>

novosti logo

Istjerivači dužnosnika

Pod vodstvom Dalije Orešković Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa nije štedjelo ni vlast ni opoziciju, ali je zakonska nemogućnost naplate kazni nakon što dužnosnicima prestane javna služba omogućila Anti Kotromanoviću, Željku Kerumu, Ivanu Jakovčiću, Stipi Petrini i brojnima drugima da se izvuku

Kad je osnovano prije pet godina, malo je tko nešto posebno očekivao od Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa. Cijela priča zapravo je vukla na onu poznatu po kojoj kad nešto ne želiš riješiti – osnuješ komisiju. U prilog tome govorio je i izbor Dalije Orešković, tada 36-godišnje odvjetnice s manjkom iskustva, na mjesto predsjednice. Uostalom, i sama Dalija Orešković, inače nevjesta Slavena Letice, bila je iznenađena činjenicom da je između 199 prijava baš njezina ocijenjena najboljom. Očekivanja su se, međutim, pokazala pogrešnima. Sa svojim timom ova je odvjetnica svojski prionula poslu, vrativši barem dijelom vjeru u državne institucije. U pet godina rada donijeli su oko 900 mišljenja i očitovanja, od čega 478 odluka o pokretanju i 327 o nepokretanju postupka. Konačnu odluku donijeli su u 454 slučaja. Izrečeno je 1,7 milijuna kuna novčanih kazni, od čega, doduše, više od 400 tisuća još nije naplaćeno, a s obzirom na zakonske rupe, vjerojatno neće ni biti jer je jedina sankcija zbog izbjegavanja plaćanja kazne – ona moralna.

Najveća lovina Dalije Orešković i članova Povjerenstva svakako je Tomislav Karamarko, tada na funkciji prvog potpredsjednika Vlade, za kojeg je u lipnju 2016. godine utvrđeno da je u sukobu interesa

Nisu štedjeli nikoga. Na tapeti su se našli i predsjednica države i premijeri i ministri i zastupnici, kako oni iz opozicije tako i iz pozicije. Ničija prijava nije završila pod tepihom, kao što je ovdje često slučaj. Osim naplate kazni za dužnosnike za koje je utvrđen sukob interesa, Povjerenstvo je uspjelo digitalizirati imovinske kartice svih dužnosnika, čime je građanima omogućen uvid u potencijalni nesrazmjer imovine prije i nakon obnašanja dužnosti.

Najveća lovina Dalije Orešković i članova Povjerenstva svakako je Tomislav Karamarko, tada na funkciji prvog potpredsjednika Vlade, za kojeg je u lipnju 2016. godine utvrđeno da je u sukobu interesa zbog poslovnog odnosa tvrtke Drimia u vlasništvu njegove supruge Ane Šarić i prijatelja mu Josipa Petrovića, savjetnika mađarske naftne tvrtke MOL i vlasnika poduzeća Peritus. Karamarko je bio u sukobu interesa zbog iznošenja osobnih stavova i prijedloga za povlačenje Hrvatske iz arbitraže s MOL-om, osobito zato što je to zagovarao na sastanku Vijeća za suradnju Domoljubne koalicije i Mosta, zaključilo je Povjerenstvo u kojem je, između ostalih, sjedio i Boris Spudić, Karamarkov savjetnik dok je on bio na čelu Ministarstva unutarnjih poslova, koji se izuzeo od odlučivanja. Povjerenstvo je zapravo dalo za pravo članovima Mosta, koji su tvrdili da se na sastanku Karamarko zalagao za odustajanje od arbitraže i tražio mjesto šefa PNUSKOK-a, što su HDZ-ovi Josipa Rimac i Milijan Brkić negirali, ali nije im dano za pravo. Karamarko je odmah nakon odluke Povjerenstva dao ostavku na funkciju prvog potpredsjednika Vlade, a šest dana potom napustio je i čelno mjesto u HDZ-u. Tvrdio je pritom da će na sudu dokazati kako nije bio u sukobu interesa, što je i pokušao, ali je Upravni sud tri mjeseca poslije dao za pravo Daliji Orešković, kao uostalom i u velikoj većini drugih slučajeva, tek rijetko smanjujući novčane kazne.

Upravo su kazne, odnosno nemogućnost njihove naplate nakon što napuste javnu službu, najveća rupa u zakonskom okviru u kojem djeluje Povjerenstvo. Premda se više puta najavljivala izmjena zakona kojim bi se omogućila prisilna naplata za one koji se ogluše na odluke, do toga još nije došlo. Čak 56 bivših dužnosnika nalazi se među onima s ukupno 437 tisuća kuna nenaplaćenih kazni. Bivši ministar obrane Ante Kotromanović, na primjer, još u travnju 2016. godine kažnjen je sa 30 tisuća kuna nakon što je otkriveno kako je zajedno s obitelji na trošak privatnih investitora putovao zrakoplovom na Lošinj, gdje je bez službenog osiguranja proveo vikend. Problem je bio u tome što mu je put platila tvrtka Beta ulaganja, većinski vlasnik Jadranke d.d., koja je iskazala interes za kupnju vojnoga kompleksa Kovčanje na Lošinju, koji se koristi kao luka za obalnu stražu, a o čemu su razgovarali i s Kotromanovićem. Ne samo da nije platio kaznu, nego se bivši ministar uopće nije očitovao o slučaju, a Povjerenstvu je ostalo samo da utvrdi kako naplatu nije moguće izvršiti jer Kotromanović radi kao savjetnik predsjednika Uprave Croduxa Ivana Čermaka gdje, neslužbeno su navodili mediji, prima oko 50 tisuća kuna na mjesec.

Dok s manje ili više uspjeha Povjerenstvo ipak rješava slučajeve s ministrima i zastupnicima, s predsjednicom Kolindom Grabar Kitarović nikako ne može na zelenu granu

Još je višu kaznu, od 40 tisuća kuna, dobio bivši splitski gradonačelnik i saborski zastupnik Željko Kerum, koji je kažnjen zbog više propusta – nije predao imovinsku karticu 30 dana nakon što je prestao biti dužnosnik, javno je kao gradonačelnik govorio o svojim privatnim tvrtkama i poslovnim planovima te se nije očitovao na zahtjev Povjerenstva. Istim iznosom još prije četiri godine kažnjen je i Jure Šundov, Kerumov zamjenik, i to zato što je osim plaće zamjenika gradonačelnika Splita primao i naknade za sudjelovanje u radu splitske Turističke zajednice, kao i u skupštinama Čistoće, Prometa te Vodovoda i kanalizacije. Ni on nije platio dug, baš kao ni kolegica mu po dužnosti Anđelka Visković, koja je dužna 15 tisuća kuna zbog naknada iz Turističke zajednice.

Nisu dužnici samo s desne strane političkog spektra. IDS-ovac Ivan Jakovčić, trenutno na dužnosti zastupnika u Europskom parlamentu, nije prijavio promjene u imovinskom stanju, pa je još u ožujku 2014. godine kažnjen sa 15 tisuća kuna, što unatoč znatno višoj europskoj plaći nije podmirio. Slično je i sa Stipom Petrinom, koji je dužan deset tisuća kuna jer je kao načelnik Općine Primošten i član Skupštine Šibensko-kninske županije istodobno primao obje naknade, što je krimen i Dragutina Glavine, koji je uz saborsku plaću primao i naknadu za obavljanje dužnosti gradonačelnika Preloga.

Ima različitih slučajeva. Znakovit je, na primjer, onaj Ljiljane Blažević, predsjednice Fonda za obnovu i razvoj Grada Vukovara, koja je kažnjena jer je kao predsjednica Upravnog vijeća ustanove Sportski objekti Vukovar dala suglasnost u javnom natječaju na kojem je njezin sin primljen u radni odnos. Na tapeti su se našli i SDP-ovci. Još 2014. godine kažnjen je Siniša Varga jer je kao ravnatelj HZZO-a bio u sukobu interesa kad je samoinicijativno Vladi predložio da za jednog od njegovih pomoćnika imenuje Lea Šunjića, koji za tu funkciju nije ispunjavao zakonom propisane uvjete. Varga se branio da mu je proceduru tako pripremila kadrovska služba HZZO-a, koja pak u očitovanju Povjerenstvu tvrdi da je to sam učinio Varga. Druga prijava protiv njega zbog propasti Imunološkog zavoda je odbačena kao nepotpuna. Bivši premijer Zoran Milanović prošao je samo s opomenom jer je istodobno bio zastupnik i direktor tvrtke EuroAlba Advisory, ali kako je sukob interesa potrajao samo 15 dana, Povjerenstvo mu je dalo najblažu kaznu, dok novi šef SDP-a Davor Bernardić još čeka što će biti s anonimnom prijavom koju je dobio zbog stipendije u iznosu od 260.000 kuna za pohađanje programa u obrazovnoj instituciji Cotrugli Business School. ‘U potpunosti ću poštivati odluku Povjerenstva o sukobu interesa. Također, osobno ću zatražiti tumačenje Povjerenstva za sukob interesa o stipendiji za MBA Cotrugli Business School, ali i o studijskim programima koje su mi financirale vlade SAD-a i Južne Koreje’, rekao je tom prigodom Bernardić. Prema Zakonu o sprečavanju sukoba interesa, dužnosnici ne bi smjeli prihvatiti dar u novcu veći od 500 kuna, ali nije jasno odnosi li se to i na stipendije.

Početkom siječnja, na jednoj od posljednjih sjednica u ovom mandatu, Povjerenstvo je odlučivalo i o potpredsjednici Vlade i ministrici gospodarstva Martini Dalić. Utvrdilo je da u imovinskoj kartici nije prijavila bonus koji je kao član Uprave Ine dobio njen suprug Niko Dalić. Predložena je kazna od šest tisuća kuna. Bonus je, objavili su mediji, za 2015. godinu iznosio 168 tisuća kuna. Potpredsjednica je tvrdila da je tražila dodatna uputstva od Povjerenstva oko prijave bonusa, s obzirom na to da je njegov iznos – kako je kazala – poslovna tajna. A poslovna tajna je izgleda ostala i plaća njenog supruga u Ini, jer je izbrisana iz njene imovinske kartice, odnosno iznos je nula kuna. Prema dostupnim podacima, 2016. godine Niko Dalić primio je 498 tisuća kuna, iz čega proizlazi da je mjesečno dobivao respektabilnih 41,5 tisuća kuna. Opozicijski zastupnici, međutim, tvrde da to nije jedini sukob interesa Martine Dalić, jer da je upravo ona osmislila ideju da se prodajom HEP-a kupi Ina, kao i da je, zajedno sa suprugom, sudjelovala na jednom zajedničkom sastanku Vlade i Ine.

Povjerenstvo će odlučivati i o Zdravku Mariću jer je kao ministar financija sudjelovao na sastanku s bivšim poslodavcem Ivicom Todorićem, zajedno s premijerom Andrejom Plenkovićem, Martinom Dalić i Božom Petrovom, na kojem se raspravljalo o Agrokoru. Petrov je rekao Povjerenstvu da je Marić na sastanku iznosio moguća rješenja kako da se država uključi i osigura likvidnost, dok Martina Dalić tvrdi suprotno, da nije iznosio stavove ni prijedloge. Povjerenstvo je odlukom potvrdilo pokretanje postupka protiv Marića, koji tvrdi da je radio i radi ‘isključivo u javnom interesu i interesu građana’.

Dok s manje ili više uspjeha Povjerenstvo ipak rješava slučajeve s ministrima i zastupnicima, s predsjednicom Kolindom Grabar Kitarović nikako ne može na zelenu granu. Zbog njenog putovanja u SAD podnesene su tri prijave zbog potencijalnog sukoba interesa, jer se ne zna je li bila riječ o privatnom putovanju koje je plaćeno javnim novcem ili o službenom putovanju s protokolom i svim onim što službeni put prati. Taj predsjedničin posjet Americi proglašen je državnom tajnom pa Povjerenstvo nije dobilo potrebne odgovore, tako da je predmet na čekanju. Drugi koji se vodio oko doktorskog studija na Fakultetu političkih znanosti je odbačen s obzirom na to da su dobili odgovor Fakulteta da je predsjednica prisustvovala na 80 posto potrebnih predavanja, premda bez evidencijske liste. Osim toga, još se čeka na potrebne informacije o rođendanskoj zabavi koju je za predsjednicu navodno organizirao Zdravko Mamić. Povjerenstvo je odustalo od postupka jer im MUP nije želio odgovoriti na pitanje je li se Grabar Kitarović u svibnju 2015., na dan kada je navodno organizirana proslava njezina 47. rođendana, nalazila u obiteljskoj kući Mamićevih. MUP se pozvao na tajnost podataka o štićenim osobama, na što je GONG od MUP-a ponovno zatražio istu informaciju.

Daliji Orešković uskoro ističe mandat. Saborska većina trebala bi do 11. veljače izabrati tko će voditi Povjerenstvo, ali saborski Odbor za izbor i imenovanja još nije ni suzio izbor od 34 prijavljena kandidata, među kojima je i Dalija Orešković. Kašnjenje se pravda sigurnosnim provjerama, a iz Povjerenstva poručuju da bi se konačno trebao izabrati novi sastav jer bi se inače mogla ponoviti 2011., kada punu godinu dana nije radilo jer članovi nisu bili izabrani. Odluka je, tvrde neslužbeno HDZ-ovci, na Plenkoviću. On, kažu, donosi odluke o kojima nema potrebu raspravljati s drugim članovima stranke.

1/1