Na dvanaestom Festivalu povijesti Kliofest, koji se održava u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, predstavilo se Srpsku kulturno društvo "Prosvjeta" koje je lani obilježilo 80 godina od osnivanja te poduzeće Prosvjeta koje tu godišnjicu obilježava ove godine.

Uz moderiranje Nikole Ostojčića, o radu "Prosvjete" kao krovne kulturne institucije s težištem na okolnosti osnivanja i djelovanja u decenijama između dva zadnja rata, govorio je predsjednik SKD-a Nikola Vukobratović.

- Društvo je osnovano 1944. u oslobođenoj Glini, kao dio NOB-a na osnovu odluka Prvog zasjedanja ZAVNOH-a iz 1943. kad se pokreće proces osnivanja srpskih institucija, počevši od Kluba vijećnika i lista Srpska riječ - rekao je i naglasio da je godišnjica lani obilježena otvaranjem srpskih kulturnih centara u Zagrebu, Glini i drugim mjestima.

Sanja Šakić iz Arhiva Srba u Hrvatskoj, svojevremeno jedna od urednica u časopisu Prosvjeta, govorila je o historijatu lista koji se od 1943. do 1955. zvao Srpska riječ.

- Časopis je nakon rata bio namijenjen prije svega ljudima sa sela i sadržavao je od političkih tema do praktičnih savjeta. Tokom 60-ih teme lista okreću se prema obrazovnim i dječjim pa je podlistak Mala prosvjeta namijenjen najmlađima bio vrlo čitan. S gašenjem SKD-a "Prosvjeta", gasi se i časopis koji se ponovo pokreće 1994. godine – objasnila je Šakić.

Aleksandar Ilinčić, direktor firme Prosvjeta, govorio je o odnosima poduzeća sa SKD-om "Prosvjeta".

- Bavimo se izdavaštvom, pri čemu nam je fokus na školske udžbenike i radne bilježnice za nastavu na srpskom jeziku i pismu za preko 2.600 učenika koji manjinski jezik uče po nekom od modela, kao i sadržajem potrebnim profesorima. Do sada smo izdali 171 obrazovni materijal - rekao je i dodao da je u tri knjižare sada 17 zaposlenih, uz one koji rade u veleprodaji.

- Knjižara Prosvjete otvorena je 1. jula 1945., da bi od 1956. Prosvjeta prerasla u izdavačko poduzeće koje je kontinuirano djelovalo čak i kad je SKD bio ugašen, da bi 1992. bilo preimenovano. Knjižara na Preradovićevom trgu u Zagrebu bila je kultno mjesto, a imali smo knjižare u Kninu, Sarajevu… Među istaknutim pojedincima treba istaknuti pokretače Vlajka Lalića i Branislava Ćelapa koji je u poduzeću bio od 1953. do 1984 – objasnio je Ilinčić.

Bojana Karlica, voditeljica folklorne sekcije zagrebačkog pododbora, govorila je i svojim iskustvima u Prosvjeti, odnosno u garešničkom pododboru koji je njegovao dječji folklor.

- Suradnja u folklornoj sekciji pomogla mi je u formiranju kao osobe - rekla je i dodala da ju je folklor usmjerio na studij etnologije. Osim prilika da se pokažu na kursevima i radionicama nadopuna znanja, bitno je i umrežavanje i upoznavanje članova brojnih pododbora, rekla je.

Tribina je bila i prilika da Vukobratovića upitamo za komentar teksta u tjedniku Nacional, u kojem se tvrdi da je 200.000 eura, koje je Savjet za nacionalne manjine uskratio Novostima, dobio SKD "Prosvjeta".

- Za početak, sve napisano u tekstu predstavlja dezinformacije. Nije moguće kompenzirati napad na pravo na informiranje srpskoj zajednici financijskim sredstvima, koliko se i kako god raspoređivala. Demantirao bih da je srpska zajednica na bilo koji način kompenzirana za oduzimanje sredstava Novostima. Iznos za koji se navodi da ga je SKD "Prosvjeta" dobio ekstra, nije nikakav dodatan prihod, nego linearno povećanje koje su dobile sve ostale organizacije drugih manjina. Povećanje iznosa u odnosu na prošlogodišnji budžet SKD-a je u skladu s općim povećanjem budžeta za manjine. Ni po apsolutnim brojkama navodni iznos povećanja za "Prosvjetu" ne odgovara onom koji je oduzet Novostima. "Prosvjeta" nije ni na koji način nagrađena i kompenzirana, niti je doživjela značajno povećanje. Dapače, neki programi su dobili znatno manje sredstava od traženog i potrebnog za njihovu realizaciju, tako da moramo tražiti druge izvore financiranja kako bismo financirali elementarne stvari. Dakle, nismo zadovoljni iznosom ni raspodjelom, a osim toga ove godine je Savjet za nacionalne manjine prvi put odobrio financiranje samo četiri, za razliku od ranijih šest knjiga. Iz kojih god se razloga navode dezinformacije u tom tjedniku, ništa od toga nije točno - zaključio je Vukobratović.