>

novosti logo

Kronika Kronika

Crno - beli svet

Historičari i drugi stručnjaci na vukovarskoj konferenciji ‘Iz naše perspektive - mladi o suočavanju s prošlošću’: Naopako, preidealizirano, jednostrano pristupanje 1990-tim godinama opterećuje situaciju u regiji i Hrvatskoj – kaže Tvrtko Jakovina

Suočavanje s prošlošću te uspostava i razvoj konstruktivnog dijaloga među građanima Vukovara i regije, cilj je vukovarskih konferencija koje već dvanaest godina organizuju Evropski dom Vukovar i Fondacija ‘Fridrih Ebert’.

- Ove konferencije smo održavali tokom godina kako bismo pokrenuli razgovor o traumatizovanoj prošlosti naše zemlje, a posebno Vukovara i njegovih građana - kaže Lana Majer, predsednica Evropskog doma Vukovar.

Imamo dominatan narativ o Domovinskom ratu. Mislim da taj nije na pravom putu jer će stvoriti više poteškoća nego koristi – Snježana Koren

Mladi iz Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, imali su priliku da otvoreno govore o tome šta im prošlost znači, ima li budućnosti bez prošlosti i na kojim vrednostima treba graditi budućnost, ali i da poslušaju predavanja stručnjaka iz područja istorije i obrazovanja.

- Krivo, naopako, preidealizirano, jednostrano, crno-belo pristupanje onome što se dogodilo 1990-tih godina opterećuje situaciju u regiji i Hrvatskoj i mi, zapravo nismo u pravom smislu uopšte počeli problematizirati ono što se dogodilo - kaže Tvrtko Jakovina, profesor istorije na zagrebačkom Sveučilištu. Podsetio je na ‘Dodatak za najnoviju istoriju udžbenicima’ koji je trebao unaprediti podučavanje o istoriji i kulturu rasprave o prošlosti u Hrvatskoj, ali nakon ‘javne rasprave’ putem medija nije zaživeo.

- U konktekstu kurikuluma istorije govorimo o potrebi kritičkog promišljanja, rada s izvorima, što je od Ministarstva obrazovanja bilo pokrenuto i od historičarapriređeno pre gotovo 12 godina. Hrvatska u 12 godina, ne samo da nije učinila korak napred, već je napravila korak unatrag ili je stajala u mestu. Pre 12 godina nismo postavljali pitanje da li je Jasenovac postojao, ali danas postoje grupe koje to relativiziraju ili tvrde da je ‘Za dom spremni’ stari hrvatski pozdrav iako za to nigde ne postoje dokazi. Mi ćemo i dalje gubiti vreme ako ne budemo stvorili kritičko obrazovanje i iz prošlosti izvukli ono što dobra nastava iz istorije može ponuditi - ističe Jakovina i dodaje da istorija, ako se njome dobro pristupa, može ponuditi empatiju za ono što je neko stanovništvo proživljavalo u bilo kojem istorijskom periodu, razumevanje za motive aktera tj. istorijskih ličnosti i njihove odluke. U suprotnom, dodaje Jakovina, o prošlosti ćemo imati binarnu, crno-belu sliku u kojoj će jedni biti bez ostatka dobri, a drugi bez ostatka loši i o kojoj se neće moći postaviti nijedno kritičko ili logično pitanje.

- Za poučavanje o prošlostoji postoji određena metodologija koja je već razvijena, npr. na tome kako poučavati o Holokaustu radi se već decenijama. Tu se pristupa žrtvi i počiniocu kao individui i koja vas uči da gledate sukobe sa različitih strana - kaže Snježana Koren, predstojnica Katedre za Metodiku nastave istorije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, navodeći primer Nemačke i Francuske koje su 25 godina nakon Drugog svetskog rata, iako su bile na suprotnim stranama, intenzivno sarađivale unutar tadašnje Evropske zajednice. Hrvatska još nije na tom putu.

- To zahteva političku volju i sistematski, dugotrajni rad s ljudima ne samo u području obrazovanja. Ako govorimo o poučavanju o 1990-ima danas je to teže i gore nego što je bilo pre deset godina i mislim da je to direktna posledica političkog konteksta u kojem se nalazimo, pogotovo tri-četiri godine unazad - kaže naša sagovornica.

- Imamo jedan dominatan narativ koji se sugeriše i nastavnicima preko edukacija na državnim seminarima o Domovinskom ratu, i onaj koji gledamo putem televizije i onaj koji sugerišu institucije poput Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra u Zagrebu, a ja mislim da taj nije na pravom putu jer će stvoriti više problema i poteškoća nego koristi. Mislim da se o ratu nudi jedna vrlo plošna slika, gde nema potrebnih nijansi i dubine. Na kraju krajeva, i o ljudima koji su poginuli braneći Hrvatsku stvara se jedna vrlo plošna slika koja ima dubine koliko komad papira, gde se oni predstavljaju samo kroz to da su dali život, a ništa drugo ne doznajete. Radila sam neke analize koje su pokazale da je način na koji se danas poučava o Domovinskom ratu vrlo sličan onome kako se nekad poučavalo o NOB-u u socijalističkom razdoblju. Dakle imamo jedan model koji je bio loš, od kojeg su uzeti najgori elementi za poučavanje o ratu devedesetih i to zaista predstavlja problem - kaže Snježana Koren.

- U Hrvatskoj se teme iz bliže i dalje prošlosti vrte uglavnom kao političke teme, a ne teme o kojima treba razgovarati,o kojima treba učiti u šklolama na način da deca mogu razvijati kritičko mišljenje i učiti se multiperspektivnosti kao načinu razmišljanja - smatra Dinka Čorkalo Biruški, profesorica socijalne psihologije na zagrebačkom Sveučilištu, inače rođena Vinkovčanka koja bi, kaže, Slavoniju u kojoj je odrasla volela ponovo videti onakvom kakva je bila u njenom detinjstvu.

- To nije nostalgija, to je naprosto jasna slika sveta kakav je postojao. On nije izmišljen. Ljudi su prijateljevali, ja sanjam tu Slavoniju i nastojim doprinosti u svom području koliko mogu da taj san postane realitet. To nije vraćanje na staro, to je integracija vrlo teškog i traumatičnog iskustva, ali iskustva kojeg možemo integrisati u zajedničku historiju i ugraditi je u gradnju nove zajednice. Kad ljudi kažu kako je najbolje da sve zaboravimo, uvek govorim da na proces suočavanja s prošlošću gledam kao na izgradnju kuće iz ruševina. Kuća ne može nastati na ruševinama, ruševine se moraju raskrčiti i doći do zdravih temelja - poručuje naša sagovornica. A zdrave temelje, sudeći po njihovim razmišljanjima, mogli bi postaviti mladi.

- Mladi ljudi treba da prevaziđu sve predrasude iz sredina iz kojih odlaze. Tolerancija je vrednost koja je najpotrebnija da bi se prevazišle posledice ratova - smatra Vuk Vujisić iz Podgorice.

Bojan Lazić iz Beograda, aktivista Inicijative za ljudska prava, kaže kako su mladi u svojim matičnim državama spinovani različitim informacijama o ratu. ‘Trebamo ih prevazići i shvatiti da je sve to prošlost i da mi mladi trebamo da gradimo novu budućnost’, poručuje Lazić.

Mladi su takođe poručili kako je važno žrtve svih strana posmatrati isključivo kao žrtve, zločince nazivati imenom i prezimenom, a ne generalizovati u smislu čitavih naroda.

1/2