Katarina Peović: Socijalizam na Pantovčaku

Kandidatkinja Radničke fronte za predsjednicu Republike: Kolinda Grabar-Kitarović u vanjskoj politici prava je predstavnica sluganske autokolonijalne politike, a kao masku distopije u kojoj živimo koristi najniže strasti kroz antiimigrantsku retoriku

Katarina Peović (foto Tomislav Miletić/PIXSELL)

Što sadrži vaš program Demokratski socijalizam za 21. stoljeće (DS21), kojim ćete se kandidirati za predsjednicu Republike?

DS21 podrazumijeva socijalistički trokut – društveno vlasništvo, društvenu proizvodnju i usmjerenost proizvodnje na potrebe svih. Društveno vlasništvo nad sredstvima za proizvodnju nužno je kako bi zajednička, društvena proizvodnja bila usmjerena prema slobodnom razvoju svih umjesto zadovoljavanju privatnih ciljeva manjine. Društvena proizvodnja koju organiziraju radnici dozvoljava im da stvaraju nove odnose kooperacija i solidarnosti te da osim stvari proizvode i sebe kao samosvjesne udružene proizvođače. Zadovoljavanje društvenih potreba i svrha nužan je cilj proizvodne aktivnosti jer usmjerenost na osobne interese i sebičnost zamjenjuje usmjerenost prema potrebama drugih i odnosima temeljenima na solidarnosti.

S obzirom na ograničene predsjedničke ovlasti, na koji način kanite ‘politiku vratiti narodu’?

Premda je predsjednička funkcija uglavnom protokolarna, naša je namjera preko ove kampanje artikulirati bitna ekonomsko-politička pitanja kojih u javnosti nema. Predsjednička pozicija pruža priliku da se s utjecajne govornice nastupa u korist radne većine, a ne političko-kapitalističke elite.

Koji su po vama gorući društveni problemi?

Odlazak mladih ljudi je zbiljski problem, no taj trend se neće zaustaviti bez radikalnog zaokreta u političkoj ekonomiji. Brodogradilišta su primjer gašenja jedne od zadnjih izvoznih industrija u sprezi EU-a, Vlade, lokalne politike i domaćeg kapitala. Konačni je cilj Hrvatsku pretvoriti u zemlju konobara i sobarica, bez industrije. Nastavnici su potplaćeni i napadani sa svih strana. Porezna reforma ide u korist bogate manjine – na njoj će profitirati 1,3 posto bogatih. Mirovinska reforma će nas natjerati da radimo do smrti.

Kakve kritike upućujete predsjednici?

Predsjednica koristi svoje ovlasti kako bi zaštitila interese tajkunske manjine, a na mjesta savjetnika stavlja apologete rigidnih libertarijanskih politika poput Davora Huića i Davorina Štetnera. U vanjskoj politici prava je predstavnica sluganske autokolonijalne politike, a kao masku distopije u kojoj živimo koristi najniže strasti kroz antiimigrantsku retoriku.

Damir Gamulin i Antun Sevšek Teme sjećanja i stradanja traže kontemplativan rad

Odabir najveće moguće čitkosti priče svake pojedine osobe čija je sudbina odabrana za prikaz na ovoj izložbi, u odnosu na skučen i zahtjevan prostor podruma Muzeja grada Zagreba, odnosno suptilnih varijacija i ritma pojedinih grupa žrtava osnovni su elementi prikazivačke strategije, kažu autori izložbe "Objektiv NDH – opasni i nepoćudni po javni red i sigurnost" (Muzej grada Zagreba, od 18. svibnja do 11. lipnja)

Mirela Priselac Remi Računajte na nas

Računajte na Elemental da će se uvijek uplitati u politiku, da će progovarati o temama o kojima se drugi boje, da ćemo biti glasni, jasni, da ćemo tražiti pravdu, da ćemo zahtijevati odgovore i da smo svjesni da nekim skupinama ljudi treba omogućiti da ih se čuje i vidi. Mi smo tu da kroz svoju muziku napravimo bolji svijet i ostavimo u nasljeđe nešto pozitivno, rekla je predvodnica benda Elemental o 25 godina karijere

Dean Zahtila Umjetnici na IAB-u aktivni su sudionici arkadijske transmutacije Istre

Uzmemo li u obzir suradnju s lokalnom industrijom, ovo je najindustrijski od svih Bijenala dosad. Istovremeno, prema kustoskoj koncepciji i odabranim radovima ovo Bijenale nije samo industrijsko nego i poetično jer se mnogi radovi, konceptualno i formalno, referiraju na sam lokalitet Istre kao "terrae magice, terrae incognitae", kaže jedan od umjetničkih direktora Bijenala industrijske umjetnosti

Dragan Popadić Situacija je zlosutnija nego što izgleda

U fokusu ovih protesta nisu samo deca, mada je ubistvo dece u školi ono što je najviše potreslo ljude. I taj zločin, kao i drugi masovni zločin koji se dogodio dan kasnije, u fokus je stavio nezaštićenost od nasilja koje je preplavilo naše društvo, kaže socijalni psiholog i profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu

Novosti