>

novosti logo

Kolumne Kolumne

Humanitrajna katastrofa

EU, suočena s tragedijom ilegalnih imigranata, kani poduzeti mjere koje u osnovi nisu usmjerene prema tome da se pomogne ljudima kojima – nakon svega što je i Zapad učinio od njihovih zemalja i njihovog života – ne preostaje drugo nego da svoju sudbinu predaju u ruke krijumčarima, već je napor koncentriran na birokratsko-represivne metode zaštite svetog europskog tla

Imigranti

Mediteran je postao permanentna masovna grobnica ilegalnih imigranata, grobnica koja se iz dana u dan puni novim i novim tijelima Afrikanaca koji nisu imali sreće da se domognu europskog kopna. U nedjelju se u libijskim vodama u Sredozemlju, tridesetak kilometara južno od talijanske Lampeduse, prevrnuo pa zatim potopio ribarski brod s oko 950 egipatskih izbjeglica, od kojih se spasilo, ili je spašeno, samo tridesetak njih. Dan kasnije, u ponedjeljak, na istočnoj obali grčkog otoka Rodosa potopila se brodica s dvjestotinjak imigranata dospjelih iz Turske. Unatoč tome, brodovi i barke s očajnim ljudima i dalje plove prema Europi, i neće prestati ploviti, što realnima čini prognoze o trideset hiljada mrtvih ilegalnih migranata u toku ove godine. Ostvarenju te crne prognoze idu u prilog i mjere koje Europska unija kani poduzeti suočena s tragedijom koja traje i kojoj se ne vidi kraj: te mjere, u osnovi, nisu usmjerene prema tome da se pomogne ljudima kojima – nakon svega što je i Zapad učinio od njihovih zemalja i njihovog života – ne preostaje drugo nego da svoju sudbinu predaju u ruke krijumčarima, već je napor koncentriran na birokratsko-represivne metode zaštite svetog europskog tla od neželjenih došljaka. Europskoj uniji, u tom smislu, nužan je ‘snažan strukturni zaokret’, kojeg su svima u Bruxellesu puna usta kad treba disciplinirati i stisnuti posrnule države s juga kontinenta, na čija je leđa, inače, prevaljen najveći dio problema s imigrantima.

Deficit

Državni zavod za statistiku objavio je da je, prema europskoj ESA metodologiji, deficit državnog proračuna u prošloj godini iznosio 18,8 milijardi kuna ili 5,7 posto BDP-a, odnosno šest milijardi kuna više od deficita po metodi koje se držala Vlada. Ključna razlika je u tome što ESA metoda, uz manjak centralne države, u proračunski deficit ubraja i državna jamstva, i projekte javno-privatnog partnerstva, i dubioze javnih poduzeća… Koliki će, prema novom izračunu, biti manjak u proračunu u ovoj godini zasad još nitko ne zna, ali je sigurno da će znatno premašiti planiranih oko 13 milijardi kuna. Istovremeno, javni dug popeo se na kraju 2014. na gotovo 280 milijardi kuna ili na 85 posto BDP-a. ‘Privatni dug građana za nas je veći problem od javnog duga, koji Vlada drži pod kontrolom. Naš je najveći zadatak smanjivanje duga građana, jer taj dug najveća je prepreka rastu potrošnje i napretku nacionalne ekonomije’, kazao je premijer Zoran Milanović, čiji su ključni ekonomski suradnici – potpredsjednik Vlade Branko Grčić i ministar financija Boris Lalovac – u ponedjeljak predstavili plan smanjenja deficita ovogodišnjeg proračuna za oko dvije milijarde kuna. Plan se nosi na ocjenu u Bruxelles, a predviđa rezanje rashoda za milijardu i sto milijuna, te povećanje prihoda za oko 970 milijuna kuna. Povećanje prihoda državnog proračuna građani su već počeli osjećati na svojim džepovima: poskupjeli su gorivo i cigarete.

Monetizacija

Ustavni sud proglasio je neustavnim predloženo referendumsko pitanje vezano uz Vladinu nakanu da koncesionira domaće autoceste, nakanu od koje je Vlada odustala nakon što je referendumska inicijativa ‘Ne damo naše autoceste’ prikupila oko petsto tisuća potpisa građana. Ustavni sud u svojoj odluci, između ostalog, kaže da se referendumska inicijativa temelji na pogrešnoj tvrdnji da su javne ceste ‘dobro od interesa za RH’, koje uživa osobitu državnu zaštitu, ali i dodaje da bi Vlada u slučaju pokretanja novog, identičnog ili sličnog, postupka monetizacije autocesta trebala donijeti poseban zakon kojim bi tu koncesiju proglasila strateškim državnim interesom, pa bi takav zakon onda mogao i trebao biti predmet građanskog referenduma.

Jasenovac

Umjesto jedne zajedničke komemoracije za žrtve Jasenovca i obilježavanja godišnjice proboja posljednjih logoraša 22. aprila, državni i vjerski predstavnici država regiona odlučili su to mjesto ustaškog genocida pohoditi odvojeno. Prva komemoracija organizirana je 19. aprila u Donjoj Gradini, najvećem jasenovačkom stratištu na desnoj obali Save, odnosno na području Republike Srpske. Osim državnih i entitetskih rukovodilaca BiH, tamo je bio i premijer Srbije Aleksandar Vučić, koji je podsjetio da je ‘Donja Gradina srpski Jad Vašem i mjesto najvećeg stradanja, ali i postojanja srpskog naroda’. ‘Ovde su nas skupljali da nas unište, ovde ćemo se skupljati dok postojimo, da živimo i da im nikada više ne dozvolimo da nas ubijaju’, rekao je Vučić i ustanovio da Jasenovac mora biti mjesto okupljanja svih naroda, mjesto učenja i praštanja. Tog dana pomen za mrtve služili su episkop banjalučki Jefrem, a glavni rabin Jevrejske zajednice u Srbiji Isak Asiel i predsjednik Svjetskog parlamenta Roma Dragoljub Acković pročitali su molitve.

Na samu godišnjicu proboja logoraša, 22. aprila, patrijarh srpski Irinej, s više vladika i brojnim sveštenstvom, služio je liturgiju u manastiru Rođenja svetog Jovana Krstitelja u Jasenovcu. Liturgiji su prisustvovali predsjednik Narodne skupštine RS Nedeljko Čubrilović i predsjednik SNV-a Milorad Pupovac. Eparhija pakračko-slavonska organizirala je dan ranije bogosluženje u hramu Svetog proroka Ilije u selu Mlaki u kome je bio sabirni logor za žene i djecu s Kozare. Istog dana Jasenovac je posjetila i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović kako bi u kripti spomenika odala počast žrtvama i osudila tada počinjene zločine, napisavši u knjigu dojmova da se ‘mlade generacije mora učiti humanizmu’. Hrvatskoj predsjednici upućen je poziv i za komemoraciju 26. aprila, na koju dolaze premijer Zoran Milanović i drugi visoki državni rukovodioci. (N. J.)

1/1