>

novosti logo

Ministar Medved najavio ekshumacije Srba koje su ustaše pobile 1942.

Nakon zahtjeva Veljka Džakule, čija je obitelj stradala kraj Pakraca, ministar branitelja Tomo Medved najavio da će započeti pripreme za ekshumaciju Srba koje su ustaše likvidirale u Drugom svjetskom ratu

Ministar hrvatskih branitelja i vicepremijer Tomo Medved najavio je da će u narednim mjesecima krenuti pripremne radnje za ekshumaciju Srba koje su ustaše u avgustu 1942. bacali u bunare u selima Dereza i Kusonje kod Pakraca. Po pisanju ‘Novog lista‘, okidač za tu odluku bio je dopis koji je njegovom Ministarstvu poslao nekadašnji srpski aktivist Veljko Džakula koji je zatražio ekshumaciju leševa na tom području, među kojima je i 12 članova njegove porodice.

Medved je potvrdio da Ministarstvo postupa isključivo na osnovu prijave nadležnom organu, odnosno najbližoj policijskoj stanici. Najavio je da nakon prijema Džakulinog dopisa slijedi zakonom propisana procedura.

‘Moramo se prvo obratiti svim nadležnim tijelima koja participiraju u ovom procesu. Trebat će se prikupiti sva moguća ranija saznanja o ovim žrtvama i obraditi navedene lokacije, jer godišnje dobivamo tisuće ovakvih prijava. Kada se završe sve potrebne predradnje, ispita se je li prijava utemeljena, ide se sa zahtjevom Državnog odvjetništva za suglasnost za ekshumaciju, tako da od momenta prijave od odluke o ekshumaciji prođe otprilike šest mjeseci‘, rekao je i dodao da je trenutno deset lokacija spremno za ekshumaciju.

Medved je podsjetio da je u Hrvatskoj registrirano više od tisuću mogućih grobišta i da je lani istraženo 60 lokacija, od kojih su na njih 42 pronađeni posmrtni ostaci stradalih u Drugom svjetskom ratu i poslije njega te da se radi o Hrvatima koje su likvidirali partizani.

Zamjenik gradonačelnice Pakraca i predsjednik VSNM-a Požeško-slavonske županije Nikola Ivanović u izjavi za Novosti izrazio je uvjerenje da će se u okviru pokrenutog procesa pomirenja s Medvedovim ministarstvom otvoriti i tema srpskih žrtava iz Drugog svjetskog rata, naročito tamo gdje su spomenici devastirani, uništeni ili maknuti ili gdje civilne žrtve, kao u selima Japaga, Dereza ili Kusonje, nikad nisu ekshumirane.

– Te bi nevine žrtve nakon ekshumacije trebale biti dolično sahranjene, a spomenici obnovljeni. Zadnjih nekoliko godina pokretali smo inicijative da potomci žrtava stradalih u Derezama, Kusonjama i drugim mjestima podnesu prijavu i zahtjev za ekshumaciju policiji, jer je to procedura koju propisuje Ministarstvo branitelja. To moramo činiti kao zajednica, jer pojedinac neće stvoriti dovoljan pritisak na državne organe da obave ekshumaciju i identifikaciju pobijenih. Treba razgovarati s ljudima i pokrenuti srpsku zajednicu. Ako to traži 50 ljudi, to je relevantna brojka i u inicijativi ima ozbiljnosti - rekao je Ivanović.

- Potražujemo i nestale sa srpske strane iz rata 90-ih. Nama je u cilju da sve svi nestali pronađu, jer će tek tada rane do kraja biti zacijeljene - podvukao je Ivanović.

Za komentar smo pitali i predsjednicu pakračko-lipičkih antifašista Mirjanu Bilopavlović koja je naglasila da izjavu daje u svoje lično ime jer se predsjedništvo UABA nije sastalo.

- Važno je utvrditi činjenice, odnosno naći grobišta i prebrojati ostatke žrtava da se izbjegne manipulacija brojem stradalih, bez obzira o kojem se ratu radi. Znam da je u Sloboštini ustanovljen točan broj stradalih kao i za Kusonje, s tim da treba utvrditi identitet svih njih jer nije stradavalo samo domicilno stanovništvo, nego i izbjeglice kojih je bilo najviše s Kozare.

Potomci stradalih iz Dereze imaju pravo na ekshumaciju žrtava da se utvrdi identitet i da se dolično pokopaju. Čudi me pojedinačni istup i traženje ekshumacije koje očito nije učinjeno u razgovoru i dogovoru sa srpskim manjinskim vijećem i predstavnicima Srba u ovom kraju jer bi, da je to učinjeno zajednički, zahtjev imao veću težinu. Lakše je nešto pokrenuti s više ljudi iza sebe - ocijenila je Bilopavlović.

Podsjetimo, u okviru ‘krvavog avgusta‘ ustaše su pobile na hiljade Srba. Tako na spomeniku u Derezi piše da su ‘ustaški zločinci, nakon zvjerskog mučenja, klanja i ubijanja, pobacali u obližnje bunare 120 muškaraca, 64 žene, 37 muške i 28 ženske djece‘. U Branešcima su ustaše prema nekim podacima pobile 87 mještana i 120 izbjeglica sa Kozare, dok je u Tornju pobijeno 65 mještana civila.

U Kusonjama je pobijeno oko 520 Srba iz Kusonja, Dragovića i Čaklovca, kao i izbjeglica sa Kozare, dok je oko 360 muškaraca i žena odvedeno u logore iz kojih se većina nikada nije vratila. U selu Sloboština kod Požege ustaše su pobili 1.368 Srba civila, od kojih je oko 1.100 bilo izbjeglica s Kozare.

1/1