>

novosti logo

Piše Novosti

Mržnju treba sankcionirati

Od 2013. bilo je godišnje oko 60 slučajeva zločina iz mržnje, ali je 2017. zabilježen porast na 75 kaznenih prijava, a žrtve su uglavnom Srbi, Romi i homoseksualci

Sloboda se sastoji u tome da svatko može činiti ono što nije na štetu drugima, omiljena je definicija slobode koja se mogla čuti i na petoj tribini iz ciklusa ‘Zašto se mrzimo?’, koja je pod naslovom ‘Tretman mržnje u pravosudnoj praksi’ održana u četvrtak navečer u zagrebačkom KIC-u u organizaciji Centra za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust. O ovoj temi govorili su Rajko Mlinarić, sudac Ustavnog suda, Ileana Vinja, sutkinja Vrhovnog suda te odvjetnica Vesna Alaburić, a moderirala je Ana Raić Knežević, novinarka Telegrama.

Istaknuto je da kad se određeno djelo počini iz mržnje, da je riječ o osobito niskoj pobudi i aktu dubokog, čak bolesnog neprijateljstva prema nekome zbog njegove različitosti, kao i da predrasude prema cijeloj populaciji ili čitavoj grupi ljudi dokidaju bit ideje jednakosti.

‘U slučajevima zločina iz mržnje riječ je o bezobzirnoj osveti. Zbog toga se takvi zločini sankcioniraju žešće nego kad se ista djela počine iz drugih pobuda. Za djela teškog ubojstva, tjelesne ozljede, prijetnje, prisile ili silovanja počinjena iz mržnje propisane su veće kazne’, naglasila je Ileana Vinja, dodajući nekoliko zanimljivih podataka iz pravosudne prakse.

Kad su u pitanju zločini iz mržnje, u Hrvatskoj se uglavnom podižu kaznene prijave zbog prijetnje i poticanja na nasilje te rjeđe zbog nanošenja tjelesnih ozljeda i oštećenja tuđih stvari. Od 2013. bilo ih je oko 60 godišnje, dok je u 2017. zabilježen porast na 75 kaznenih prijava. Žrtve takvih djela su uglavnom Srbi, Romi i homoseksualci, dok su počinitelji mahom nižeg obrazovanja, imaju problem s alkoholom te s isticanjem vlastite vrijednosti. Zanimljivo je da su gotovo svi počinitelji muškarci, dok jednu trećinu oštećenih predstavljaju žene.

‘Kod nas su propisi koji se tiču sprečavanja netolerancije prenormirani, a neki aspekti su umreženi raznim propisima, ali među njima nema jasnog razgraničenja. Unatoč svemu tome, pojava netolerancije raste, pa smatram da zakoni mogu pomoći u ograničavanju slobode govora, ali da neće moći spriječiti mržnju‘, kazao je Rajko Mlinarić. Zapitao se stoga treba li netoleranciju sprječavati povećanjem represije ili odustati od represije i istodobno raditi na preventivnom djelovanju i podizanju svijesti građana.

Vesna Alaburić istaknula je kako govor mržnje ne uživa zaštitu Europske konvencije o ljudskim pravima, pa Europski sud za ljudska prava redom odbacuje takve pritužbe, posebno kad je riječ o antisemitizmu, revizionizmu te u novije vrijeme i netrpeljivosti prema imigrantima. Sukladno tome, Europski je sud odbacio tužbu nogometaša Josipa Šimunića nakon što ni Ustavni sud RH nije ukinuo presudu kojom je sankcionirano njegovo uzvikivanje pozdrava ‘Za dom spremni’. Sprječavanje svih oblika netolerancije civilizacijska je tekovina od koje ne smijemo odustati, zaključeno je na tribini.

Na idućoj tribini, koja će biti održana 21. veljače, razgovarat će se o temi mržnjenu glazbi. Govorit će Mladen Tarbuk, skladatelj i dirigent, dr. Mojca Piškor, etnomuzikologinja, Dubravko Jagatić, glazbeni kritičar, Mate Matišić, skladatelj, Mile Kekin, glazbenik, Saša Antić i TBF, Lezbor i drugi umjetnici, glazbenici, sociolozi.

1/1