>

novosti logo

Društvo Društvo

Masakr Marjana motornom pilom

Nakon desetljeća nebrige gradskih vlasti i sustavne destrukcije Marjana, priznanje da je trećina splitske park šume uništena potkornjakom diglo je građane na noge. Ravnatelj gradske ustanove za upravljanje Marjanom Damir Grubšić naprasno je najavio dolazak bagera i sječu 15 do 20 tisuća stabala, što izaziva strah od dodatne devastacije

Na ulicama splitske četvrti Spinut nema puno ljudi u prohladnoj zimskoj večeri. U maloj Teslinoj ulici tek svjetla ulične lampe i tamošnje trgovine osvjetljavaju put. Poslovni prostori u prizemljima zgrada su zatvoreni, ali jedno svjetlo gori, vide se ljudi zabrinuta lica koji o nečemu razgovaraju u kasne sate. Prostorije su to gradske Javne ustanove za upravljanje Park šumom Marjan koju mnogi drže odgovornom za propast splitske šume. Među okupljenima nazire se i lice Roberta Koharevića, koji je desetak godina bio prvi čovjek održavanja Marjana, prvo u okviru komunalnog poduzeća Parkovi i nasadi, a kasnije kao ravnatelj Javne ustanove, dok ga prošle godine nije zamijenio inženjer građevine Damir Grubšić. Utorak je navečer, a za srijedu ujutro najavljena je konferencija za novinare na kojoj predstavnici Javne ustanove moraju objasniti javnosti što se događa s Marjanom i zašto je prošlog tjedna ravnatelj Grubšić najavio sječu trećine šume, odnosno plan izgradnje traktorskih vlaka dužine 10 do 14 kilometara koje bi trebale poslužiti za uklanjanje 15 do 20 tisuća marjanskih borova zaraženih potkornjakom.

Na pitanje o tome tko je odgovoran za sadašnje katastrofalno stanje šume, ravnatelj Grubšić samo je odgovorio: ‘To pitajte druge.’ Gradonačelnik Splita Andro Krstulović Opara o planu sječe trećine Marjana još uvijek nije rekao ništa

Konačno priznanje da je trećina marjanske šume uništena i najava plana sanacije koji uključuje dolazak bagera digli su na noge cijeli grad. Anonimni kolektiv pokrenuo je Facebook-stranicu Naš Marjan na kojoj se u malo vremena skupilo preko 1500 ljudi, zatraživši u srijedu ujutro, netom prije spomenute konferencije, da se formira krizni stožer za Marjan. Da se stabla suše, još su prije tri godine upozoravali iz Društva Marjan, koje je 1903. osnovano radi pošumljavanja i uređenja Marjana, a danas se bori protiv njegovog uništavanja, kritizirajući nerad nadležnih institucija i službi. Posljednjih desetljeća svjedočimo nebrizi gradskih vlasti i sustavnoj destrukciji Marjana. Od 1990-ih šumu nagrizaju bespravne gradnje, Zoološki vrt i Botanički vrt prepušteni su propadanju, a plaže neodgovornim koncesionarima. Jedan od tih koncesionara, bivši gradonačelnik Željko Kerum, pokušao je na privatnom zemljištu u marjanskoj šumi izgraditi luksuzni restoran, u čemu su ga građanska inicijativa i Društvo Marjan spriječili prosvjedima. Aktualni gradonačelnik Andro Krstulović Opara tužio je Društvo Marjan zbog komentara o promjeni planskog statusa marjanskog zemljišta u suvlasništvu njegove obitelji.

Nepriznavanje katastrofalne ugroženosti marjanske šume trajalo je sve dok prošlog ljeta, naočigled građana kojima je Marjan drugi dnevni boravak, nisu počela padati i stabla. Jedan od glavnih razloga neprepoznavanja problema je činjenica da Javna ustanova, među svojih 60-ak zaposlenih, nije imala nijednog ovlaštenog šumara koji bi to mogao registrirati, pa je tek krajem ljeta 2016. na tom mjestu zaposlen mladi čovjek bez iskustva, Ivan Ljubić. Sada je novi ravnatelj Grubšić naprasno najavio provođenje plana hitnih mjera sanacije koji predviđa sječu trećine Marjana, brzinom od 200 stabala dnevno, već do lipnja ove godine.

Osim Mostovog vijećnika Ante Čikotića, koji se angažirao oko stanja na Marjanu, članovi gradskog vijeća, oporbeni i na vlasti, zajedno s gradonačelnikom Androm Krstulovićem Oparom, uglavnom se još uvijek ne izjašnjavaju o najavi sječe trećine šume, što zbog suodgovornosti za nastalu situaciju, što zbog čekanja na reakcije javnosti u kojima bi mogli ušićariti koji politički poen. Hitna mjera, kakvu je najavio ravnatelj Grubšić, izgleda kao ogledni primjer toga kako se u gradu rješavaju problemi. Popunjavanje gradskih ustanova nestručnim kadrovima i politička imenovanja na čelne pozicije, dok se problemi gomilaju jer se ne znaju ili ne žele riješiti, u ovom slučaju mogli bi dovesti do toga da marjanska šuma jednostavno nestane.

- Pojave sve veće oštećenosti i smanjenja vitalnosti stabala šumskog drveća već dugo su prisutne u šumama u Hrvatskoj, pa je logično da će se događati i u zaštićenim šumama kao što je park šuma Marjan - kaže za Novosti profesor Ivica Tikvić sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu.

No propadanje trećine šume u manje od godinu dana ipak je jedinstven primjer. Krajem travnja 2018. tadašnji ravnatelj Javne ustanove Robert Koharević govorio je kako su potkornjakom zaražene tek tri tisuće stabala, pa je nejasno kako ih je danas već 15 do 20 tisuća. Ni na konferenciji za medije održanoj u srijedu ujutro javnost nije dobila jasnije odgovore na goruća pitanja koja se tiču Marjana. Na pitanje o tome tko je odgovoran za sadašnje katastrofalno stanje šume, novi ravnatelj Grubšić samo je odgovorio: ‘To pitajte druge.’ Njegov prethodnik Koharević nije odgovarao za stanje na Marjanu, premda je Društvo Marjan protiv odgovornih osoba Javne ustanove svojevremeno podnijelo kaznenu prijavu zbog, kako kaže predsjednik Društva Srđan Marinić, ‘dokazano nezakonitog dugogodišnjeg izvođenja šumarskih radova te lošeg ili nikakvog gospodarenja šumom’. Državno odvjetništvo prijavu je odbacilo, a Koharević je po završetku mandata zbrinut na radnom mjestu pomoćnika novog ravnatelja.

Grubšić je na čelo Javne ustanove došao u srpnju 2018., a nejasno je na temelju čega je donio odluku o hitnoj intervenciji koju želi provesti. Profesor Ivica Tikvić smatra da problem nije moguće tako brzo i lako riješiti.

- Ne znam zašto se traži krivac kada su problemi vrlo kompleksni i dugoročni. Takvi se problemi moraju rješavati stručno, suradnjom svih relevantnih stručnjaka i s pozitivnim pristupom - kaže Tikvić.

Sama Javna ustanova stručnjaka baš i nema. Desetogodišnji plan gospodarenja šumom Marjan istekao je krajem 2018. godine, a natječaj za novi plan raspisan je tek tada. Prema riječima Alena Berta iz tvrtke Oikon, koja je izabrana za izvođača, plan će biti gotov za mjesec dana, nakon čega ga moraju odobriti nadležne institucije. Na pitanje je li taj plan trebalo pripremati ranije, Bertić za Novosti odgovara:

- Trebalo je, naravno.

Ravnatelj Grubšić na konferenciji za medije je pojašnjavao da je situacija specifična, da je riječ o šumi usred grada koja je suočena s potkornjakom i da su ograničeni vremenom. Dodao je da planirani zahvat ‘zahtijeva jedan profesionalni i organizirani pristup’. No pitanje je može li Javna ustanova to ostvariti.

- Iako smo još 2016. upozoravali na sušenje šume, tek je u studenome 2017. utvrđen uzročnik sušenja, mediteranski potkornjak za kojeg je tada rečeno da je njegova pojava pravo iznenađenje - kaže Srđan Marinić, dodajući da je još puno ranije, čak 2007. godine, profesor Boris Hrašovec sa Šumarskog fakulteta, prilikom obavljanja specijalističkog pregleda drveća za potrebe tadašnje izrade Programa gospodarenja Park šumom Marjan, naveo upravo mediteranski potkornjak kao posebno opasnu, tada utvrđenu vrstu kukaca, koju treba držati na oku.

Ali oni koji su bili zaduženi za taj nadzor nisu, unatoč upozorenjima, potkornjak držali ‘na oku’ sve dok zaraza nije poprimila razmjere epidemije. Na temelju istraživanja koje je trajalo tijekom 2017. i 2018. godine, a vodio ga je dr. Milan Pernek sa Zavoda za šumarstvo Hrvatskog šumarskog instituta, napravljen je akcijski plan kojem je naglasak bio na izmicanju potkornjaka iz šume. No posljednjih pola godine dr. Pernek nije bio na Marjanu jer Javna ustanova nije s njime potpisala novi ugovor.

- Nemam uvid što se u to vrijeme točno radilo - rekao nam je Pernek, osvrćući se na period nakon isteka ugovora i dodajući kako je njegov prijedlog bio da se feromonske klopke koje služe kao monitoring sustav koriste i kao zaštitna mjera.

- U prošlom projektu primijetili smo da su pojedine klopke lovile ogroman broj potkornjaka, iako se inače rijetko koriste kao zaštitna mjera jer broj potkornjaka koji se ulovi nije baš velik u odnosu na cjelokupnu populaciju u šumi. No u prošlom projektu smo primijetili da se u te klopke lovilo po 30 tisuća jedinki tjedno po klopki, što je poprilično velik broj. Stoga sam predložio ravnatelju da u novom projektu povećamo broj klopki u šumi - kazao je Pernek.

Uz povećanje broja klopki, novi ravnatelj sada planira i nešto ozbiljniji zahvat i to, kako je rekao, prema planu gospodarenja i akcijskom planu dr. Perneka. No problem je u tome što u spomenutom planu nema ni govora o traktorskim vlakama, a na upit Novosti sam Pernek odgovara da nije stručnjak za te metode i da ne može dati svoje mišljenje.

Neki drugi stručnjaci s kojima smo razgovarali drže da postoje i druge metode. Sudski vještak za šumarstvo Milan Arvay, koji dobro poznaje marjansku šumu, kaže da se stabla mogu rezati na manje dijelove i onda lakše prenositi. I profesor Tikvić, premda kaže da nije stručnjak po pitanju izvoženja trupaca, rekao je da postoje i druge opcije. Kazao je kako se u Kanadi trupci izvoze helikopterima ne zbog zaštite okoliša, već zbog financijske isplativosti. I u Austriji iz financijskih razloga privatni poduzetnici u Alpama koriste male žičare, no u Javnoj ustanovi ove modele nisu razmatrali.

Gradnja vlaka koja će omogućiti prijevoz zaraženih stabala, kazao je Grubšić, osnova je ‘svake šumogospodarske osnove’, pa ustvrdio da ih je već ranije trebalo izgraditi jer je ‘70 posto šume neprohodno’. Dodao je i kako je ishođeno ‘rješenje od Inspektorata zaštite okoliša Splitsko-dalmatinske županije i konzervatora’ te da trebaju dobiti još neke dozvole. Nije sigurno da bi radovi, koji bi počeli u ožujku i trajali do početka protupožarne sezone u lipnju, trajno riješili problem s potkornjakom. Grubšić je odbacio prijedloge o građanskom volontiranju navodeći da ‘postoji opasnost od povreda’. Što se pak tiče plana sadnje novih stabala, dosad ništa nije napravljeno. ‘Provođenje sanacije u ovom trenutku nema smisla. Tek kada se utvrde štete, onda će se pristupiti izradi elaborata za navedene radove’, rekao je na konferenciji Ivan Ljubić, ovlašteni šumar iz Javne ustanove.

Profesor Pernek ima nešto drukčije mišljenje.

- Marjan je dosta raznolik. U nekim dijelovima je kamenit, negdje ima pomlatka, odnosno pomladaka koji samo čekaju da se stara stabla posuše i da krenu u vis, ali ima i dijelova gdje ništa nije moguće te je potrebna sadnja. Najbolje bi bilo da ti procesi sadnje i uklanjanja bolesnih stabala idu paralelno - rekao je Pernek za Novosti.

Profesor Tikvić optimističan je unatoč situaciji, pa kaže da će Marjan biti moguće obnoviti nakon ove ili bilo koje druge nepogode. No obnova uvijek iziskuje i političku volju i osigurana sredstva. Činjenice da je nejasno koja je stručna pozadina odluke o dovođenju bagera na Marjan, da Javna ustanova raspolaže skromnim stručnim kadrom, da nema plana gospodarenja i da se nisu razmotrile sve opcije prije predstavljanja akcije u javnosti, ne ulijevaju puno optimizma u budućnost koja čeka Marjan. Plan gradnje vlaka predviđa mehanizacijsko probijanje novih putova po Marjanu i sječu dijela zdravih stabala, što izaziva bojazan o dodatnoj devastaciji ionako ugrožene šume.

Dok građani strahuju da će ostati bez park šume, gradonačelnik Splita Andro Krstulović Opara o planu sječe trećine Marjana još uvijek nije rekao ništa.

1/2