U utorak je u galeriji SKD "Prosvjeta" u Zagrebu otvorena izložba “Tišina koja je srušila spomenik”. Na izložbi je predstavljena dokumentarna i arhivska građa vezana uz povijest nastanka i "nestanka" spomenika Vojina Bakića "Spomenik pobjedi revolucije naroda Slavonije".
Nakon multimedijalnog događaja na originalnom mjestu nekadašnje Bakićeve skulpture na brijegu Blažuj, blizu Kamenske, gdje je 30. septembra umjetničkom instalacijom Sandra Đukića "rekreiran" izgled skulpture u videoprikazu kao trodimenzionalnom konstruktu, izložba koju autorski potpisuju Eugen Jakovčić i Davorka Perić ukazuje na kontekst vezan uz proces nastanka skulpture, kao i njenog rušenja 1992. godine.
- Bilo nam je važno upućivanje ljudi u proces rada na Bakićevim skulpturama u kojem je puno ljudi sudjelovalo. Stručnjaci, suradnici, ali i građani, stanovnici Slavonije. Njegove vizualne konstrukcije duboko su upisane u svijest ljudi. Iako su srušene, i dalje žive - kazala je na otvorenju izložbe Davorka Perić.
(Foto: Viktor Zahtila)
Konceptualizirana kao “krilati spomenik krilatom narodu”, Bakićeva skulptura deset godina je prolazila put od ideje i prve makete do konačnog oblika i postavljanja 1968. godine. Revolucionarno zamišljen, “Spomenik pobjedi revolucije naroda Slavonije” tražio je da se prethodno riješi čitav niz konstruktorskih i statičkih rješenja.
- Bakić je pomicao granice toga što je spomenička plastika. Projekt u Slavoniji reprezentirao je i kapacitete tadašnjeg društva. Nama je u ovom projektu bio izazov i zadatak da danas budemo suvremeni kao on tada - rekao je na otvorenju izložbe Sandro Đukić.
U periodu od 19. do 21. februara 1992. godine Bakićeva skulptura je minirana devet puta, potom razvaljena do temelja. Uz jedan od rijetkih preostalih fragmenata skulpture, djelić reflektirajućeg nehrđajućeg čelika, na izložbi se može vidjeti brojne fotografije srušenog spomenika te dokumente poput onog iz Državnog hidrometeorološkog zavoda o vremenskoj prognozi 21. februara 1992. godine. Mediji su izvještavali da je jak vjetar srušio spomenik, a DHMZ svjedoči da je toga dana puhao vjetar koji se po Beaufortovoj ljestvici naziva - tišina.
(Foto: Viktor Zahtila)
Prikazano je i kako su nakon rušenja spomenika o tom događaju pisali domaći mediji, a pročitati se može i što je napisao Franjo Tuđman u telegramu sućuti koji je poslao obitelji Bakić krajem 1992. godine, kada je Bakić umro. “Veličina skulpturskog djela Vojina Bakića i mjesto što ga je zauvijek zauzeo u povijesti hrvatskog kiparstva istine su što ih ni bolna činjenica nepovratnog odlaska ne može promijeniti”, stoji u telegramu.
Projekt "Tišina koja je srušila spomenik" nastavlja se danas, 11. oktobra u prostoru Prosvjete serijom predavanja na temu povijesnog revizionizma i tretmana spomenika posvećenih Drugom svjetskom ratu. Moderatorica je Lana Lovrenčić, a predavačice su Nataša Ivančević, Tihana Pupovac, Sandra Križić Roban, Mischa Gabowitsch i Lana Lovrenčić. Po završetku najavljenih predavanja, koji počinju u 10:30 sati, predviđena je diskusija o poziciji antifašističke baštine danas, strategijama njezina očuvanja i ulozi studija sjećanja za šire društveno polje. Program je otvoren za javnost, a predavanja će biti na engleskom i hrvatskom jeziku.
Izložbu “Tišina koja je srušila spomenik” možete pogledati do 24. oktobra u galeriji SKD “Prosvjeta” (Preradovićeva 21).
Klikom na fotografiju iznad teksta možete pogledati fotogaleriju.
