Novosti

Kultura

Nenad Zečić: Alem je dokaz da strip ima dubinu

Ćurin je smatrao da je strip jako kulturno središte, da ljudi u Splitu imaju znanja, talenta i energije za pokretanje festivala stripa. Očekivao je od mene da ga pokrenem i baš zato smo prvi Comicator posvetili njemu i priredili njegovu izložbu "In memoriam"

Large 1nenad zecic milan sabic

Nenad Zečić (foto Milan Šabić/PIXSELL)

Proteklog vikenda održan je Comicator, prvi festival strip kulture u Splitu, a uz gostovanje Marca Vernija, Waltera Venturija i Joevita Nuccija, trojice aktualnih crtača Zagora, donio je i veliku izložbu Alema Ćurina u Hrvatskom pomorskom muzeju. Na prvoj posthumnoj izložbi Ćurinovih stripova, koja ostaje otvorena do 14. svibnja, mogu se vidjeti njegove najranije table stripa "Pučani Plemići Suci", ali i one nastale duboko u 2000-ima. O tome kako je Split dobio dugo očekivani festival stripa i koliko je Ćurin u svemu tome imao prste razgovarali smo s Nenadom Zečićem, jednim od organizatora.

Kako je protekao prvi Comicator? Je li ispunio vaša očekivanja? Koliko su zanimanje pobudili crtači Zagora koje ste ugostili? Kako je protekao zajednički posjet Poljudu?

Prvi Comicator probudio je izniman interes publike. Prvenstveno je festival s oduševljenjem prigrlila splitska kulturna scena jer je Split uistinu dugo čekao jedan ovakav festival. Mi smo kao organizatori gostovali svugdje, ali kad je festival doma, poseban je gušt.

Bilo je većih Alemovih izložbi od ove, ali ovo je prva nakon Alemove smrti. Izniman posjet na otvaranju govori nam koliko je Alem bio velik i prepoznat umjetnik. Nekoliko dana nakon otvaranja izložba je i dalje iznimno posjećena

Zagor je uvijek zanimljiv najširoj publici. On je svojevrsna ikona stripa i mnogo je publike došlo crtačima da im nešto nacrtaju, fotografiralo se s njima... posebno su bili zanimljivi zahtjevi crtačima: Zagor na Vespi, Zagor pokraj sfinge na Peristilu, Zagor i Grgur Ninski, Zagor s brkovima i bradom…. Budući da su crtači vatreni navijači Intera i Rome, posebna želja bila im je posjetiti Poljud. Posjetili su trofejni salon i stadion te se fotografirali u svečanoj loži.

Koliko je zanimanje pobudila izložba Alema Ćurina u Pomorskom muzeju? Koje ste sve table izložili? Je li to opsegom jedna od njegovih većih izložbi i ima li koja premijerno izložena tabla?

Alema su voljeli svi. On je pripadao jednoj generaciji utorkaša, među kojima su bili Ivica Ivanišević i Zlatko Gall koji su s iznimnom ljubavi i poštovanjem otvorili izložbu, uz prigodne anegdote o životu Alema Ćurina. Izložene table pokrivaju period od samih Alemovih početaka – od kraja sedamdesetih prošlog stoljeća pa sve do 2013. godine. Bilo je većih Alemovih izložbi od ove, ali ovo je prva nakon Alemove smrti. Izniman posjet na otvaranju govori nam koliko je Alem bio velik i prepoznat umjetnik. Nekoliko dana nakon otvaranja izložba je i dalje iznimno posjećena, pa slobodno možemo reći i da je jedna od posjećenijih u Pomorskome muzeju zadnjih godina.

Kako se ta dva svijeta – Zagor i Ćurinovi stripovi – "slažu", odnosno koliko se njihove publike podudaraju? Je li uopće važno razdvajati umjetnički i komercijalni strip?

Alem je bio stalni gost svih festivala u regiji. Njegov rad cijenjen je i prepoznat, Njegova originalnost i izlaženje izvan okvira dopirali su daleko do nas samih stripofila koji su vidjeli natruhe njegovog rada i poistovjetili se s njima. Strip ima dubinu te nema smisla razdvajati ono što se prodaje i ono što se vidi samo da se primijeti. Alem je upravo dokaz toga.

S otvaranja izložbe Alema Ćurina (Foto: Milan Šabić/PIXSELL)

S otvaranja izložbe Alema Ćurina (Foto: Milan Šabić/PIXSELL)

U jednoj od najava festivala spomenuli ste da je on na neki način inicirao Comicator na posljednjem MaFestu. Što vas je sada potaknulo, odnosno ohrabrilo da se upustite u organizaciju festivala stripa?

Alem je smatrao da je strip jako kulturno središte, da ljudi u Splitu imaju znanja, talenta i energije za pokretanje festivala stripa u Splitu. Očekivao je od mene da to pokrenem i baš zato smo ovaj prvi festival posvetili njemu i priredili smo njegovu izložbu "In memoriam". Osim toga, imali smo sreću što su nas među ostalima podržali i Ministarstvo kulture i medija, Talijanski institut za kulturu u Zagrebu, kao i Gradska knjižnica Marka Marulića i Pomorski Muzej u Splitu.

Sigurno ste razmišljali o budućim izdanjima festivala, koja događanja biste voljeli realizirati i na koji način ćete razvijati početni koncept?

Ispred nas je jako puno posla. Ovu priču smo iznijeli nas trojica, Dalibor Ivanišević, vlasnik striparnice Columbo, Nikola Mišković, kao umjetnički direktor festivala i moja malenkost, ali bit će potrebno uključiti još ljudi. Iznimno smo zadovoljni posjećenošću i uspjehom festivala, ali ipak smo uvidjeli propuste, odnosno prilike za poboljšanje. Ovih dana ćemo sjesti, popisati sve sto smo mogli bolje i kako, pa uskoro početi slagati koncept za Comicator 2023. Želja nam je da festival postane tradicionalan.

Potražite Novosti od petka na kioscima.
Informacije o pretplati pronađite ovdje.

Kultura

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više