sve gušće magle povijesnog revizionizma sakriju istinu. Dok se god laži guraju u društvo, ne mislim prestati govoriti o tome - rekao je predsjednika SABA RH Franjo Habulin, citirajući svoj govor od prije šest godina u kojem se ističe da je "nestanak ustaške strahovlade činjenica o kojoj ne treba rasprava". "Ne smijemo ostavljati ni najmanju sumnju u našu privrženost društvu slobode za koju je svoje živote dalo hiljade antifašističkih boraca. Moramo znati što su nam korijeni i gdje bi trebala biti naša budućnost. Nažalost, danas u hrvatskom društvu ima sve više onih koji odbacuju jedini mogući odgovor na pitanja, uporno nas vuku u prošlost, lažu i falsificiraju, trujući mlade i tako dovode u pitanje budućnost Hrvatske. Hrvatska je građena na temeljima Drugog svjetskog rata, obranjena u Domovinskom ratu i usmjerena na budućnost u kojoj će biti prosperitetna država ravnopravnih građana". To sam rekao prije šest godina i to na žalost moram ponoviti i danas - rekao je Habulin.

- Gotovo osam desetljeća u Evropi se moramo boriti za istinu nad kime je izvojevana pobjeda, tko su bili pobjednici, a tko poraženi, tko su bili osloboditelji, a tko sluge okupatora i najgori izdajnici vlastitog naroda - rekao je i podsjetio na nedavno otkriveni spomenik žrtvama holokausta i ustaškog režima. Netko je samo spominjanjem holokausta pokušao izbjeći spomen na žrtve ustaša. Sada piše i jedno i drugo, makar bi povijesno korektno bilo da piše samo "spomenik žrtvama ustaškog režima" - Srbima, Židovima Romima i Hrvatima antifašistima.

- Tužno je što će mnogima, ne samo u Hrvatskoj, rat u Ukrajini pomoći da dovrše ono što su počeli prije 30 godina, a to je sustavno umanjivanje velikog doprinosa Crvene armije koja je kao vojska SSSR-a bila pobjednik nad nacifašizmom. Ništa što se događa danas ne može izmijeniti ono što se događalo prije 77 godina i nikakvi grijesi pobjednika ne smiju umanjiti značaj te pobjede i oslobađanja Jugoslavije, a danas samostalnih država. Ono što se događa danas ne smije biti pokriće za falsificiranje događaja od prije 80 godina, pa i danas treba podsjetiti na uništenih 3.000 spomenika antifašizmu ili na izaslanika ministarstva branitelja koji se u Splitu drznuo reći "da nije bilo 10. 4. 1941. ne bi bilo Hrvatske".

- Današnje Hrvatske ne bi bilo da nije bilo partizana hrvatske i drugih narodnosti koji su se posvećeni zajedničkom cilju borili za domovinu. Današnje Hrvatske ne bi bilo da nije bilo ZAVNOH-a u Topuskom. Branitelji u Domovinskom ratu, među kojima sam bio i ja, obranili su Hrvatsku, ali nju su stvorili partizani. Neki će reći da je dosta priča o ustašama i partizanima. Dosta je i meni, ali neću stati dok sve ne dođe na svoje mjesto. Onaj tko ne poznaje svoju prošlost, neće biti u stanju tražiti budućnost, a naša domovina treba budućnost koja će biti bolja od sadašnjice. Neki gromoglasno slave Dan Evrope, kao da smo zaboravili Dan pobjede i kao da ne znaju da bez Dana pobjede ne bi bilo Dana Evrope - rekao je Habulin i u ima antifašista zatražio da Zagreb ponovo dobije svoju ulicu 8. maja.

- Dan oslobođenja Zagreba je dan pobjede građana antifašista, kao i dan sjećanja na završetak borbi u kojima je u četiri godine poginulo i pobijeno više od 26.000 građana. Žrtvama fašističkog i ustaškog terora svake godine odajemo počast i prisjećamo se žrtava zatvora u Savskoj cesti, Rakovog Potoka i Dotrščine gdje je pogubljeno nekoliko tisuća Zagrepčana među kojima je bilo mnogo književnika, profesora, novinara… - rekao je gradonačelnik Tomislav Tomašević i dodao da je prije akademije odao počast žrtvama na Dotrščini, kao i na Mirogoju.

– Ispravit ćemo povijesnu nepravdu i u Dotrščinu vratiti spomen ploču koja je maknuta 90-ih, i to do Dana Antifašističke borbe - 22. lipnja, a osim otkrivenog spomenika na Glavnom kolodvoru bit će i drugih intervencija kako bi bilo jasno tko su bile žrtve ustaškog režima, što je bila NDH, te tko su bile žrtve koje su smaknute samo zato što su voljele slobodu i ustale protiv režima, boreći se za bolje i pravednije društvo, grad i zemlju – kazao je gradonačelnik..

Zahvalio je svim građanima i udrugama koje su cijelo vrijeme, i kad to nije bilo lako, čuvale uspomenu na Dotrščinu i na antifašistički otpor. Ključno je za generacije koje dolaze da znaju povijesne činjenice da je antifašizam vrijednost koje je utkana, na samo u Ustav RH, nego i u sve dokumente EU. Zato je borba protiv magle revizionizma potrebnija nego ikada, podvukao je gradonačelnik.

Bivši predsjednik Stjepan Mesić podsjetio je da mlade generacije u školama ne uče što je antifašizam i protiv čega su se slobodoljubivi ljudi borili u ratu, zbog čega se i događa da netko na stadionu viče "Ubij Srbina".

- Naša vlast plaća falsifikatore koji pišu o Jasenovcu i lažu da je radio i poslije rata, samo ne mogu naći nikog tko je bio u logoru koji su ustaše u travnju 1945. nakon proboja temeljito razorili i pobili sve preostale logoraše, pa su onda zarobljeni Nijemci svakog dana dovoženi da čiste ruševine i građevinski materijal. Ima stotine primjera gdje se zaglupljuje djecu što smeta razvoju zemlje koje je stvorena na antifašizmu, ne samo kod nas. U Ukrajini srušen spomenik, kako kažu, ruskom vojniku. To nije bio ruski nego sovjetski vojnik, a bez žrtava SSSR-a ne bi bilo današnje Evrope - podvukao je Mesić.

Izaslanik predsjednika Milanovića Luka Džanko naglasio je da se oko nekih stvari Drugog svjetskog rata ne moramo slagati, ali da jedna činjenica ostaje neupitna. – kad je nacistička Njemačka potpisala kapitulaciju, jugoslavenski, a među njima i hrvatski partizani su bili na pobjedničkoj strani i tu se nisu našli slučajno nego su se na tu stranu svrstali 1941. ratujući protiv okupatora i domaćih izdajnika.

– To je bio najjači i najbolje organiziran pokret otpora u Evropi koji je ima potporu u svim krajevima Hrvatske i u kojem je sudjelovalo na tisuće Zagrepčana. Partizani na čelu s Titom bili su prava i jedina hrvatska vojska u Drugom svjetskom ratu. Za razliku od Hrvata, drugi evropski narodi pobjede nad fašizmom sjećaju se s neskrivenim ponosom. Zato moramo i mi pokazivati ponos koji nam zasluženo pripada, ne samo na Dan pobjede, nego na sve dane u godini - zaključio je penzionirani general i predsjednik antifašističkog udruženja VeDRa koja okuplja borce i antifašiste iz oba zadnja rata.

Skupu su se obratili i izaslanici predsjednika Vlade Jure Martinović i predsjednika Hrvatskog sabora Davorko Vidović, a osim što je prikazan dokumentarni film "Oslobođenje Zagreba", nastupili su tenor Filipa Kozjak uz pratnju Marjana Krajine na harmonici, dok je zbor Praksa iz Pule izveo niz partizanskih i antifašističkih pjesama, poput "Belle ciao" i "Padaj silo i nepravdo", "Ay Carmela" i "Kaćuše", izvedenih na hrvatskom, ruskom i talijanskom jeziku.

Skupu su prisustvovali najviši rukovodioci Zagreba, saborski zastupnici, među kojima i Milorad Pupovac, diplomatski kor, bivši predsjednici Stjepan Mesić i Ivo Josipović, brojni antifašisti i ličnosti iz javnog života. Naglasimo i prisustvo delegacije Sekcije Prve proleterske brigade NOVJ iz Beograda koja djeluje pri SUBNOR-a i koja je dan ranije odala počast za 176 poginulih boraca pri oslobađanju Vrbovca 6. i 7. maja 1945.

Društvo

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više