>

novosti logo

Kultura Kultura

Porezom na knjigu

Obistini li se najavljeno povećanje stope PDV-a na knjigu sa sadašnjih pet na 12 posto, malo domaće knjižno tržište ubrzo bi se prorijedilo na brojku od svega desetak izdavača, a najveći broj malih izdavača naprosto bi nestao

Kad počne sajam, valja se prepustiti sajmenom veselju i stišati loše vijesti. Interliber je u tijeku, pa nakladnici i profesionalci uključeni u knjižnu industriju privremeno njeguju optimizam forme.

- To što Interliber godinama tvrdokorno ustrajava na neosviještenoj ambiciji da bude puki prodajni sajam knjiga, a ne knjižna institucija, u osnovi ne poriče njegov kulturni značaj - kaže Josip Pandurić iz Disputa, naglašavajući da ‘publika jedino na Interliberu može steći uvid u izdanja koja su im zbog nereguliranog stanja u hrvatskom knjižarstvu inače teže dostupna’.

Ali čim se Interliber okonča, profesionalci će vraćaju prvom egzistencijalnom pojmu, onome koji je ugrožen najavom povećanja PDV-a na knjigu u sklopu cjelovite porezne reforme. Grupa kulturnih stručnjaka već je održala prvi sastanak s ministricom Ninom Obuljen Koržinek, nakon čega je javnost obaviještena da će se ‘raditi usporedni izračuni’ predviđenih poreznih opterećenja autorskih honorara u kulturi i PDV-a na knjigu.

Obistini li se dakle najavljeno povećanje stope PDV-a na knjigu sa sadašnjih pet na 12 posto, za najviše dvije godine bi se malo domaće knjižno tržište prorijedilo na brojku od svega desetak izdavača, pri čemu bi najveći broj malih izdavača naprosto nestao. Statistika pritom kaže da bi u tom slučaju Hrvatska bila pri samom europskom vrhu po visini stope PDV-a na knjigu (izjednačena s Latvijom), dok bi viši PDV imale samo četiri zemlje (Armenija, Bosna i Hercegovina, Bugarska i Danska), a niži čak 34 zemlje (uključujući Nizozemsku, Francusku, Njemačku, Italiju, Sloveniju, Mađarsku, Srbiju…).

Dobro je znati i to da od 103 zemlje svijeta, koliko ih je ove godine anketirala Međunarodna zajednica izdavača (International Publishers Association, IPA) čak 40 zemalja ima tzv. nultu stopu PDV-a na knjige, prosječni PDV na tiskanu knjigu je 4,8 posto, a na e-knjigu 9,5 posto. U Europi je prosječni PDV na tiskanu knjigu 7,4 posto.

Među domaćim profesionalcima u knjižnom poslu ovih se dana zato razgovara jedino o stupnju razuma i/ili dobre volje koju je moguće očekivati od aktualne vlade kad odlučuje o poreznoj reformi kulturne proizvodnje. Nulta stopa PDV-a na knjigu što je, po zajamčenom načelu supsidijarnosti zemalja članica EU-a, teoretska mogućnost, bila bi idealno i blagotvorno rješenje za oporavak domaćeg nakladništva. Iako je sada najniže zajamčena stopa PDV-a na knjigu u EU-u pet posto, u praksi uopće nije nemoguće da neka članica EU-a iskoristi pravo na specifičnost vlastite nacionalne kulturne politike i uvede nultu stopu poreznog opterećenja na knjigu. Pitanje je, ipak, koliko je to u aktualnim okolnostima politički realan scenarij. Jer u pregovaračkim pristupnim procesima EU-u ta se mogućnost, navodno, nikako nije mogla realizirati.

- Kao članica EU-a Hrvatska ima posve drugačiji status po tom pitanju od onoga za vrijeme predpristupnih pregovora. Uostalom, ne bismo bili jedina zemlja koja bi knjigu stavila u nultu stopu. Pritom bi svakako trebalo preispitati taj mit o nekoj direktivi koju nitko nije vidio, a u kojoj stoji da je nulta stopa na knjigu (bila) nemoguća misija. Europska komisija, pouzdano, ima pozitivan stav o brizi za jezike svojih članica i ova bi mjera trebala biti jedna od onih koje čuvaju i omogućavaju razvoj hrvatskog jezika - objašnjava Mišo Nejašmić, predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara.

Nenad Bartolčić iz udruge Knjižni blok također razmišlja u progresivnom smjeru, podsjećajući da se situacija na domaćem tržištu kardinalno promijenila u siječnju 2013., kad je dotadašnja nulta stopa PDV-a na knjigu porasla na pet posto.

- Te 2103. godine država je ubrala oko 50 milijuna kuna PDV-a, ako polazimo od pretpostavke da je te godine knjižna branša (u što uključujemo i udžbenike) ostvarila promet knjiga od oko milijardu kuna - objašnjava Bartolčić.

Iste se godine pokazalo da knjižni sektor puni proračun s iznosom PDV-a koji je veći od ukupne svote subvencija Ministarstva kulture i Ministarstva znanosti za domaću knjigu.

- Branša je trošak PDV-a prevalila na sebe, pa cijene knjige u najvećem dijelu nisu rasle, ali država nije ostvarila obećanje od povrata barem dijela ubranog PDV-a. Štoviše, od 2013. javne potpore knjizi se smanjuju ili u najboljem slučaju stagniraju - nastavlja Bartolčić.

Simulaciju teške situacije u kojoj bi se našlo domaće tržište knjiga u 2018. teško je napraviti jer je jednako teško procijeniti koliki će biti ukupan knjižni promet. I tko zna hoće li domaći poreznici u tom pretpostavljenom slučaju biti fer, pa udio PDV-a koji država ubere od industrije pošteno vratiti u njezinu proizvodnju. Pandurić, primjerice, na pitanje o budućem statusu vlastite nakladničke kože odgovara dubljom skepsom.

- Vraćanje PDV-a na nultu stopu je iluzija, no i s time bi nam se šanse da preživimo povećale za ne više od 12 posto, a s uvođenjem stope PDV-a od 12 posto one padaju na manje od pet posto. No da stvar bude potpuno jasna, ključni problem hrvatskog izdavaštva nije izgledna dvoznamenkasta stopa PDV-a na knjigu, ali može biti onaj zaključni: ne samo u metaforičkom smislu stavljanja ključa u bravu - kaže on.

Naravno, ako se poveća PDV na vrtoglavih 12 posto, knjiga će neminovno poskupjeti. To bi, međutim, za knjižnu industriju bio tek manji problem.

- Ako bi nas snašao dvostruki porezni udar, znači rast PDV-a i porast izdvajanja stope za autorske honorare, ne bi postojala mogućnost da knjižni sektor izdrži taj udarac. Nastradali bi i veliki i mali, i nakladnici i autori, a fatalno bi mogao stradati i lanac knjižara Algoritam – Mozaik, čiji je većinski vlasnik, dakle Algoritam, u predstečajnoj nagodbi - upozorava Bartolčić.

U svjetlijoj perspektivi, gdje stopa PDV-a ostaje na razini od pet posto ili svečano pada na nultu razinu, može se (i mora, slažu se naši sugovornici) razgovarati o unaprjeđenju domaćeg tržišta. Što je tu cilj?

- Proizvoditi od četiri do pet tisuća novih naslova godišnje koji idu u knjižarsku prodaju, odnosno podići današnji indeks prodaje (broj novih naslova na tisuću stanovnika) s jedan na četiri ili pet. Javno financiranje nakladništva treba dovesti do razine financiranja broja i kvalitete projekata u tim gabaritima, a sve preko toga treba pustiti tržištu jer bi se inače moglo izazvati više štete nego koristi - tumači Nejašmić.

- Knjižni sektor se u najavi lošijih događaja pouzdaje u novu ministricu Obuljen Koržinek, koja izvrsno poznaje sustav hrvatske kulture - kaže Bartolčić, podsjećajući da je ona radila u vrijeme ministra Bože Biškupića.

- Tada se knjižni sektor uspio izboriti za donošenje Sporazuma o jedinstvenoj cijeni knjige i Potpore programima u knjižarama. Kasnije više nismo bili te sreće: nije bilo razumijevanja ni za vrijeme ministrice Andree Zlatar Violić, a ni ministra Zlatka Hasanbegovića, bez obzira na kratkoću njegova mandata - zaključuje naš sugovornik.

1/1