Srbija ni na kraju prvog polugodišta nije otvorila nijedno novo poglavlje u pristupnim pregovorima s Europskom unijom, ali je po novoj metodologiji proširenja ipak otvorila prvi od šest pregovaračkih klastera. Međuvladina konferencija Europska unija – Srbija konstatirala je naime da je Srbija u pregovorima po staroj metodologiji već otvorila svih pet područja koja su sada uvrštena u pregovarački klaster jedan pa je taj minuli rad i službeno verificiran. Nakon što je u kasnim večernjim satima u utorak okončana spomenuta međuvladina konferencija, srpska premijerka Ana Brnabić izjavila je da je na njoj konstatirano da je "Srbija napravila napredak u proteklih nekoliko meseci i da je prema novoj metodologiji klaster jedan otvoren, a da se tokom slovenačkog predsedavanja, ako se ispune uslovi, očekuje otvaranje klastera tri i četiri".
Srbija je dakle otvorila najteži klaster, kojim su obuhvaćena osnovna načela i vrijednosti koje zemlje kandidati moraju ispuniti u područjima vladavine prava, ekonomskih reformi, funkcioniranja demokratskih institucija, reforme javne uprave, javnih nabava, statistike i financijske kontrole. U protekle skoro dvije godine Srbija nije otvorila nijedno novo pregovaračko poglavlje jer je dio članica EU-a tvrdio da ne samo da nije napredovala nego da je i nazadovala upravo u preuzimanju i primjeni europskih vrijednosti u području vladavine prava, funkcioniranju demokratskih institucija, slobodi medija... Što se u međuvremenu dogodilo da Srbiji bude priznat "napredak u proteklih nekoliko meseci", zasad nitko nije otkrio. Povjerenik za proširenje Oliver Varhelyi tek je na kraju međuvladine konferencije poručio da se u Srbiji dogodio "značajan napredak" koji je stvorio "novi momentum" u kojem je "klaster jedan već otvoren i možemo da nastavimo tokom slovenačkog predsedavanja ubrzavanje procesa pristupanja Srbije. Međutim, i Srbija treba da pokaže rezultate".
Ni Ana Brnabić nije se upuštala u detalje, već je zahvalila "Portugaliji na podršci koju je pružala Srbiji tokom predsedavanja EU-om, ali i državama članicama koje su istakle da prepoznaju novu energiju u Srbiji da prihvati reforme i da ih sprovodi posebno u domeni vladavine prava". U prvi je plan ipak istaknula sljedeće: "Vraćam se u Beograd sa informacijom da je klaster jedan otvoren. Srbija je ispunila sve što se od nas očekuje i traži za otvaranje ostalih klastera. Mi nastavljamo sa našim reformama i očekujemo otvaranje dva klastera tokom slovenačkog predsedavanja Evropskom unijom do kraja ove godine". Dodala je tek da je srpska delegacija od članica Unije čula "šta su uslovi za takav korak i šta se očekuje od Srbije da bi otvorila klastere tri i četiri. Nastavljamo sa reformama".
Na kraju šestomjesečnog portugalskog predsjedavanja Europskom unijom ipak se dakle nešto pomaknulo u politici proširenja na zemlje zapadnog Balkana, barem kad se radi o Srbiji. Povjerenik Varhelyi je rekao da se na međuvladinoj konferenciji vodila "suštinska debata o tome šta treba učiniti" i posebno je naglasio da zaključak da je "vidljiv napredak u Srbiji" kreira uvjete za "novi zamah za sve".
Varhelyijev optimizam, međutim, na staklenim je nogama jer ipak je činjenica da je Portugal planirao svoje predsjedavanje završiti održavanjem četiriju međuvladinih konferencija, a održane su samo one sa Srbijom i Crnom Gorom, a zbog bugarske blokade otpale su EU konferencije sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom na kojima su s njima trebali biti otvoreni pristupni pregovori.
Na međuvladinoj konferenciji s Crnom Gorom izgleda da se ništa novo nije dogodilo. Crna Gora je zapravo već otvorila svih šest pregovaračkih klastera jer je već ranije otvorila sva pregovaračka poglavlja, pa se konferencija s njom trebala baviti propitivanjem ispunjava li prelazna mjerila kako bi počela i zatvarati pregovaračke klastere. Varhelyi je izjavio da se "rasprava fokusirala na dva ključna elementa: slobodu medija i izražavanja, kao i neophodnost reforme u pravosuđu, uključujući imenovanja kao i borbu protiv korupcije na najvišem nivou". Crnogorska delegacija predvođena premijerom Zdravkom Krivokapićem od europskih je lidera dobila "detaljan plan kako treba ispuniti sva prelazna mjerila" u područjima vladavine prava i slobode medija. Premijeru Krivokapiću, međutim, u izjavi novinarima važnije je bilo naglasiti da su crnogorski predstavnici "dobili jasna uvjeravanja da će taj put ka EU biti ne u paketu nego po zaslugama. Od svih učesnika današnje međuvladine konferencije smo dobili jasna uvjeravanja da nam stoje kao podrška da bi Crna Gora sve to mogla ostvariti i na taj način postala prva naredna članica evropske porodice".
Krivokapić je priču o "detaljnom planu ispunjavanja prelaznih mjerila" preskočio i umjesto nje crnogorskoj javnosti poslao mobilizacijsku političku poruku u kojoj kaže da "Crna Gora mora da doživi nacionalno jedinstvo u političkom dijalogu bez rezerve jer ovo nije put Zdravka Krivokapića i ove vlade, već je put građana Crne Gore. Mi ne smijemo iznevjeriti naše građane zbog političkih i ličnih interesa. Moramo da služimo građanima, zato je naše opredjeljenje jasno i nedvosmisleno da budemo sljedeća država članica EU-a".
Pristupni pregovori Srbije s Europskom unijom su na međuvladinoj konferenciji u Bruxellesu dobili dašak novog života objavom da je jedan pregovarački klaster otvoren i najavom da bi još dva mogla doživjeti istu sudbinu do kraja godine. Crnogorski pristupni pregovori su pak na međuvladinoj konferenciji EU – Crna Gora dobili šansu da u crnogorskoj javnosti opet zažive kao ključna mobilizacijska društvena tema, umjesto sve dubljih podjela koje od lanjskih parlamentarnih izbora dodatno razjedaju zemlju koja bi da postane prva sljedeća članica EU-a iako je zatvorila samo tri pregovaračka poglavlja u istom razdoblju u kojem je Hrvatska započela i okončala svoje pregovore te postala članicom Unije.
Oliver Varhelyi i drugi lideri Europske unije kažu da bi to mogao biti novi "zamah za sve" zapadnobalkanske zemlje kandidatkinje. S druge strane, Centar za europske studije (CEPS) iz Bruxellesa je nedavno u svojoj analizi zaključio da je politika proširenja Europske unije koncem prošle godine "udarila o zid" i završila u potpunoj blokadi jer Srbija i Crna Gora duže od godinu dana stoje u mjestu, Bugarska je blokirala otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, a nitko još i ne pomišlja na pregovore o pristupanju BiH i Kosova. Nova "klasterska" metodologija nudi se kao buldožer za rušenje tog "balkanskog zida" na kojem je zapela europska politika proširenja. No problem je što su taj zid svojim dosadašnjim metodologijama uglavnom izgradile zemlje članice EU-a, a zapadnobalkanske kandidatkinje u tom su im zidanju tek dodale ruku, jer od svojeg osnivanja Europska unija je bila ta koja je kreirala i provodila politiku svojeg proširenja, a ne zapadnobalkanske ili neke druge zemlje koje su željele postati njezinim članicama.
