Novosti

Manjinski zastupnik

Zašto je samo obrazovanje srpskih učenika problem

Nejasno mi je zbog čega se konstantno u pitanje dovodi pravo djece nacionalnih manjina na obrazovanje na materinjem jeziku i pismu i to isključivo kad su u pitanju Srbi, kazala je Dragana Jeckov

Large jeckov

Dragana Jeckov, zastupnica SDSS-a (foto Patrik Macek/PIXSELL)

Dnevna politička previranja ne smiju utjecati na rad pravobraniteljica, pa tako i one za djecu, koje moraju ostati suverene u odlučivanju i glasne u zaštiti najranjivijih. U tom kontekstu mislim da moramo svi biti svjesni da održavanje ovako visoke razine "kvalitete pravobraniteljskih usluga" zahtijeva kadrovska i financijska pojačanja koja bi olakšala to djelovanje, izjavila je zastupnica SDSS-a Dragana Jeckov u saborskoj raspravi o izvještaju pravobraniteljice za djecu za 2021. Godinu. Također je najavila da će Klub zastupnika SDSS-a podržati njezin izvještaj za 2021.

Ističući da je izvještaj detaljan, opširan, sistematičan i kvalitetan, naglasila je da je nezahvalno raspravljati o izvještaju koji se odnosi na pretprošlu godinu, pa spominjanje već zastarjelih činjenica gubi svoj smisao.

U svjetlu dva masakra u Srbiji, ona je ukazala na podatak iz izvještaja u kojem je prema podacima MUP-a u 2021. ubijeno troje djece, sedmoro je počinilo suicid, evidentirana su 63 pokušaja samoubojstava među djecom, dok je u prometnim nesrećama život izgubilo njih 17.

Pravobraniteljica je ispravno navela da dobar dio odgovornosti za ove smrti snose i institucije, ali i društvo u cjelini jer ponekad imaju previsoku toleranciju na loša ponašanja roditelja, ističe Jeckov, koja smatra da reakcije nadležnih o kojima ovisi daljnja sudbina djece moraju biti brže i efikasnije.

Zabrinjava i podatak da je Ured pravobraniteljice 2021. godine primio čak 30 posto više prijava nasilnog i zanemarujućeg ponašanja prema djeci nego 2020., njih 269, a tom je ponašanju bilo izloženo 448 djece. Primio je i 76 prijava kršenja dječjih prava zbog nasilja u obitelji.

Govoreći o posebnom dijelu izvještaja posvećenom pravima djece pripadnika srpske nacionalne manjine, rekla je da se praćenje zaštite najvećim dijelom odnosi na prijave vršnjačkog nasilja između učenika srpske i hrvatske nacionalnosti u školi.

- O ovim problemima razgovarala sam nekoliko puta s pravobraniteljicom koja je razumjela potrebu i

promptno reagirala obavijestivši sve nadležne institucije, centre za socijalnu skrb, policiju, nadležno ministarstvo, prosvjetnu inspekciju. Školi u Vukovaru predložila je zapošljavanje stručnog kadra. S vremenskim odmakom vidljivo je kako se situacija ponešto popravila za što pravobraniteljica ima većinu zasluga - naglašava Jeckov.

Izrazila je rezerve prema dijelu izvještaja u kojem se ističe da je nastava za srpske učenike praktički odvojena od nastave za hrvatske kao i da se to odvojeno školovanje djece prema etničkom načelu pojavljuje kao ilustracija opće podijeljenosti Grada Vukovara.

Po pravobraniteljici problemi u manjinskom obrazovanju su zastarjeli nastavni planovi i programi, neodgovarajući udžbenici, manjak udžbenika na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu, nedostatak stručnog nastavnog kadra, organizacija prijevoza učenika na dodatnu nastavu, preopterećenosti i slično.

- Dio navedenog ne stoji jer je jasno i lako provjerljivo kako kurikulum i udžbenici postoje, da se osuvremenjavaju, a stručnog kadra definitivno ne manjka. Djeca u vukovarskim osnovnim i srednjim školama idu u iste zgrade, uče iz istih udžbenika, osim što su za učenike nastave po modelu A prevedeni na srpski jezik i ćirilično pismo i odobrilo ih je Ministarstvo obrazovanja RH i, što je najvažnije, druže se međusobno. Važno je da se djeca time ne opterećuju jer je većina roditelja današnje djece u vrtićima i ranijim razredima osnovne škole rođena nakon rata - naglašava Jeckov

- Nejasno mi je zbog čega se konstantno u pitanje dovodi pravo djece pripadnika nacionalnih manjina na obrazovanje na materinjem jeziku i pismu i to samo i isključivo kad su u pitanju djeca srpske nacionalnosti. Kad su u pitanju druge manjine, tad nisu problem ni fizički odvojene škole, kakve imamo kod Talijana u Istri ili Mađara u Osijeku i Baranji. Manjinsko obrazovanje jedini je garant očuvanja nacionalnog identiteta pripadnika manjina. U prilog kvaliteti obrazovanja govore i rezultati koje na natjecanjima postižu učenici koji se školuju na manjinskom jeziku i pismu. Međutim, očito je kako je problematično samo obrazovanje pripadnika srpske nacionalne manjine - ukazuje Jeckov.

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više