>

novosti logo

Društvo Društvo

Plenum protiv ugnjetača

Plenum Filozofskog fakulteta najčešće se okuplja kada formalne institucije zakažu, a reaktivirao se zbog kaosa u režiji dekana Previšića. Nakon što je rektor Boras svrgnutog dekana zamijenio njegovom desnom rukom i nelegalno popunio upravu Fakulteta njemu bliskim kadrovima, Plenum nastavlja borbu

I nakon Previšića ostaje – Boras. Na takav scenarij zasad upućuju dvije aktualne kadrovske odluke Senata zagrebačkog Sveučilišta kojem je na čelu rektor Damir Boras. Naime, na izvanrednoj je sjednici apsolutnom većinom glasova (55 od 62 prisutna člana) Senat potvrdio rektorovu odluku o suspenziji i razrješenju Vlatka Previšića s mjesta dekana Filozofskog fakulteta jer prema zakonu, u svojoj 71. godini života, ne može više obnašati tu funkciju. Do redovnih je izbora za vršitelja dužnosti dekana FFZG-a imenovan Željko Holjevac, dosadašnji prodekan za organizaciju i razvoj, ali i Previšićeva osoba od punog povjerenja; prema nekoliko fakultetskih izvora potvrđenih ‘Novostima’, upravo je on u Previšićevo ime potpisao dodatak, odnosno aneks ugovora o produljenju rada bivšeg dekana. Povjesničar Holjevac, rodom iz Brinja u Lici, poznat je i kao sudionik HDZ-ovih skupova, pa ne čudi što je potpisao i peticiju u obranu ministra kulture Zlatka Hasanbegovića, pridajući i time važnost njegovim ‘historijskim naučavanjima’.

Metode diskvalifikacije Plenuma bile su u počecima puno suptilnije, svodile su se na to da mu se traže vođe. Pokazalo se da su svi ti kritičari iz 2009. bili u krivu: da je Plenum imao vođe ili ovisio o jednoj generaciji studenata, danas ga ne bi bilo – kaže Andrea Milat

Druga odluka Senata, ona o imenovanju petero v.d. prodekana u Upravu Fakulteta, nelegalna je jer je može donijeti samo Fakultetsko vijeće, vrhovno tijelo odlučivanja u toj ustanovi, koje su Senat i Boras potpuno ignorirali. Novim prodekanima tako su postali Tin Turković (prodekan za znanost i međunarodnu suradnju), Ivan Markić (prodekan za organizaciju i razvoj) i Marko Alerić (prodekan za nastavu i studente). Zanimljivo bi bilo čuti obrazloženje te odluke, uz ostalo i stoga što je Alerić zajedno sa suprugom, također sveučilišnom profesoricom, član organizacije Opus Dei, osobne prelature Katoličke crkve, čime su se svojedobno pohvalili i u ‘Glasu Koncila’. Hoće li on biti Borasov čovjek odluke, presudan za nastavak priče o provedbi ugovora o suradnji Filozofskog fakulteta i KBF-a? Tu je i Ivana Franić (prodekanica za studijske programe i cjeloživotno obrazovanje), otprije podržavateljica ugovora s KBF-om, koja uz Domagoja Tončinića (prodekana za poslovanje) dolazi iz prethodnog mandata Uprave.

Mi smo protiv ugnjetača i njihovih pomagača… ay Carmela, ay Carmela, zapjevao je Le Zbor poznatu revolucionarnu pjesmu kao reakciju na odluke Senata, a uoči početka 211. Plenuma u dvorani D7 Filozofskog fakulteta; sudeći po aplauzu, stihovi te pjesme iskazali su i jednoglasan stav prisutnih o odlukama Senata. Opći je zaključak sljedeći: ako je Holjevac bio prvi uz Previšića, ostali imenovani prodekani, o kojima nije odlučivalo tijelo koje je za to nadležno i koje Plenum stoga ne priznaje, na tragu su ili, bolje rečeno, na liniji mišljenja i djelovanja rektora Borasa. Drugim riječima, to su njemu bliski ljudi, koje bi mogao iskoristiti za ponovno pokretanje suradnje KBF-a i FFZG-a. Ili, kako je to pretočeno u pitanje, postoji li kakav skriveni privatni rektorov interes u cijeloj priči?

U izjavi za javnost Plenum napominje da je razrješenje dekana Previšića ispunjenje zahtjeva s njegova 210. zasjedanja, ali i da Senat nije povukao svoju odluku o poništavanju izbora za Studentski zbor Filozofskog fakulteta te da nije riješen status Fakultetskog vijeća kao vrhovnog tijela odlučivanja, zato što u Vijeće nisu vraćeni predstavnici studenata. S obzirom na sve, Plenum je dao naputak Inicijativi članova i zamjenika u Fakultetskom vijeću za pokretanje daljnje pravne procedure vezane uz upravni nadzor nad radom Senata i FFZG-a.

Sudionike Plenuma opet će se morati pitati puno toga; Plenum je ponovno aktualan kao i 2009., kada je izglasao blokadu Filozofskog fakulteta – borili su se tada protiv komercijalizacije obrazovanja, odnosno za svima dostupno besplatno obrazovanje, a blokada je trajala 35 dana. Kao neformalno studentsko tijelo Plenum se reaktivirao zbog kaosa u režiji dekana Previšića koji ga je, uzgred, nazvao parapolitičkom organizacijom, spočitavajući mu da nema ni legitimitet ni legalitet, premda je i sam od njega svojedobno, prilikom kandidature za dekana, tražio podršku. No toliko o dekanu, kojem Plenum želi mirnu mirovinu…

Sudionici Plenuma navikli su već na kritike i etiketiranje: to da ga čine komunjare, boljševici, djeca jugooficira, neradnici koji spavaju do podne, teroristi koji ostalim studentima kvare zadovoljstvo učenja… u posljednje su vrijeme uobičajeni komentari na internetskim portalima. No što o svemu kažu aktivni plenumaši?

- U aktivnoj je bazi kakvih tristotinjak studenata i profesora, ali često se zaboravlja dio plenumovih mini-tijela, radnih grupa i sličnog. Poanta Plenuma nije samo u tome da se nešto izglasa, nego da se u dobroj vjeri raspravlja i tek potom donese odluka, ali i da se prilikom donošenja te odluke sudionike poziva da glasaju u skladu s onim kako će dalje postupati. Izglasavamo li blokadu, to znači da se time obavezujemo, bez ikakve daljnje prisile, da i sudjelujemo u organizacije te blokade - kaže za ‘Novosti’ Irina Masnikosa, koja pohađa doktorski studij na FFZG-u.

Kada je u travnju 2009. izglasana blokada, odmah je prihvatila dužnost u redarskoj službi, da bi potom redovito dolazila na Plenum i radila u njegovim radnim grupama. - Svi smo mi sudionici nekoliko plenumskih otvorenih radnih grupa: osobno sudjelujem u grupi za tehnička pitanja, vanjsku suradnju i unutrašnju koordinaciju. Moja zaduženja ovise o problematici s kojom se susrećemo: dvaput sam bila moderatorica u vanjskoj suradnji, kontaktirala sam s drugim sastavnicama Sveučilišta i sa svim udrugama koje su nam dale podršku - kaže nam Tea Radović, studentica treće godine kroatistike i rusistike.

Plenumu se kao sudionica (članstvo u njemu ne postoji) pridružila u njegovom 187. sazivu.

- Bio je to prvi Plenum sazvan ove godine, kada je i počela priča oko KBF-a. Mislim da se ljudi mogu podijeliti na one koje apsolutno ne interesiraju politička pitanja, one koji neće sami sudjelovati u organizaciji, ali će se pojaviti na Plenumu, i one koji imaju potrebu riješiti problem kada se on pojavi - kaže Tea.

Pošto je Senat raspustio Studentski zbor, a opozvani su i članovi Fakultetskog vijeća, Plenum ostaje jedino mjesto gdje studenti mogu djelovati.

- Plenum ima legitimitet stoga što u njemu sjede i studenti i zaposlenici Fakulteta, dakle to je direktnodemokratsko tijelo. Temeljna radna grupa je grupa za tehnička pitanja, koja saziva i Plenum i po potrebi druge radne grupe, npr. onu za seciranje ili analizu dokumenata, koja je bila jako bitna u slučaju Previšića. Proučavajući dokumente, prije pet-šest mjeseci imali smo sve informacije o njegovoj dobi i produljivanju ugovora samome sebi; Plenum je na to upozorio. Postoji i medijska sekcija, koja jedina ima stalno članstvo izglasano na Plenumu, jer nekada prema medijima treba reagirati brzo i efikasno - ističe Tea.

- Plenum se najčešće okuplja u situacijama kada formalne institucije zakažu, odnosno kada iz nekog razloga ne mogu servisirati interese zajednice. One poput Fakultetskog vijeća i Vijeća odsjeka vrlo su malo informacija davale o ugovorima s KBF-om - kaže Karlo Jurak, apsolvent filozofije i lingvistike te stalni sudionik medijske sekcije.

Zanima ga sve vezano uz politički aktivizam, pa ga pitamo što misli o izjavama bivšeg dekana da je Plenum parapolitička organizacija.

- Nazivati Plenum parapolitičkom organizacijom znači da se ne razlikuje formalna institucija od neke šire, masovne političke institucije. Pritom se pokazuje i dosta zabrinjavajuće neznanje o tome što je to uopće politika, koja se inače konstantno vodi i na Fakultetskom vijeću i na drugim tijelima. Jer svaka rasprava o općem dobru i pitanjima zajednice politička je rasprava - dodaje Jurak.

Prvi Plenum bio je sazvan na prvi dan blokade FFZG-a, 20. aprila 2009., kojeg se jasno sjeća Andrea Milat, tada studentica četvrte godine.

- Bila sam studentska predstavnica u Vijeću fakulteta, zadužena za komunikaciju s tadašnjim dekanom Miljenkom Jurkovićem i ostalim članovima Uprave fakulteta, te sudionica medijske sekcije. Kada nešto privuče toliko pažnje, kao što je privlačila blokada koja se dva tjedna kontinuirano provlačila u udarnim terminima i na naslovnicama novina, neovisno o tome jesu li ti mediji desni ili lijevi, komercijalni ili javni, onda je tijelu poput Plenuma teško oduzeti legitimitet - kaže Andrea Milat, dodajući da Plenum ne može postojati bez dimenzije masovnosti i političnosti te da ga legitimnim čini upravo interes studenata da kažu svoje mišljenje i formiraju svoj politički stav.

Plenum je, smatra ona, omogućio dugoročnu platformu za političko raspravljanje, koja se formira u trenutku nastanka neke krizne situacije na FFZG-u, i to je njegova najveća vrijednost. Svoju studentsku generaciju opisuje kao spoj onih koji su imali dobar stav prema aktivizmu sa skupinom marksistički (samo)obrazovanih studenata, buntovnika s razlogom, čime je pokrenuta odlična zajednička reakcija. Neki od tadašnjih studenata, sudionika Plenuma, danas su profesori koji i dalje redovito sudjeluju u radu toga tijela.

- Metode diskvalifikacije Plenuma bile su u počecima puno suptilnije, svodile su se na to da mu se traže vođe. Ipak, pokazalo se da su svi ti kritičari iz 2009. bili u krivu: da je Plenum imao vođe ili ovisio o jednoj generaciji studenata, danas ga ne bi bilo - kaže Milat.

Njezina kolegica Jelena Miloš kaže da Plenum i blokada Fakulteta imaju legitimne metode i cilj, što je izrazito bitno za demokratsku kulturu društva, jer bi na sličan način bilo moguće osporavati primjerice i radničke štrajkove.

- Kaže se da su radnici zauzeli tvornicu i da je to nelegalno… to bi netko mogao reći i za radnike koji su preuzeli i danas jako uspješno vode tvornicu ITAS, a osporavala im se legalnost, ali to je bilo legitimno u kontekstu situacije u kojoj su ljudi koji nisu primali plaće shvatili da mogu poduzećem upravljati bolje od bivših upravitelja. Mislim da se današnje kritike Plenuma više ne hvataju toliko u javnom prostoru, da je dosta stvari objašnjeno još 2009. i da je to prihvaćeno kao neka vrsta legitimne metode, što ona i jest. Plenum mediji danas doživljavaju kao relevantno sredstvo za donošenje odluka - smatra Jelena Miloš.

Svi su, zaključuje ona, govorili o toj generaciji 2009., pa se već i nostalgija počela hvatati u vezi te davne blokade. No neke nove generacije i neki novi mladi ljudi upravo iznose novu borbu putem Plenuma. Ili je to tek njezin početak?

1/2