Svjetski indeks slobode medija za 2025. godinu prvi put u povijesti klasificiran je kao "teška situacija". Iako su fizički napadi na novinare najvidljivije kršenje slobode medija, ekonomski pritisak je također veliki, podmukliji problem. Ekonomski pokazatelj na RSF-ovom Svjetskom indeksu slobode medija sada je na neviđenoj, kritično niskoj razini jer se njegov pad nastavio u 2025., stoji u izvješću Reportera bez granica (RSF). Hrvatska se ove godine strmoglavila na listi i našla na 60 mjestu, što je pad za 12 mjesta u odnosu na prošlu godinu, kada je bila na 48 mjestu.
U vrijeme kada sloboda medija doživljava zabrinjavajući pad u mnogim dijelovima svijeta, glavni – ali često podcijenjen – faktor ozbiljno slabi medije: ekonomski pritisak. Velik dio toga je posljedica koncentracije vlasništva, pritiska oglašivača i financijskih podupiratelja te javne pomoći koja je ograničena, odsutna ili dodijeljena na netransparentan način. Podaci mjereni ekonomskim pokazateljem RSF indeksa jasno pokazuju da su današnji informativni mediji uhvaćeni između očuvanja uredničke neovisnosti i osiguravanja svog ekonomskog opstanka, donosi HND.
Anne Bocandé, urednička direktorica RSF-a, ističe kako jamčenje slobode, neovisnosti i pluralizma u današnjem medijskom okruženju zahtijeva stabilne i transparentne financijske uvjete. - Bez ekonomske neovisnosti ne može biti slobodnog tiska. Kada su informativni mediji financijski opterećeni, uvučeni su u utrku za privlačenjem publike nauštrb kvalitetnog izvještavanja i mogu postati plijen oligarha i javnih vlasti koji ih žele iskoristiti. Kada su novinari osiromašeni, više nemaju sredstava da se odupru neprijateljima medija – onima koji zagovaraju dezinformacije i propagandu. Medijska ekonomija mora se hitno vratiti u stanje koje pogoduje novinarstvu i osigurava proizvodnju pouzdanih informacija, što je samo po sebi skupo. Rješenja postoje i moraju se primjenjivati u velikim razmjerima. Financijska neovisnost medija nužan je uvjet za osiguravanje slobodnih, pouzdanih informacija koje služe javnom interesu, navodi Bocandé.
Srbija je napredovala za dva mjesta (96. od 180 zemalja), ali je zapravo u padu za 0,92 poena (53,55 na skali od 0 do 100) i bolji poredak se tumači pogoršanjem stanja u drugim državama poput Kosova. Zapravo je rekordno nizak u 23-godišnjoj povijesti indeksa. Srbija je pretposljednja u zoni EU-Balkan koja se sastoji od 40 zemalja. Albanija je na 80. mjestu, Bosna i Hercegovina 86. i Kosovo 99.
