Vlada je donijela Uredbu o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2016. godinu, po kojoj su sredstva za Nacionalnu zakladu za razvoj civilnog društva smanjena na 26 milijuna kuna odnosno na 6,88 posto, za razliku od lani kad su iznosila gotovo 50 milijuna, odnosno 14,21 posto lutrijskih sredstava. Budžet za civilne organizacije srezan je usprkos nedavnom saborskom prihvaćanju izvještaja o radu Nacionalne zaklade, kao i povećanju za pet posto koje je već predviđeno proračunom.

Prvotnim prijedlogom Vlada je civilnom društvu bila namijenila još manje, samo 4,41 posto lutrijskih sredstava, no povukla ga je nakon prosvjeda inicijative ‘Za snažno civilno društvo’. Dok je proteklog petka Savjet za razvoj civilnog društva pokušavao doznati zašto se ruši dosadašnji sustav, Vlada je odluku donijela na telefonskoj sjednici. Smatrajući da je na taj način Vlada narušila demokratsku proceduru i izigrala vlastito savjetodavno tijelo, ostavke su dali predsjednica Savjeta Željka Leljak Gracin i još pet članova: Jany Hansal, Mirela Travar, Cvijeta Senta, Igor Roginek i Katarina Pavić.

- Opetovano smo u javnosti i na sjednici Savjeta tražili argumentirane razloge i analize zašto je došlo do rezanja, no odgovor nismo dobili. Pomoćnica ministra financija Ivana Jakir-Bajo rekla je da je rez donesen na temelju prioriteta nadležnih ministarstava vanjskih poslova, socijalne politike i kulture. No nema nikakvih pisanih analiza o tome - kaže Mirela Travar, članica Savjeta u ostavci.

Po njenim riječima, drastično smanjivanje sredstava za Nacionalnu zakladu predstavlja urušavanje modela koji je građen 15 godina. Taj model uključuje i podršku za povlačenje sredstava iz fondova EU-a. Mirela Travar kaže da civilno društvo djeluje u širokom rasponu, od organizacija koje se bave ranjivim korisničkim skupinama i pružaju direktne usluge do organizacija koje se bave razvojem volonterstva, zaštitom okoliša i ljudskim pravima.

Iako je Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva jedna od najtransparentnijih institucija, Željka Markić iz udruge U ime obitelji smišljeno ju je napadala izjavljujući da ‘Zaklada daje sredstva onim udrugama koje bi osigurale buduće birače za stranke koje su na vlasti’. Kako navode njeni oponenti, udruga U ime obitelji nije podnosila financijska izvješća i još uvijek taji tko je financira. U žestokoj kampanji protiv Zaklade sudjelovao je, naravno, i Ladislav Ilčić, zastupnik vladajuće koalicije. Trn u oku su mu bile organizacije GONG, Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje, Centar za mirovne studije i Platforma 112. Njegovo nabacivanje lažnim brojkama da ‘Platformu čini 112 udruga koje zajedno dobivaju 112 milijuna kuna’ i da ‘sredstva od Zaklade dobivaju samo udruge lijeve političke provenijencije’ tako je dobilo svoj politički epilog.

Iako u hrvatskom društvu vlada negativna percepcija o organizacijama civilnog društva, pa se smatra da one po inerciji dobivaju novac iz proračuna, upravo je suprotno. Te organizacije su na tržištu natječaja i ako nemaju dobar projekt i transparentne financije, tada novac za rad ne dobivaju, naglašava Mirela Travar.

- Dalekosežne posljedice ove odluke tek će se vidjeti, ali sigurno je da civilno društvo, unatoč pokušaju njegova oslabljivanja, neće utihnuti. Većina ljudi koja djeluje u organizacijama civilnog društva navikla je na intenzivan rad u često vrlo nepovoljnim uvjetima, s ogromnim doprinosom volonterskih sati, s razlikom da nas se sada prisiljava djelovati izvaninstitucionalno - kaže Mirela Travar.