>

novosti logo

Kultura Kultura

Ministrica kontrole

Izgleda da Ministarstvo kulture ne odustaje od namjere da sektor kulture i medija stavi pod državnu i političku kontrolu. Ako njihov prijedlog zakona prođe, ministar kulture ubuduće će odlučivati tko se od samostalnih umjetnika može, a tko ne može upisati u Upisnik umjetnika

Premda su ministrici Nini Obuljen Koržinek i njenima iz Ministarstva kulture puna usta inzistiranja na dijalogu i usuglašavanju sa strukom prilikom donošenja novih zakonskih rješenja, činjenice ih demantiraju i dokazuju da iza svih tih slatkih fraza ne stoji ništa osim puke deklamacije i mazanja očiju ionako slabo zainteresiranoj javnosti. Primjeri najavljenih izmjena dvaju bitnih zakona – o elektroničkim medijima i o statusu umjetnika – dovoljno govore sami za sebe. Iako najavljeni kao ključni za struku i za ojačanje ovih egzistencijalno ugroženih društvenih skupina, ti će zakoni – ako ostanu u najavljenim verzijama, a po svemu sudeći hoće – dovesti do daljnje degradacije položaja novinara i umjetnika, od kojih će barem nekoliko stotina njih upravo zbog ovih zakonskih izmjena morati potražiti ‘nove životne izazove’, odnosno novu profesiju. Upravo su zbog toga dvije ključne cehovske organizacije – Hrvatsko novinarsko društvo i Hrvatska zajednica samostalnih umjetnika – zadnjih tjedana uputile oštra pisma Ministarstvu kulture, tužeći se da su izigrane i da prilikom donošenja zakonskih izmjena koje će uskoro u javno savjetovanje nisu uvaženi njihovi zahtjevi.

- Kad čitate priopćenje Ministarstva kulture o Zakonu o elektroničkim medijima i izjave ministrice Obuljen Koržinek u kojima se referira na HND-ov izlazak iz radne grupe, ispada da Ministarstvo ne može, ne želi ili ne smije učiniti ništa, pa se postavlja pitanje koja je bila namjera donošenja tog zakona. Moram naglasiti da se tim istupima manipulira istinom i radi pritisak na HND kako bi se sakrilo da Ministarstvo nije prihvatilo nijedan naš prijedlog, dakle nijedan prijedlog novinarske struke. Napominjem da je riječ o prvom medijskom zakonu koji se donosi u Hrvatskoj nakon 15 godina i očekivali smo da će Ministarstvo povesti računa o očitim problemima medija i novinarstva - kaže predsjednik HND-a Hrvoje Zovko, upozoravajući da je HND u samom startu imao niz zamjerki na razloge donošenja ovog zakona, ali i na sastav radne grupe koju, kako kaže, čine uglavnom ministričini istomišljenici.

- Pritom je od tih 15-ak ljudi bilo samo dvoje novinara, odnosno jedan predstavnik HND-a i kolega u ime neprofitnih medija. Dakle, svi su mogli sudjelovati u izradi jednog medijskog zakona, osim onih na koje se on odnosi – novinara! A da ne kažem da u radnoj grupi nije sudjelovao nijedan medijski stručnjak, profesor s fakulteta… Unatoč takvom tretmanu novinara, HND je pristupio toj radnoj skupini, i to vrlo odgovorno, i odgovorio konkretnim prijedlozima. Znači, prešli smo preko svega jer nam je stalo. A od ministrice i njenog savjetnika dočekale su nas odbijenica za sve naše zahtjeve i lažne optužbe - kaže Zovko.

Vrlo brzo mu je odgovorila ministrica, ustvrdivši da su prihvaćeni gotovo svi njihovi zahtjevi, osim promjene izbora članova Vijeća za elektroničke medije i odnosa HRT-a prema vanjskoj produkciji. Njen zamjenik Krešimir Partl rekao je pak da je iznenađen potezom HND-a, koji je predlagao ‘nekakav čudan format’ biranja članova Vijeća. HND je, da pojasnimo, predložio depolitizaciju Vijeća, kako se ne bi događalo da politički podobni postaju njegovi članovi, što bi se moglo koliko-toliko spriječiti da ih Sabor bira dvotrećinskom većinom i da nekolicinu članova predloži novinarska struka. ‘Dijalog je ključna komponenta razvoja demokratskog društva. Dok sjedimo za stolom, možemo razgovarati’, kazao je Partl prije nekoliko dana, zamjerivši HND-ovcima koji su sjedenje za istim stolom očito shvatili kao gubitak vremena i detaljno javnosti objasnili da inzistiraju na povećanju Fonda za poticanje pluralizma, jasnom definiranju javnog interesa, obaveznom donošenju redakcijskih statuta i sprečavanju zloupotrebe javnog novca za oglašavanje.

Slično su prošli i u Hrvatskoj zajednici slobodnih umjetnika, koja okuplja oko 1.300 umjetnika kojima država plaća doprinose, a HZSU obavlja administrativni dio vezan uz uplate. Osim što će taj dio posla sada preuzeti Ministarstvo, namjera Nine Obuljen Koržinek je da se uvede minimalni prihodovni cenzus, što znači da bi status samozaposlenih samostalnih umjetnika izgubili svi oni koji godišnje zarade manje od 12.000 kuna. Ali to neće biti jedine izmjene Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva koji je donesen još 1996. godine, a ministar Jasen Mesić i tadašnja državna tajnica Nina Obuljen Koržinek pokušali su ga promijeniti još 2011., ali tada nisu uspjeli. Ono što su propustili tada – žele nadoknaditi sada.

- Tim se izmjenama predviđalo uvođenje upisnika umjetnika kao registra državno dozvoljenih umjetnika; imovinski cenzus po kojem glavni kriterij postaje tržišna, a ne umjetnička vrijednost djela; dodjeljivanje poreznih olakšica i mogućih državnih potpora nedefiniranim ‘stručnjacima u kulturi’; zakonodavno otežavanje samoorganiziranja umjetnika; de facto potpuna politička kontrola i konačno formacija još jednog paratijela za uhljebljivanje podobnih… - govori redateljica Nora Krstulović.

- Osam godina kasnije gotovo identične, iako u nekim stavkama i opasnije namjere, ima i aktualni prijedlog Zakona o obavljanju umjetničke djelatnosti. Sporno je sve, od ridikuloznog načina formiranja i funkcioniranja radne skupine do tvrdnji Ministarstva kako su sve primjedbe struke uvažene. Proces neodoljivo podsjeća na onaj donošenja Zakona o elektroničkim medijima zbog kojeg je HND i izašao iz radne skupine - dodaje Nora Krstulović, istaknuvši da je jasno da Ministarstvo nema nikakvu namjeru odustati od svog ključnog prioriteta, a to je potpuna državna i politička kontrola sektora kulture i umjetnosti. O čemu se radi?

- Upisnik umjetnika upravo je to – uvođenje državne dozvole za samostalno bavljenje umjetnošću. Naime, ubuduće ćete se prije nego što postanete samozaposleni umjetnik morati upisati u Upisnik umjetnika. A ‘o zahtjevu za upis u Upisnik samostalnih umjetnika odlučuje rješenjem ministar nadležan za poslove kulture’. Dakle, ubuduće će vam za samostalno obavljanje umjetničke djelatnosti, za samozapošljavanje, trebati dozvola ministra kulture! I da ne bude sumnje, to se odnosi na sve, pa tako i na one samostalne umjetnike koji sami plaćaju svoje doprinose. Kad se tome doda izum ‘stručnjaka u kulturi’ koje će, kao i većinu za zakon ključnih odredbi, ministrica odrediti naknadno i autonomno, potom zamjena umjetničkog tržišnim principom, alkemija s reprezentativnošću strukovnih udruga i već spomenuti cenzusi, jasno je da država želi samo jedno: podjarmiti jednu od posljednjih djelatnosti u ovoj zemlji koja nije u potpunosti politizirana. I sve to u Europi u 21. stoljeću - ističe Nora Krstulović.

Ako ovaj zakon prođe, predviđa se da će status samostalnih umjetnika izgubiti njih oko 200, koji su do sada uživali beneficiju da im je 25 posto prihoda neoporezivo, ali zato plaćeno bolovanje imaju tek nakon 40 dana, nisu kreditno sposobni i imat će mirovinu između 1.500 i 2.000 kuna. Na uvođenje cenzusa upozorili su i u Hrvatskom društvu likovnih umjetnika Zagreb, pozvavši članstvo na samoorganiziranje i prosvjede s obzirom na to da je dobar dio njih u financijskim problemima upravo zbog nemogućnosti naplate od države.

Iz Ministarstva kulture, već pogađate, kažu da su sve prijedloge struke uvažili i da radni nacrt zakona ima ‘vrlo visok stupanj usuglašenosti sa strukovnim udrugama’. Baš kao i u slučaju Zakona o elektroničkim medijima. Jedino što to nitko osim njih ne vidi.

1/1