U sklopu obilježavanja Europskog dana žrtava kaznenih djela, 22. veljače, predstavljeni su rezultati istraživanja o položaju i pravima žrtava kaznenih djela u hrvatskom kaznenopravnom sustavu, prema kojem 17 posto ispitanih nije nikada od policije dobilo uputu o svojim pravima.
Publikacija "Žrtve kaznenih djela u hrvatskom kaznenopravnom sustavu – rezultati istraživanja i iskustva iz prakse" predstavljena je u utorak na okruglom stolu u organizaciji Ženske sobe, priopćeno je iz te udruge. U istraživanju je sudjelovalo 177 sudionika/ca (predstavnici/e policije, državnog odvjetništva, sudova, žrtve kaznenih djela, službe za podršku žrtvama).
Prema odredbama zakona sud, državno odvjetništvo i policija dužni su žrtvu kaznenog djela na razumljiv način obavijestiti o pravima koje ima u kaznenom postupku, ističe se u priopćenju. Većini žrtava koje su sudjelovale u istraživanju, najrazumljivija komunikacija o njihovim pravima je bila na sudovima, a najnerazumljivija im je bila komunikacija na policiji kao prvoj institucije u kaznenom postupku kojoj su se obratile.
Samo trećina policijskih službenika∕ca (33 posto), nešto manje od polovice državnih odvjetnika∕ca (43 posto) te oko dvije trećine sudaca∕tkinja (68 posto) koji su sudjelovali u istraživanju, smatra da su upute o pravima za žrtve u potpunosti jasne, što ukazuje na mogućnost da se upute učine jasnijima, pokazuju rezultati istraživanja objavljeni u publikaciji. Proteklih godina pitanje prava i položaja žrtava kaznenih djela postalo je od značajnijeg interesa stručne javnosti i usklađivanja zakonodavstva s međunarodnim standardima, istaknuto je na okruglom stolu.
Problem zaštite žrtava od ponovljene viktimizacije i traumatizacije prepoznato je kao jedan od ključnih, u koje je potrebno daljnje ulaganje svih dionika u sustavu. Međutim, usprkos navedenim pozitivnim promjenama, i dalje postoje problemi u praksi i nestandardizacija u postupanju i ostvarivanju prava žrtava kaznenih djela. Žrtve kaznenih djela imaju pravo na dostupan, povjerljiv i besplatan pristup službama za podršku i na to pravo ih institucije trebaju uputiti, ističe se u priopćenju.
Iako predstavnici/e nadležnih tijela u visokom postotku navode da uvijek žrtve upućuju na službe za podršku, žrtve kaznenih djela koje su sudjelovale u istraživanju ukazuju na znatno nižu razinu upućivanja na službe za podršku. Od policije je na službe za podršku upućeno 74 posto žrtava kaznenih djela, od strane državnog odvjetništva 29 posto, a za sud su podaci zabrinjavajući; jer samo je 15 posto žrtava KD-a navelo da je upućeno na službe za podršku od strane suda, dodaje se u priopćenju.
