>

novosti logo

Intervjui Intervjui
Piše Mirna Jasić

Dragan Zelić Potvrda o kažnjavanju

Član GONG-a o najnovijim odlukama Ustavnog suda: Odluke i rješenja Ustavnog suda smatramo zakašnjelima i spornima, jer ukidaju većinu novih izmjena izbornog zakona koje su bile progresivne, poput zabrane kandidiranja osuđenima za zloupotrebu položaja i ovlasti te odredbe o ravnopravnosti spolova

Kako komentirate to što je Ustavni sud ukinuo pojedine odredbe Zakona o izborima zastupnika u Sabor?

Odluke i rješenja Ustavnog suda smatramo zakašnjelima i spornima, jer ukidaju većinu novih izmjena izbornog zakona koje su bile progresivne, poput zabrane kandidiranja osuđenima za zloupotrebu položaja i ovlasti te odredbe o ravnopravnosti spolova. Ustavni sud je, iako je bilo temelja, kasno reagirao i mijenja pravila izborne utakmice minutu prije njenog početka, uoči raspuštanja Sabora, kad on više ne može učiniti ništa da popravi zakonski okvir. Sadržaj odluke je politički obojen u korist političke elite, a na štetu pravne sigurnosti i razine povjerenja građana u političke institucije i aktere te zbunjuje javnost, birače, kandidate, medije, kao i institucije zadužene za provedbu izbora. Stječe se dojam da je odluka donesena imajući na umu nadolazeći postupak reizbora ustavnih sudaca.

Koliko je sadržaj te odluke politički obojen?

Ukidanje zabrane kandidiranja osuđenima za zloupotrebu položaja i ovlasti ide na ruku pojedinim političkim elitama, dodatno narušava povjerenje građana u institucije i aktere te slabi proklamiranu nultu toleranciju na korupciju. Strankama, odnosno predlagateljima kandidacijskih lista koji imaju problem s kandidiranjem primjerice žena ili u svojim redovima imaju, nažalost, mnoge koji su osuđeni za korupciju, na ovaj se način olakšava kandidiranje.

Najproblematičnijom smatrate odluku o ukidanju zabrane kandidiranja osuđenima za zloupotrebu položaja i ovlasti.

Prije donošenja izmjena izbornog zakona bilo je neizvjesno hoće li se uvesti zabrana kandidiranja osobama osuđenima za neka od najtežih kaznenih djela, poput ratnih zločina, terorizma te zloupotrebe položaja i ovlasti. Zakon je ipak poboljšan, usvojene su odredbe o zabrani kandidiranja, ali rješenjem Ustavnog suda opet će 'potvrda o kažnjavanju' biti svojevrsna prednost pri kandidiranju, a građani će i dalje morati pribaviti potvrdu o nekažnjavanju ukoliko se prijavljuju za neke od poslova u javnoj i državnoj službi.

Na koji način će odluka utjecati na pravnu sigurnost i razinu povjerenja građana u političke institucije?

Mjesecima su vrijedila jedna pravila na koja su računali i potencijalni kandidati, birači, ali i tijela koja organiziraju i provode izbore. Sad takva pravila više ne vrijede, što će otežati edukaciju i informiranje birača i uz ovako nesređeno izborno zakonodavstvo. Kako bi se smanjio utjecaj političkih kalkulacija na odluke Ustavnog suda, GONG predlaže izmjene Ustava i Ustavnog zakona o Ustavnom sudu kojom bi se spriječila mogućnost reizbora ustavnih sudaca, odnosno ograničio njihov izbor na jedan mandat. Od buduće Vlade i idućeg saziva Hrvatskog sabora očekujemo pravovremeno, sveobuhvatno i kvalitetno uređenje izbornog i referendumskog zakonodavstva, uz aktivno sudjelovanje Državnog izbornog povjerenstva i Ustavnog suda u tom procesu.

Ukinuta je i odredba Zakona o ravnopravnosti spolova.

Ukidanjem odredbe o valjanosti kandidacijskih lista s najmanje 40 posto pripadnika svakog spola slabi se težina jedne od temeljnih ustavnih vrednota. Smatramo neprihvatljivim niže rangiranje vrednote ravnopravnosti spolova u odnosu na demokratski višestranački sustav u izbornom postupku. Ravnopravnost spolova mora se zagovarati i provoditi na svim razinama, počevši od stranačkih tijela i zastupljenosti i utjecaja primjerice žena u njima, pa sve do zastupljenosti na pozicijama na kojima se odlučuje.

Zašto je Ustavni sud ignorirao i preporuku Venecijanske komisije da se izborni zakoni ne mijenjaju godinu dana prije održavanja izbora?

Ustavni sud je naveo da se takva preporuka ne odnosi na njega što znači da nas Ustavni sud uvijek može iznenaditi s ukidanjem nekih članaka izbornih zakona i neposredno prije izbora. Sud na to, naravno, ima pravo, ali onda ugrožava regularnost, pravnu sigurnost i unosi nered u izbornu utakmicu. Ne bih želio vjerovati da se ovdje radi o 'bildanju mišića'.

Zbog čega se odugovlačilo s odlukom s obzirom da je zahtjev za ocjenu ustavnosti izmjena Zakona podnesen još u martu 2015. godine?

Prema našim saznanjima, podnesak za ocjenu ustavnosti izmjena Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor podnesen je Ustavnom sudu u ožujku 2015., a očitovanje Kluba zastupnika SDP-a zatraženo je tek 8. rujna, dok je odgovor Ustavnom sudu dostavljen nakon sedam dana. Ukoliko je Ustavni sud smatrao da izmjene izbornog zakona nisu u skladu s Ustavom, mogao je odmah reagirati po vlastitoj inicijativi. Bez obzira na, u najmanju ruku, kontroverznost pojedinih odluka Ustavnog suda, potrebno je ozbiljno preispitati način biranja, odnosno predlaganja sudaca Ustavnog suda i trajanja njihovog mandata. GONG je prilikom svakih izbora sudaca naglašavao da oni trebaju biti stručne osobe i moralne vertikale s punim osobnim i profesionalnim integritetom, a takav treba biti i njihov izbor jer Ustavni sud predstavlja svojevrsnog čuvara Ustava i demokratskog poretka.

Ustavni sud mora biti svjestan svoje važne uloge te velikog prostora za narušavanje ugleda institucije svojim pojedinim odlukama. GONG i danas ponavlja da je u nekoliko proteklih ciklusa izbora sudaca Ustavnog suda javnost bila zatečena brzinom samog izbora, nepoštivanjem osnovnih kriterija pri izboru te nevjerodostojnom dokumentacijom kandidata, što je dovelo u sumnju sam proces, ali i neovisnost Suda. Stoga je velika zadaća na sucima da pronađu način za vraćanje povjerenja u svoj rad, ali i odgovornost Hrvatskog sabora da kroz transparentan proces dogovaranja i izbora odabere najbolje kandidatkinje i kandidate koji će tumačiti Ustav sukladno najvišim međunarodnim standardima.

1/1