>

novosti logo

Medijska rekonstrukcija Vlade

Desetak je ministara u samo tri posljednje vlade moralo otići zbog afera i pritiska javnosti: Mirela Holy, Veljko Ostojić, Radimir Čačić, Andrea Zlatar Violić, Slavko Linić, Mijo Crnoja, Tomislav Karamarko, Martina Dalić i Lovro Kuščević. Po istim kriterijima trebalo bi odstupiti još nekoliko Plenkovićevih ministara

Hvaljen Isus, bio je odgovor Lovre Kuščevića na pitanje boji li se kaznenog progona, koje mu je novinarka N1 televizije postavila jutro nakon što je u ponedjeljak podnio ostavku. Već u utorak navečer više ga nije bilo među glavnim vijestima. Tragično ubojstvo socijalne radnice u Đakovu zamijenilo je vijest o njegovoj ostavci, a donedavni ministar uprave i politički tajnik HDZ-a, koji je morao odstupiti zbog novinarskih otkrića o malverzacijama sa zemljištem na otoku Braču, vratio se u saborske klupe. Umjesto ministarske plaće od 18.330 kuna, od sada će zarađivati nešto više od 15.000 kuna.

Naravno da politici ne odgovora istraživačko novinarstvo, ali treba biti pošten i reći kako su i mnogi medijski vlasnici krivi zbog te činjenice – ističe Hrvoje Zovko, predsjednik hnd-a

Prema pisanju pojedinih medija, Kuščevića istražuje USKOK. No sudeći po prethodnim sličnim slučajevima, bivši ministar slobodno se može zahvaljivati Isusu. Premda istraživačko novinarstvo pomaže stvaranju demokratske kulture i podizanju ljestvice moralne odgovornosti političara, recentni slučajevi iz hrvatske prošlosti pokazuju da afere kao što je Kuščevićeva gotovo nikada ne završe kaznenim progonom.

- U slučaju Kuščević mediji su odigrali glavnu ulogu. Može se reći da su ministar, politika, stranka i institucije napravili sve da prikriju njegove afere i zametu im tragove. U ovoj priči, kao i puno puta ranije, novinari su radili sami protiv svih. U tom smislu, njegov primjer pokazuje kako bi naš tužni svijet izgledao bez ozbiljnih i istraživačkih novinara - rekao je za Novosti Hrvoje Zovko, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva.

Prema njegovom mišljenju, upravo slučaj Lovre Kuščevića pokazuje da je pritisak javnosti bio toliki da ga vladajući nisu više mogli izdržati, iako su htjeli, ‘jer im je cilj od početka bio ignoriranje, odnosno umanjivanje važnosti svih činjenica’.

Kuščevićevi posljednji napadi na imaginarne ljevičare i huškanje na feministkinju i književnicu Đurđu Knežević te prevoditelja i sociologa Srđana Dvornika pokazuju dokle se mogu srozati pokušaji ostajanja na vlasti. ‘Jasno mi je da negativna medijska percepcija predstavlja velik teret vladi’, objasnio je svoju ostavku Kuščević, dok je premijer Andrej Plenković rekao da je do toga došlo jer su procijenili da afera čini veliku štetu njemu, vladi i HDZ-u.

- U Hrvatskoj, nažalost, političari nemaju sposobnost da sami reagiraju. Sramotna je činjenica da Kuščević i oni koji su ga do jučer podržavali, počevši od premijera pa dalje, u svemu ne vide ništa sporno. To dovoljno govori o društvu u kojem živimo - smatra Zovko.

I Oriana Ivković Novokmet, nekadašnja istraživačka novinarka, a danas GONG-ova stručna suradnica, u razgovoru za Novosti istaknula je ulogu medija.

- Priču oko Kuščevićevih nekretnina pokrenuo je Vladimir Matijanić, novinar Indexa, dodatno ju je važnim elementima produbio Andrej Dimitrijević iz Telegrama, a na tom je slučaju svakodnevno inzistirala N1 televizija. Važno je da je više medija intenzivno pratilo slučaj, treba ih sve pohvaliti - rekla nam je Ivković Novokmet i dodala kako je nekoliko faktora, među kojima je i narušeni rejting premijera i HDZ-a, dovelo do Kuščevićeve ostavke.

- Afera Kuščević uslijedila je nakon što je premijer oslabljen zbog neuspjeha na izborima za EU parlament na kojima je, tvrdi, doživio sabotiranje unutar stranke, ali i osobnog neuspjeha da osvoji neku poziciju u Bruxellesu, pa su tu slabost iskoristili koalicijski žetončići. A i zahtjevi opozicije bili su artikulirani - objasnila je Ivković Novokmet.

Prema njenom mišljenju, Kuščevićeva ostavka, kao i ona Martine Dalić, iznuđena je prvenstveno da bi se stabiliziralo premijera, koji je omogućio milijunske honorare grupi Borg, i HDZ, koji je omogućio bogaćenje sada bivšeg ministra kroz prenamjene zemljišta.

Izostanak kaznenog progona ne bi trebao obeshrabriti istraživačke novinare koji su otkrili afere. Oni su odradili svoje, nije na njima da sude – kaže novinarka Oriana Ivković Novokmet

- Njihovom odlaskom, nažalost, neće se ništa promijeniti, što ne znači da nije trebalo inzistirati na tome da odu - kazala je Ivković Novokmet.

Ostavka Martine Dalić još je jedan primjer dobrog novinarskog rada. Podsjetimo, Dalić je morala odstupiti s mjesta potpredsjednice vlade i ministrice gospodarstva nakon što je portal Index objavio mailove tajne grupe odvjetnika, brokera i konzultanata, a koji su se nazvali skupinom Borg. Ta skupina pisala je zakon od kojeg je imala izravnu korist i to putem konzultantskih ugovora s Agrokorom. Skupinom Borg upravljao je premijer Andrej Plenković, koji je s njima održavao posebne sastanke u vladi, te Martina Dalić, koja je s njima komunicirala putem privatne hotmail adrese. U skupini Borg bili su, podsjetimo, Ante Ramljak i Tomislav Matić, kao predstavnici tada male, nepoznate konzultantske tvrtke Texo Management, Matko Maravić i Tonći Korunić iz InterCapitala, Branimir Bricelj iz tvrtke Altera Corporate Finance i Odvjetničko društvo Šavorić i partneri. Dalić je morala dati ostavku nakon što je portal Index objavio kako su mailovi stizali i na službenu adresu vlade, odnosno na adresu Plenkovićeve savjetnice Dubravke Vlašić-Pleše, i to svega nekoliko sati prije usvajanja Lex Agrokora. To je bilo u suprotnosti s izjavom premijera, koji je svega nekoliko dana ranije kazao kako nijedan mail nije bio upućen njemu. Kada se afera približila premijeru i zaprijetila padom cijele vlade, Plenković je odlučio žrtvovati Dalić.

- Vlada jedne europske države omogućila je grupi konzultanata, koji su mimo znanja javnosti pisali zakon, da primjenom tog istog zakona ostvare milijunske honorare. Ako to nije zarobljavanje države, ne znam što jest - rekla je Oriana Ivković Novokmet, koja je i sama pisala tekstove na tu temu, dodajući da se ipak nada da će DORH jednom otvoriti taj slučaj.

- Objavili smo stotinu tekstova o Agrokoru i Lex Agrokoru, no tek su mailovi, koje je dobio novinar Ilko Ćimić, snažno odjeknuli. Budući da smo mailove objavljivali u nastavcima, kolege su nas zvali s pitanjem: ‘Imate li još toga?’ U mnogim medijima tretman grupe Borg istovjetan je nekadašnjem tretmanu Todorića: kontroverze velikih oglašivača većina medija nastoji izbjeći dok ne eksplodiraju toliko da i oni sami moraju uskočiti u taj ‘istraživački momentum’ - dodala je Ivković Novokmet, koja je zajedno s Ćimićem osvojila HND-ovu nagradu za istraživačko novinarstvo.

No nisu samo članovi Plenkovićeve vlade odstupali zbog istraživačkih priča. Tako je Mijo Crnoja bio ministar branitelja u vladi Tihomira Oreškovića svega šest dana. Odstupio je u siječnju 2016. nakon što se doznalo da je izbjegavao plaćanje prireza, da novac koji je dobio iz povlaštenog kredita za branitelje nije iskoristio za izgradnju kuće te da je kao adresu stanovanja prijavio drvenu baraku u Samoboru. Oreškovićevoj vladi uskoro je presudila afera Konzultantica, zbog koje je Tomislav Karamarko, tadašnji potpredsjednik vlade i predsjednik HDZ-a, morao dati ostavku. Mediji su otkrili kako je tvrtka njegove supruge Ane Karamarko poslovala s tvrtkom Josipa Petrovića, lobista MOL-a, i to dok je Hrvatska bila u procesu arbitraže zbog INA-e.

Zbog afera su padali i ministri drugih, a ne samo HDZ-ovih vlada. Tijekom vlade Zorana Milanovića otišli su Mirela Holy, Veljko Ostojić, Andrea Zlatar Violić, Radimir Čačić i Slavko Linić. Tadašnja ministrica zaštite okoliša i prirode Holy morala je odstupiti u lipnju 2012. jer je HRT objavio njeno pismo u kojem je tražila od predsjednika uprave Hrvatskih željeznica Renea Valčića da jednu tajnicu, inače suprugu SDP-ova člana, spasi od otkaza. Pet mjeseci kasnije ostavku je dao i Radimir Čačić i to zbog pravomoćne presude županijskog suda u mađarskom gradu Kaposvaru, gdje je osuđen zbog prometne nesreće sa smrtnim posljedicama koja se dogodila u siječnju 2010. I ministrica kulture Andrea Zlatar Violić podnijela je ostavku u ožujku 2015. zbog toga što je nalaz državne revizije otkrio da je iz njenog ministarstva podizana gotovina s kartice koja nije zabilježena u blagajničkom poslovanju.

IDS-ov ministar turizma Veljko Ostojić odstupio je 2013. nakon što je otkrivena afera oko kupoprodaje atraktivnog zemljišta pokraj Rovinja. Vrijednost zemljišta porasla je nakon urbanizacije s milijun na 25 milijuna kuna, a njegova obitelj kupila je zemlju prije urbanizacije. Ipak, tri godine kasnije USKOK je potvrdio da nema kaznenog djela. Ni nakon otkrića afere Spačva, zbog koje je Slavko Linić podnio ostavku i to nakon što je prethodno smijenjen njegov pomoćnik Branko Šegon, također se ništa nije dogodilo.

Linića je u svibnju 2014. smijenio premijer Milanović. Kao razloge je naveo ‘ozbiljno narušeno povjerenje’ te političku odgovornost u slučaju predstečajne nagodbe vinkovačke Spačve. Sve je počelo u prvim mjesecima te godine, kada je Index otvorio aferu Pomoćnik, koja je dovela do smjene Šegona, Linićeva pomoćnika u Ministarstvu financija, i to zbog kredita HBOR-a njegovoj tvrtki. Nastavile su se nizati Linićeve afere vezane uz slučajeve predstečajnih nagodbi, a kulminirale su slučajem Spačva. Naime, bilo je sporno što je Ministarstvo financija kupilo zemljište te posrnule tvrtke za više od 33 milijuna kuna, dok ga je Porezna uprava procijenila na šest milijuna kuna. Godinu dana kasnije održana je licitacija na kojoj je to zemljište prodano za svega 2,9 milijuna kuna.

- U javnosti se stvara dojam da u paketu s dogovorenom ostavkom dolazi i imunitet od kaznenog progona, pa sukladno tome i da premijer upravlja radom DORH-a. Nabrojeni slučajevi pokazuju nam da ili imamo slabe novinare ili imamo institucije kojima drmaju oni koji su na vlasti. Uvjerena sam u ovo drugo - kazala nam je Ivković Novokmet, dodajući kako samo novinarstvo ne smjenjuje, nego može, ako je priča dovoljno jaka, ustrajna i prihvaćena, pokrenuti određenu dinamiku u političkom životu.

- Nekada novinarke i novinari to uspiju, nekada ne, rasplet ovisi o drugim, političkim okolnostima. Dovoljno se sjetiti debakla s avionima, no Damir Krstičević je ipak HDZ-u bitniji od Kuščevića, pa je tema o njegovoj ostavci brzo utihnula. Zamijenila ju je nečija druga afera. U javnosti je općeprihvaćeno da gradonačelnik Zagreba Milan Bandić unatoč seriji optužnica obavlja svoj posao, to više nitko ni ne broji. Nije samo smjena kriterij uspješnosti istraživačkog novinarstva, prije bi to bila društvena promjena - rekla je Ivković Novokmet, čijem bismo popisu mogli pridružiti Gabrijelu Žalac, Zdravka Marića, Tomislava Tolušića, Tomu Medveda i Gorana Marića, ministra kojeg upravo potresa afera, također vezana uz imovinu.

- Hrvatska očito ima problem s pravosuđem, Državnim odvjetništvom, generalno s funkcioniranjem institucija. Tu bih izuzeo Povjerenstvo za sprečavanje sukoba interesa koje je odmah otvorilo predmet Kuščević i provjeru njegove imovine. Pravo je pitanje što je ovih dana radio glavni državni odvjetnik - upitao se Zovko i dodao da postoji puno razloga zbog kojih je sve manje istraživačkih novinara u Hrvatskoj.

- Vidimo kako se ovih dana ponaša Fakultet političkih znanosti prema kolegiju istraživačkog novinarstva, koji je ukinut. Naravno da politici ne odgovora istraživačko novinarstvo, ali treba biti pošten i reći kako su i mnogi medijski vlasnici krivi zbog te činjenice. Velika ekonomska kriza 2008/09. iskorištena je da se mnogi sjajni istraživački novinari i novinarke, i to pod parolom smanjivanja troškova poslovanja, praktički izbace na ulicu - kazao je Zovko.

Iako je istraživačkih priča sve manje, a reakcije nadležnih institucija do kojih njihova otkrića dovode ostaju mlake, Oriana Ivković Novokmet ipak smatra da to ne bi trebalo obeshrabriti novinare.

- Izostanak kaznenog progona ne bi trebao obeshrabriti istraživačke novinare, oni su odradili svoje, nije na njima da sude. Trebalo bi ohrabrivati građane da inzistiraju na promjenama i stvaranju boljeg društva, institucija u službi građana i političke kulture u kojoj afere moraju biti sankcionirane - rekla je Ivković Novokmet i dodala kako su za dobro istraživačko novinarstvo nužni zainteresirani izdavači, koji onda angažiraju i urednike koji rade s novinarima na takvim pričama, i mediji koji su principijelni u uređivanju, a opet dovoljno razumljivi da bi bili utjecajni.

1/2