>

novosti logo

Kronika Kronika

Manjinski zastupnik: Gdje je novac za regionalni razvoj?

Pet gradova stradalih u ratu – Beli Manastir s općinom Darda, Benkovac, Knin, Petrinja i Vukovar – dobilo je za razdoblje između 2014. i 2020. ukupno 120 milijuna eura iz dvaju EU-programa

Na saborskom je Aktualnom prijepodnevu zastupnik SDSS-a Milorad Pupovac postavio pitanje Gabrijeli Žalac, ministrici regionalnog razvoja i fondova EU.

- Pet gradova stradalih u ratu – Beli Manastir s općinom Darda, Benkovac, Knin, Petrinja i Vukovar – dobilo je za razdoblje između 2014. i 2020. ukupno 120 milijuna eura iz dvaju EU-programa: operativnog programa konkurentnosti i kohezije te operativnog programa učinkovitosti i ljudskih potencijala. Dakle, svaki nešto više od 20 milijuna eura. No prema našim saznanjima, za smanjivanje socijalne nejednakosti i isključenosti iz siromaštva te poboljšanje infrastrukture do sada je Vukovaru isplaćeno oko 16 milijuna kuna, dakle desetak posto ukupnog iznosa koji mu stoji na raspolaganju. Petrinja je dobila deset milijuna kuna, manje od deset posto, a Knin i Benkovac još manje, svaki tek nešto više od milijun kuna. Iako se trudimo na različite načine osigurati popravak vodovoda i cesta, da mladi ljudi i drugi koji su se vratili onamo, Hrvati ili Srbi, ne odlaze opet s tih područja, novac koji im od 2015. stoji na raspolaganju je neiskorišten - naveo je Pupovac, pa upitao: - ‘Što Ministarstvo i Vlada planiraju učiniti da se takva situacija promijeni te kako će se osigurati pomoć tim gradovima da bi se povećala iskoristivost fondova?’

Ministrica Žalac odgovorila mu je da je, ‘s obzirom na kašnjenje cijele financijske perspektive, uspostavljen sustav koji se odnosi na programe integrirane fizičke gospodarske regeneracije malih gradova na ratom pogođenim područjima’, no da ‘rezultati tog sustava zasad nisu impresivni’.

- Uprava za potpomognuta područja je u suradnji sa svim tim gradovima kroz intervencijske planove učinila sve da se natječaji što prije objave. Posebno bih istaknula sredstva vezana uz gospodarstvo; sa svakim smo gradom zasebno definirali način na koji se ta sredstva mogu što prije usmjeriti prema krajnjim korisnicima. Zbog promjene vlasti na lokalnoj razini bilo je zahtjeva da se ti intervencijski planovi promijene, no na to ne želimo pristati jer hoćemo da se ta područja, ponajprije kroz ova dostupna sredstva – gotovo milijardu kuna, što prije promijene na najbolji mogući način – rekla je ministrica, dodajući da se nada EU-sredstvima za još deset malih gradova na ratom pogođenim područjima.

Evropski parlament protiv mržnje

U sklopu slobodnih tema Boris Milošević je u ime Kluba zastupnika SDSS-a govorio o Rezoluciji Europskog parlamenta o minimalnim standardima za manjine EU-a.

- Iako Rezolucija nije obvezujuća, ona je dokument kojim je Europski parlament poručio ponajprije Europskoj komisiji a onda i državama-članicama da se krene u izradu plana radi uspostave zajedničkih minimalnih standarda za zaštitu manjina kojima bi se uvažavale najbolje prakse EU-članica. Naravno, sve bi se temeljilo na načelu supsidijarnosti i proporcionalnosti – rekao je Milošević, navodeći kako EP u svojoj preporuci žali što je područje zaštite manjina Unije uzeto zdravo za gotovo, kao jedna pretpostavka koju ne treba snažiti i uređivati nego se smatra da članice poštuju manjinska prava i da su za to dovoljni već uspostavljeni vanjski instrumenti.

U EU živi više od 40 milijuna pripadnika nacionalnih manjina: uživaju različite razine zaštite, ali zajedničkog standarda nema. Milošević je kazao da je neposredan povod Rezolucije borba protiv govora mržnje, što je svojim riječima potvrdio i jedan od inicijatora tog dokumenta, slovački zastupnik Josef Nadj iz redova Europske pučke stranke.

- U Rezoluciji se konstatira porast ksenofobnog nasilja i govora mržnje unutar EU-a koje najčešće promiču snage krajnje desnice a koji su usmjereni upravo prema pripadnicima nacionalnih manjina. Dokument ističe potrebu borbe protiv govora mržnje prvenstveno uspostavom policijskih odjela za borbu protiv zločina iz mržnje. Poziva se EU-članice da u nastavne planove svojih škola uključe obrazovanje o ljudskim pravima, demokratskom građanstvu i političkoj pismenosti te da zaštite jezična, kulturna i politička prava manjina kroz posebne izborne sustave - zaključio je Boris Milošević.

1/2