>

novosti logo

Kronika Kronika

Neki se prave da ne postojimo

Predstavnici općinskih, gradskih i županijskih vijeća srpske nacionalne manjine iznose probleme u radu: Ima manjinskih vijeća koja su izuzetno aktivna, ima sredina čije bi vlasti vrlo rado pomogle vijećima samo da ona nisu toliko inertna, a ponegdje se susreću s objektivnim preprekama u radu

Ni nakon četrnaest godina od formiranja, na temelju Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, mnoga vijeća srpske nacionalne manjine još nisu riješila ni svoj statusni položaj u općinama, gradovima i županijama u kojima djeluju. Mnoga od njih još nisu dobila svoj prostor, financiranje im je skromno, a negdje se vlasti prave da vijeća i ne postoje. Naravno, kao ni u drugim manjinskim procesima slika nije crno bijela - ima vijeća koja su izuzetno aktivna, ima sredina čije bi vlasti vrlo rado pomogle vijeća samo da ona nisu toliko inertna, a ponegdje se vijeća susreću s objektivnim preprekama u svom radu, od malobrojnosti, heterogenosti ili jednostavno previsokog prosjeka starosti pripadnika srpske zajednice u jedinicama lokalne samouprave. Svemu tome ne pomaže ni iseljavanje mlađeg stanovništva iz ekonomskih razloga, čime se sužava aktivistička i članska baza za vijeća.

Gradsko vijeće u Daruvaru dobiva 50.000 kuna godišnje. Istovremeno, u susjednom Pakracu, gradski vsnm dobiva tek 5.000 kuna

Dok neka vijeća imaju riješen prostor koji zadovoljava njihove radne uvjete, a dobivaju i sredstava s kojima mogu plaćati režije i organizirati svoje aktivnosti, mnoga se suočavaju s problemima u tom smislu, čak i ako su sredine u kojima djeluju dobrostojeće. Primjerice u Skradinu koji dobrim dijelom živi od turizma i ima višemilionski budžet.

- Prostor za rad vijeća nije osiguran i sastajemo se u crkvenoj kužini - kaže za Novosti predsjednica VSNM-a Skradina Svemirka Lalić Krapp. Prostoriju u kojoj rade dobili su od paroha; ugovor je potpisan na pet godina bez plaćanja.

- Tražili smo i da nam se dodijeli prostor u jednoj od napuštenih školskih zgrada, ali je problem u tome što je to državno vlasništvo, a nije ni upisano u zemljišne knjige. Dobivamo 4.000 kuna s čime ne možemo ni vijećnicima plaćati naknade, pa to čuvamo za pojedine akcije. No lako ćemo još za naše sastanke, ali nam treba veći prostor da nam se i djeca mogu okupljati i družiti, da se prve ljubavi se dešavaju na groblju - kaže uobičajeno slikovito Svemirka.

Dušan Nogić, predsjednik VSNM-a Brodsko-posavske županije ima prostor, a vijeće godišnje dobiva 80.000 kuna. Problem je što je taj prostor neuslovan.

- Mi imamo prostorije u podrumu i kad padaju kiše, ne može se ući ni raditi jer je sve pod vodom, pa se čeka dok se pod ne osuši, navodi Nogić. Ovo vijeće suočava se s različitim odnosom pojedinih gradskih vlasti. U Brodu im izlaze u susret, a na primjer, u Novoj Gradišci ima opstrukcija - kaže Nogić i dodaje da aktivnosti vijeća polučuju velik interes. Na događaje dolazi sve više naroda i to nisu samo stariji ljudi.

Cvetko Jovanović, predsjednik VSNM-a Umaga ističe dobru suradnju s gradskim vlastima iako iz budžeta, koji je na godišnjem nivou ‘težak’ 193 miliona kuna, Vijeće dobiva 4.000 kuna, što je svakako nedovoljno za ozbiljniji rad. Istina, gradske vlasti pomažu projekte kao što su Dani srpske kulture u Istri, ali su takvi događaji tek nekoliko puta godišnje, dok bi aktivnost vijeća trebala trajati cijele godine.

Lokalna samouprava može financirati manjine sukladno svojim financijskim mogućnostima. To ne može biti opravdanje ili izgovor za dobrostojeće sredine

Gradsko vijeće u Daruvaru sada dobiva 50.000 kuna godišnje.

- Daruvar je nekad imao većinsko srpsko stanovništvo, ali rat je sve promijenio - kaže bivši predsjednik VSNM-a Daruvara, Branko Kovačić. Nekoliko godina dobivali su po 2.000 kuna godišnje, a onda su otišli gradonačelniku i podsjetili ga na prošlost Daruvara. Također su rekli da za se zbrinjavanje pasa lutalica iz budžeta, inače teškog 31 miliona kuna, izdvaja 60.000 kuna. ‘Sad smo im se po izdvojenim sredstvima makar približili’, kaže Kovačić. Može se reći da se zadnjih godina odnos daruvarskih vlasti prema manjinama, ne samo prema srpskoj, poboljšao. Jer, podsjetimo, i Česi su prošli porođajne muke dok nisu dobili ploče sa češkim nazivima mjesta i dok im jezik nije ušao u službenu upotrebu na što imaju zakonsko pravo.

U isto vrijeme, u susjednom Pakracu čiji je budžet težak 25 miliona kuna, gradski VSNM dobiva tek 5.000 kuna.

- Još 15.000 kuna dobiva SPC, a još nekoliko hiljada kuna grad daje za još neke potrebe srpske zajednice - kaže predsjednik VSNM-a Nikola Ivanović čije vrlo aktivno vijeće razvija i organizira niz aktivnosti koje nisu samo slavsko-manifestacijskog karaktera.

- Gradska uprava drži se zakonskih propisa i šalje nam pozive za sjednice, kako našem, tako i češkom i talijanskom vijeću - kaže Ivanović. No smatra da su se odnosi vijeća i gradskih vlasti u posljednjih nekoliko mjeseci pogoršali, prije svega zbog porasta nacionalizma u zemlji koji se odražava i na ovako osjetljive sredine kao što je Pakrac, ali i zbog blizine lokalnih izbora koje HDZ u tom gradu namjerava dobiti uobičajeno tvrdom retorikom i potezima prema Srbima.

- Mnogi kažu da imaju dobre odnose sa svojim lokalnim upravama, ali kako se može govoriti o dobroj suradnji ako se vijećima daje malo novaca, nadovezuje se Dejan Mihajlović iz VSNM-a Karlovačke županije, ističući da općina Krnjak kojoj je na čelu, s budžetom od 4.000.000 kuna, općinskom srpskom manjinskom vijeću daje 27.000 kuna.

- Dotle neki gradovi koji imaju nekoliko desetina puta veće budžete, svojim vijećima daju po četiri ili pet hiljada kuna - kaže Mihajlović.

Pitanje sredstava koje dobiva srpska u odnosu na neke druge manjine također je tema o kojoj se može raspravljati. Dragiša Pilipović, predsjednik VSNM-a Zagrebačke županije žali se da Srba kojih je oko jedan posto u županiji ima više nego pripadnika svih ostalih manjina, dobivaju isti iznos ili i manje nego ostali. ‘Za razliku od ostalih manjina, mi ne dobivamo sredstva za obilježavanje praznika naše matične države’, navodi Pilipović.

Saša Milošević, predsjednik VSNM-a grada Zagreba kaže da se sredstva za rad manjina dijele po ključu, odnosno da se 60 posto dijeli razmjerno učešću neke manjine u gradskom stanovništvu, a 40 posto svim manjinama ravnopravno.

- Mi ne težimo ‘glavarini’, ali ovo rješenje ipak uvažava brojnost svake manjine u gradu - kaže Milošević, ističući da je na svakoj manjini i da organizira svoje aktivnosti i programe, ali da ih organiziraju i zajedno. Dok je statusno pitanje vijeća barem na papiru riješeno, predstavnici manjina koji se biraju tamo gdje nema dovoljnog broja pripadnika srpske manjine za vijeće, u težoj su situaciji. Nitko ih ne smije zamijeniti u radu i predstavljanju zajednice, a osim toga, predstavnici su fizičke, a ne pravne osobe, što znači da eventualne dugove i troškove moraju nadoknađivati svojom imovinom. To se dogodilo predstavniku njemačke nacionalne manjine u Zagrebu.

Iznosi koje dobivaju predstavnici, znatno su manji i od ionako premalih iznosa koje dobivaju vijeća. Tako predstavnica Srba u Kraljevici Draga Cup dobiva godišnje 2.000 kuna. Mala zadovoljština može joj biti što i ostali predstavnici dobivaju manje-više isti ili ne mnogo veći iznos - ukoliko ga uopće dobivaju, ili što gradski VSNM u Vinkovcima zbog problema oko upisa u registar nije dobio ni kune.

U sjenci statusnih pitanja, neke druge stvari ostaju nedovoljno rasvijetljene. Jedna je da lokalna samouprava može financirati manjine sukladno svojim financijskim mogućnostima. To ne može biti opravdanje ili izgovor za dobrostojeće sredine, ali može za povratničke, pa makar sredstva tamošnjim vijećima bila potrebnija nego onima u većim gradovima, prije svega zbog odsustva drugh izvora.

- Osim toga, uloga manjinskih vijeća je savjetodavna u svim segmentima života manjinske zajednice. Manjinska vijeća imaju ovlasti veće od nacionalne koordinacije - kaže predsjednik SNV-a Milorad Pupovac. Zato se manjinska vijeća ne trebaju baviti samo kulturom, obilježavanjem značajnih datuma i crkvenih praznika, nego komunalnim problemima, obrazovanjem, zapošljavanjem i zaštitom okoline.

- Na sjednici općinskog, gradskog vijeća ili županijske skupštine, predsjednici manjinskih vijeća mogu postaviti pitanje kakvo je stanje komunalne infrastrukture u naseljima gdje žive Srbi i ako stanje nije dobro, tražiti da se ono popravi - kaže Pupovac.

Za rješavanje takvih pitanja uvijek se može stvoriti grupa za pritisak u kojoj bi osim manjinskih bili općinski ili gradski vijećnici te srpski predstavnici u izvršnoj vlasti. Važnu ulogu vijeća mogu imati u ostvarenju zajedničkih projekata na nivou države. Osim projekta o jačanju manjinskih vijeća koji obuhvaća vijeća Šibensko-kninske i Sisačko-moslavačke županije, vijeća su bila uključena i održavanje radionica o EU fondovima za poljoprivredu ili u podjelu bijele tehnike, sadnica, sjemena, mašina i alata za poljoprivredu. Za bolji rad vijeća moraju uspostaviti partnerske odnose.

- Prije svega potrebna je suradnja sa SPC-om u pitanjima vjeronauke, slava vijeća, obnove crkava i uređenja groblja. Tu su i antifašističke organizacije. Osim što surađujemo u zaštiti spomeničke građe, radimo na očuvanju antifašističkog pogleda na svijet nasuprot ekstremnih nacionalista i sljedbenika nacizma i fašizma. Nezavisno od sadašnjih okolnosti, sa SKD Prosvjetom moramo realizirati zajedničke programe oko obrazovanja i kulture. Naši partneri su, također, organizacije za ljudska i manjinska prava s kojima treba otvarati prostor za dijalog i suradnju. Mora se naći prostor za zajedničko djelovanje i programe s vijećima drugih manjinama - smatra Pupovac i naglašava važnost komunikacije s lokalnim vlastima.

Zajedničkim programima, većom aktivnošću i rješavanjem statusnih pitanja, može se prekinuti sadašnji začarani krug u kojem vijeća zbog nedovoljno sredstava ne mogu ostvariti više programa ili značajno povećati interes za svoje aktivnosti, pa ostaju nevidljiva u svojim sredinama ili neke ‘dobre duše’ kreću u političko motivirano propitivanje njihove svrsishodnosti. A ona, svim problemima usprkos, itekako postoji.

Jačanje, povezivanje i programi

Položaj i aktivnosti vijeća bili su tema nedavnog sastanka predsjednika manjinskih vijeća s predsjednikom SNV-a Miloradom Pupovcem. To je bio prvi sastanak te vrste i poslužio je za dobivanje slike o položaju, problemima i aktivnostima srpskih manjinskih vijeća širom zemlje kako bi ona mogla ojačati, a istovremeno osnažiti međusobnu povezanost na svim razinama.

- SNV, županijska, gradska i općinska vijeća zajednički moraju tražiti rješenja za prevladavanje problema i jačanje vidljivosti u sredinama u kojima djeluju - rekao je Pupovac.

Anketni upitnik koji će biti osnova za formiranje baze podataka o svim vijećima, od oko 120 vijeća ispunilo je njih 29, a ostala vijeća to bi trebala učiniti do kraja februara. To će biti putokaz kojem vijeću i kako pomagati. Na osnovu pruženih odgovora, znat će se od kojih jedinica lokalne samouprave treba tražiti da korigiraju svoje stavove.

Pupovac je najavio naredne sastanke s vijećnicima, sljedeći s temom programa njihovog rada. S obzirom da ove godine pada 20-godišnjica osnivanja SNV-a, Zajedničkog veća opština i SDSS-a, ukazao je na mogućnost zajedničkog organiziranja Velike skupštine Srba u martu ili aprilu.

1/6