>

novosti logo

Piše Anja Kožul

Otkazna shema

Otpuštanje novinara, snimatelja i montažera na Radio-televiziji Vojvodine najviše će se odraziti na redakcije na jezicima nacionalnih manjina jer je u njima angažiran velik broj agencijskih radnika

Najnovija epizoda uništavanja srpske medijske scene odvija se proteklih tjedana u Novom Sadu, na Radio-televiziji Vojvodine. Smanjena proračunska sredstva, povlačenje velikog broja oglašivača s radijskih i televizijskih programa, snižavanje cijene pretplate te iznajmljivanje radnika i radnica preko privatnih agencija doveli su u pitanje funkcioniranje jesenske programske sheme i egzistenciju 200 donedavno zaposlenih.

Prvi val otpuštanja agencijskih radnika dogodio se još u junu, kad je preko noći otišlo 57 ljudi. Za preostale traje agonija jer je cijela procedura otpuštanja netransparenta: ne zna se tko će pod kakvim uvjetima i kriterijima ipak biti zadržan te što će biti s većinom koja je sada ostala bez posla. Dok vodstvo RTV-a u medijima spominje mogućnost povratka na posao otpuštenih kad država obrati pažnju na gorući problem, trenutno je jedino poznato da je ugovor s agencijama za zapošljavanje istekao 30. augusta. Za novi tender RTV nema potrebnih 200 miliona dinara, koliko je dostatno za plaće agencijskih radnika i njihove provizije. Točno toliko uskraćeno je ovoj kući u nedavnom rebalansu državnog proračuna.

Nameće se pitanje kako je uopće došlo do toga da javni medijski servis unajmljuje konzorcij privatnih agencija za zapošljavanje tolikog broja novinara i tehničara. Darko Šper, sindikalni povjerenik sindikata Nezavisnost na RTV-u, u razgovoru za Novosti kaže da je sve počelo prije pet godina, kad je na snagu stupio Zakon o zabrani zapošljavanja. Iako je RTV kao javni servis iz toga bio izuzet, taj zakon se svejedno počeo primjenjivati. Tada u priču ulaze agencije, odnosno iznajmljivači radnika koji su putem natječaja dosad dobili oko pola milijardi dinara. Do 2015. cijena pretplate je bila uređena, a RTV i RTS imali su podjelu novca po jasnim kriterijima. Na kraju je ona značajno umanjena i time su medijski servisi pristali na igru u kojoj im je država većinski financijer. Prije toga RTV je imao čak 1,7 milijardi dinara više nego danas u svom budžetu, navodi Šper.

Krive odluke uprave i uplitanje države u financije RTV-a sada se prebijaju preko leđa radnika i radnica. Dio njih je 3. septembra dobio cirkularni e-mail od agencije kojim su obaviješteni da je program tehnološkog viška predat Nacionalnoj službi za zapošljavanje. Šper objašnjava da se taj program treba usvojiti kako bi ljudi ostvarili državnu pomoć nakon što dobiju rješenje da su tehnološki višak. Dok se to ne desi, oni su praktički zarobljena radna snaga, tvrdi on.

- Ljudi su sluđeni jer su primetili da je taj mail poslan na adrese njih 96, dok 207 treba dobiti otkaz. Zadnjih dana čujemo da RTV zbog nedostatka radne snage poziva ljude koji su ostali bez posla da potpišu takozvani ugovor o privremeno-povremenim poslovima. To su najgori mogući ugovori u svetu rada, bar kod nas u Srbiji, jer to košta i poslodavca koji plaća ogroman porez, a s druge strane vrlo je loš po zaposlene jer im ne daje nikakva prava prema Zakonu o radu. Nemaju pravo na godišnji odmor, na bolovanje, slobodne dane, a nisu im plaćeni ni regres ni topli obrok. Oni imaju samo fiksnu ugovorenu cenu rada koju dobijaju ukoliko ostvare u toku nedelje dana 40 sati rada kod poslodavca za poslove za koje su se obavezali. Ljudi su masovno pristali na to - govori Šper i navodi primjer kolegice iz slovačke redakcije koja se kao samohrana majka nalazi u bezizlaznoj situaciji i mora potpisati nešto što je za nju iznimno nepovoljno.

Otpuštanje radnika najviše će se odraziti na Ustavom zajamčena prava nacionalnih manjina, jer je priličan broj agencijskih radnika radio u redakcijama na jezicima nacionalnih manjina. Primjerice, mađarska redakcija ima 40 ljudi, a preko agencije ih je bilo zaposleno oko 15. Od toga je stalni posao dobilo njih troje ili četvero, stoga je upitno kako će manjinske redakcije nastaviti s radom, kaže Šper.

Od 257 agencijskih radnika oko 40 njih je sindikalno organizirano u sindikatu Nezavisnost. Svi radnici, bez obzira na članstvo, imaju besplatnu pravnu pomoć. Iako je sindikat uspio obuhvatiti agencijske radnike u povećanju regresa i toplog obroka, mnoga prava su im uskraćena. Šper kaže da on nema ovlasti da pregovara s vlasnicima agencija, ali da ni to nije isključeno ukoliko se ne pojavi drugo rješenje.

- Nadam se da će se posle svih tih pritisaka, pisama i obraćanja državi ispraviti greška koja je učinjena. Možda smo naivni, ali mi zapravo želimo da se svi ti ljudi zaposle na RTV-u. Moram naglasiti da i dalje imamo proglašenu epidemiju, treba voditi računa o osobama s invaliditetom, deci, samohranim majkama, bolesnicima. Našli smo se u situaciji da te ljude ostavljamo na ulici i to baš sad kad deca kreću u školu, odnosno kad je novac najpotrebniji - ističe Darko Šper.

1/1