Nedavno predstavljeni predizborni programi Narodne koalicije i HDZ-a kao i dosad ne nude nikakve inovacije, već sve više nalikuju jedni drugima. Program oba bloka fokusiran je na socijalnu politiku, pri čemu je vidljivo da obećanja ciljaju prema najranjivijim društvenim skupinama: umirovljenicima, radnicima i nezaposlenima. Upravo se među njima nalazi najveći broj neodlučnih birača, pa su njihovi glasovi strankama najpotrebniji.

S obzirom na tu činjenicu otpočelo je licitiranje brojevima: Milanovićeva Narodna koalicija najavila je otvaranje 145.000 radnih mjesta, dok HDZ najavljuje njih 180.000; prvi idu s obećanjem o povećanju minimalne plaće za oko 500 kuna, dok drugi najavljuju rast mirovina za pet posto. HDZ najavljuje i reformu mirovinskog sustava koja podrazumijeva postupni rast mirovine prema razini od 60 posto prosječne plaće, dok bi prema ‘narodnjacima’ mirovine u dogledno vrijeme iznosile i više. Nadalje, iz Narodne koalicije najavljuju uvođenje tzv. socijalne mirovine, odnosno zajamčenog prihoda za sve starije od 65 godina koji nemaju mirovinu, dok u HDZ-u namjeravaju uspostaviti institut nacionalne mirovine za osobe koje nisu samostalno sposobne privređivati i raditi. Također, oba su tabora složna oko politike izdvajanja novca u kontroverzni drugi mirovinski stup. Pritom HDZ-ova ekonomsko-propagandna stručnjakinja Ivana Maletić smatra da ga treba pojačati za jedan postotni bod i to na način da se smanji izdvajanje u prvi mirovinski stup sa 15 na 14 posto. Prema njenom objašnjenju, deficit bi se potom anulirao iz većih poreznih prihoda. Gojko Bežovan, profesor socijalne politike sa zagrebačkog Pravnog fakulteta, za ‘Novosti’ je ocijenio navedene programske točke.

- Što se tiče najave povećanja mirovina, valja reći da je još s početkom ekonomske krize njihov rast svuda zaustavljen, što strankama ne predstavlja problem kada je u pitanju trgovanje. Riječ je o klasičnom kupovanju glasova. Više nemamo novca za mirovine iz doprinosa, već ga moramo izdvajati iz proračuna koji pripada i mladima. Mirovinski sustav može postati stabilniji isključivo novim zapošljavanjima, tako da ćemo morati biti zahvalni za svako novo radno mjesto koje se otvori u realnom sektoru - kaže Bežovan i upućuje na ključnu činjenicu koju nitko ne spominje.

- Riječ je o odlasku iz zemlje mladih koji su zaduženi za špekulativno skupe stambene kredite, dakle nalaze se u dužničkom ropstvu - dodaje profesor.

Termin socijalnih mirovina, koje najavljuje Narodna koalicija, terminološki je kriv jer se ono što se dobije od države treba zvati socijalnom pomoći. Takav okvir već postoji, kaže naš sugovornik, ali ljudi koji rade stranačke programe očito za to ne znaju ili tu činjenicu ignoriraju.

- Ono o čemu stranke ne progovaraju kad govore o socijalnoj politici je činjenica da mi već godinama nismo povećali dječji doplatak. Nismo napravili provjeru imovine i prihoda njegovih primatelja, tako da je on nedostižan i mnogima koji bi ga trebali dobivati. Doplatak bi u socijalnom smislu bio dobra odskočna daska za brojne obitelji. Stranke ne progovaraju ni o stipendijama za učenike i studente koje se daju po načelu izvrsnosti umjesto po načelu socijalnih kriterija - kaže Bežovan.

Ovaj dosljedni kritičar drugog mirovinskog stupa ponovio nam je kako je on neodrživ i da smo lani iz njega samo za administraciju izdvojili 380 milijuna kuna, što je 7,6 posto doprinosa koji su otišli u ruke fond menadžera. Na toj problematici još će se lomiti koplja, zaključuje Bežovan.