>

novosti logo

Kolumne Kolumne

Kura za heteroseksualce

‘Evo, u Istanbulskoj konvenciji se spominju komune za liječenje od heteroseksualnosti, jesu li one djelotvorne?’ pita Mirna Savić sredovječnu Zagrepčanku. ‘Pa trebale bi biti’, veli ova nakon kraćeg razmišljanja i dodaje: ‘Svako liječenje bi trebalo biti djelotvorno – sad, na koji način, kako, ja to ne znam’

News Bar Today, 20. veljače, 20:05

Šaljivčine iz News Bara izlaze na zagrebačke ulice kako bi građane pitali treba li heteroseksualcima dozvoliti da odgajaju djecu. ‘Evo, u Istanbulskoj konvenciji se spominju komune za liječenje od heteroseksualnosti, jesu li one djelotvorne?’ pita Mirna Savić, nova voditeljska akvizicija News Bara, sredovječnu Zagrepčanku. ‘Pa trebale bi biti’, veli ova nakon kraćeg razmišljanja i dodaje: ‘Kako ne, svakako. Svako liječenje bi trebalo biti djelotvorno – sad, na koji način, kako, ja to ne znam.’ ’Ima li diskriminacije prema heteroseksualnoj djeci u obitelji?’, pita reporterka nekog brkajliju. ‘Ma kako da ne, sad ono, svjesno-nesvjesno, ali uvijek ima’, odgovara Brk bez razmišljanja. Potom se ukazuje neki lik nalik na junake ‘Ratova zvijezda’. ‘Jesu li, prema vašem mišljenju, heteroseksualci dobrodošli u Zagreb?’ pita Mirna Savić. ‘Nisu, ja mislim da nisu’, odgovara lik…

Urednička ekipa koja na dnevnoj bazi proizvodi sate i sate humora ovim je pokazala kako je demokracija doista sustav u kojemu neupućeni biraju neodgovorne. Jedini je problem što ništa bolje još nismo izumili. Gledati News Bar! Program možete vidjeti na 15. kanalu MAXtv-a, Iskona i svih boljih providera.

TNT, N1, 25. veljače, 10:30

Vodeća hrvatska stručnjakinja za insolvencijsko pravo, dr. Jasnica Garašić, razbila je u paramparčad sve Vladine bajke o Lex Agrokoru. Prva je nastradala bajka o čuvanju radnih mjesta. Radna mjesta se ne gase nužno ni u stečajnom postupku, rekla je Garašić. Pevec je prošao kroz stečaj, ali su radna mjesta sačuvana, no to netko ljudima treba objasniti. Nitko, povrh toga, nije istražio tvrdnju Ante Ramljaka da je u minulih deset mjeseci smanjio broj zaposlenih u Agrokoru za nekih devet posto – to je sigurno 2500 radnih mjesta. Ako je to istina, to je četvrtina jedne Ine! Drugo, profesorica Garašić rekla je da za pisanje tako kompleksnog zakona nije angažiran nijedan pravni stručnjak specijalist za insolvencijske postupke. Treće, bajka o neophodnosti Lex Agrokora: prema njezinom mišljenju, on ne samo da nije bio neophodan, već ga treba ukinuti. Treće, nepriznavanje dijela potraživanja bilo je nepotrebno i nezakonito i suočit će državu s tužbama. Četvrto, dođe li do stečaja Agrokora u srpnju, u stečaj će ići i tvrtke koje su zdrave kao dren…

Lex Agrokor ima milijun rupa i to je sasvim očito. One nisu slučajne. Nastale su zato što je rođen iz duha škegronomike. Lex nije trebao ozdraviti bolestan ekonomski sustav, već produljiti njegov život s novim akterima i starim ponašanjima. Ta smo ponašanja vidjeli: to su Ramljak i galaksija njegovih satelita. ‘Da je Martina Dalić oko sebe skupila ekipu stručnjaka, rasteretila bi sebe dijela odgovornosti’, rekla je Garašić, koja se nije mogla načuditi pučkom običaju da se svi upuštaju u stručne teme o kojima pojma nemaju. ‘Ali ona je rekla da je jedina autorica zakona i to u najsloženijem pravnom području uopće.’ Datum suočenja s istinom, a to bi moglo biti desetog srpnja, bit će veoma bolan. To je tako kad zakone pišu razni dalići, a ne stručnjaci. Zašto njih školujemo? Pa za izvoz!

Dnevnik, HRT, 25. veljače, 19:00

Ono što je Andrija Jarak u društvu, to je Edi Škovrlj u prirodi: gdje se on pojavi, nije dobro! A dobro nije bilo u Gračacu, odnosno okolnim selima koja je zavio snijeg pa je vojska išla spašavati stočare čije su krave ostale bez hrane. Dirljivo i za svaku pohvalu! U prilogu je upala u oči i identična jezična pogreška koju su izrekla dva sugovornika. Najprije je jedan general HV-a rekao da vojska pomaže svima kojima je potrebito, da bi potom načelnica Gračaca rekla kako grad čini sve što je potrebito. Očito je da ovi ljudi žele pokazati lingvističku pravovjernost, ali se baš nisu pretrgli sjedeći nad udžbenicima jezika, a možda nisu previše pohodili ni crkvu. Riječ ‘potrebito’ označava naime stanje neimaštine, potrebe i nije ni na koji način identična riječi ‘potrebno’, koja znači nešto skroz drugo. No lakše je biti politički podoban nego pismen.

Reformacija, HBO on Demand

Njemačka, 16. stoljeće. Zemljom vladaju Crkva i plemstvo. Teško je reći tko je pokvareniji: plemstvo guli narod, a Crkva naplaćuje oproste grijeha, čak i mrtvima. Otkupljuju se i prošla i buduća posrnuća, a ako imate dovoljno novca, nije potrebno ni pokajanje. Odete biskupu i zatražite oprost za grijehe pokojne babe koja je živjela razvratno ili za vlastite koje ćete tek počiniti, sve može. Biskup vam daje, ali morate platiti, to više što je grijeh veći, a vaša lisnica dublja. To je otprilike kao danas u Hrvatskoj, kad vas za bilo koje zlodjelo sud može osloboditi ako ste dovoljno imućni da si priuštite sinkopu, herojsku prošlost ili kakvu sličnu oprosnicu. Kako kaže stara narodna poslovica: ovdje se najbolje živi od nedostatka dokaza…

Jedan svećenik to više ne može gledati – prijelom nastaje kad u Njemačku dolazi papin izaslanik za prodaju oprosta – i na vrata crkve u Wittenbergu stavlja svojih 95 teza: protiv indulgencija, protiv niza crkvenih dogmi, protiv dotadašnjeg ustroja Crkve… To je Martin Luther. Na suđenju, koje je naredio papa, Luther se nije pokajao. Zbog bule kojom ga je osudio, papu naziva antikristom. ‘Ali ja ti kažem antikriste, da Luther koji je naučio da se bori, neće se dati zaplašiti tvojim praznim bulama, jer je on navikao da pravi razliku između komada papira i svemoguće Božje riječi’, uzvraća Luther pa dodaje: ‘Mi ovdje smo uvjereni da je papinstvo prijestolje pravog i stvarnog antikrista.’ Nema težeg rata! Papa proklinje Luthera, koji radi strahovit dogmatski zaokret. Izvor vjere vraća u Novi zavjet, nasuprot crkvenim spisima: ‘samo Isus’, ‘samo Pismo’, ‘samo milost’ i ‘samo vjera’, kaže on. Ženi časnu sestru, ukida celibat, odbacuje ikone, sklapa savez s feudalcima kojima je dosta Vatikana. Uz Luthera je cijelo vrijeme Thomas ntzer, revolucionar, ‘vatreni i apokaliptični propovjednik’ kojemu je čak i Luther oportunist (‘Bezbožnici će pasti sa svojih prijestolja, a potlačeni će se uzdići’). On ide do komunizma. Müntzer je zahtijevao ‘neodgodivo stvaranje tisućljetnoga carstva Božjega na zemlji, ukidanje staleških i klasnih razlika, privatnoga vlasništva i svake posebne, od društva odijeljene državne vlasti’, kaže Enciklopedija. On je Lenjin 16. stoljeća, koji je poveo seljake u ustanak, ali je završio odsječene glave, raščetvorenoga tijela.

Dvodijelna njemačka serija odlična je rekonstrukcija rađanja protestantizma, najznačajnije vjersko-političke ideje u Europi od Isusa do 16. stoljeća. Ona je dramatično promijenila lice Starog kontinenta, pokazujući da svaki razvrat ima točku na kojoj stvara vlastitog grobara.

1/1