>

novosti logo

Društvo Društvo
Piše Igor Lasić

Presuda golf koaliciji

Odlukom Upravnog suda u Splitu privremeno je zaustavljen neimarski trud političara svih stranaka u prilog Golf Parka Dubrovnik: Presudama unatoč, nemoguće je predvidjeti krajnji epilog ove priče: investitori koji se u svijetu služe golfom kao izlikom za nekretninski biznis spadaju među žilavije pojave. Ali slično se može reći i za razvijeni aktivistički otpor koji se internacionalno povezuje, pa je i dubrovački slučaj već prekogranično čuven

Fantomska antipoduzetnička klima u Hrvatskoj često je u izjavama ogorčenih liberala dokazivana primjerom gradnje igrališta za golf na brdu Srđ iznad Dubrovnika. Jer projekt traje, evo, preko jednog desetljeća, a još se nije pomaknuo s mjesta, ne računamo li započete infrastrukturne radove o javnom trošku. Njihova ogorčenost je tim veća zna li se kakvu neusporedivu političku i medijsku podršku uživa čitava ta poslovna operacija punog naziva Golf Park Dubrovnik. Ali velik je i obuhvat predviđene gradnje, toliki da zapravo govorimo o planiranju jednoga novog malog grada tik poviše postojećeg. U tome i jest spor, naime: golferski sadržaj u svrhu tobožnjeg jačanja dubrovačke turističke ponude zapravo je samo mondeni paravan za izgradnju i preprodaju golemog broja ekskluzivnih, skupih stambenih kvadrata u stotinama i stotinama apartmana, vila i hotelskih soba na platou Srđa.

Uzme li se pak u obzir jedna presuda Upravnog suda u Splitu od prošlog tjedna, međutim, projekt barem još neko vrijeme neće mrdnuti s nule. Presudom je ukinuto rješenje Ministarstva zaštite okoliša i prirode o prihvatljivosti Studije o utjecaju na okoliš dotične izgradnje, a koje je doneseno 2013. godine. Tužitelji su bili Inicijativa građana ‘Srđ je naš’, Zelena akcija i Udruženje hrvatskih arhitekata. Rješenje je ukinuto zbog činjenice da najveći dijelovi projektiranih smještajnih jedinica na cjelovitom urbanističkom području studijom uopće nisu obuhvaćeni, kao da se radi o doista zasebnim i sasvim neznatnim intervencijama u prostor.

Ukoliko bi netko danas, uoči konstituiranja nove državne vlasti, tražio odgovor na pitanje o perspektivama zasnivanja tzv. velike koalicije, rješenje je već poznato zahvaljujući Dubrovačkom dogovoru. To je bila koalicija svih najvećih stranaka na području Grada, sklopljena isključivo zbog interesa Razvoj golfa

- Radi se o velikoj pobjedi udruga civilnog društva i građana Dubrovnika koja dokazuje da su se nezakonito provodile procedure vezane uz projekt golf-resorta na Srđu. Inicijativa ‘Srđ je naš’ i Zelena akcija sada su dobile dodatne argumente za nastavak pravne borbe i traženje poništenja lokacijske dozvole te građevinskih dozvola za infrastrukturu potrebnu projektu golf-resorta - rekao nam je Đuro Capor, predstavnik spomenute inicijative.

Kontaktirali smo potom i Ministarstvo zaštite okoliša i prirode (MZOIP), interesirajući se za daljnji smjer postupanja te institucije kao tuženika i, u ovom slučaju, gubitnika u predmetu. Odgovoreno nam je da puni tekst presude još nije stigao na njihovu adresu. ‘Stoga ne možemo komentirati predmet. Ministarstvo će odluku o daljnjim koracima moći donijeti nakon što nam presuda bude dostavljena, a kada počinju teći rokovi za žalbu i izvanredne pravne lijekove’, poručili su iz MZOIP-a, pri čemu nije zgoreg naglasiti da se taj naslov indikativno suzdržao i od davanja iskaza na splitskom Upravnom sudu u ovom procesu.

U iščekivanju žalbe, odnosno ponavljanja čitavog procesa donošenja studije, dobra je prilika da se prisjetimo glavnih momenata ove priče, od kojih su poneki još bizarniji negoli je takva nakaradno krnja studija. A i da uočimo neke daljnje (ne)mogućnosti projekta i samog poduzeća Razvoj golf u posjedu izraelskog biznismena Aarona Frenkela – projekta čija je vrijednost narasla od početnih manje od stotinu milijuna eura na oko milijardu i dvjesto milijuna. To ga čini formalno dosad najskupljom pojedinačnom privatnom investicijom u Hrvatskoj, ne samo jednom od najozloglašenijih. Uz taj podatak svakako je lakše razumjeti i zašto su golf na Srđu eksplicitno podržali maltene svi važniji hrvatski i dubrovački političari, od kojih izdvajamo četvero premijera, troje predsjednika, dvoje gradonačelnika Dubrovnika, kao i dugački niz ministara u četiri involvirana ministarstva (graditeljstva, gospodarstva, kulture i zaštite prirode).

Izuzetak su bili dvoje ministara zaštite prirode i okoliša, Mirela Holy i aktualni šef sektora Slaven Dobrović. U ranoj fazi projekta pokrenuta je pak kroz političke krugove i temeljna konkretna ispomoć ulagaču, kad se u suradnji državne i županijske vlasti obuhvat planirane gradnje povećava sa startnih 100 na 310 hektara. I tu se već moglo govoriti o znatno ozbiljnijem apartmanskom i vilaškom naselju te daleko većem povratu investicije. A naročito prisjetimo li se da su grad i država zajamčili Frenkelu lavovski dio javnog uloga za vodovodnu, elektroinstalacijsku i cestovnu infrastrukturu. Štoviše, grad je investitoru benevolentno prodao dio zemljišta na Srđu za bagatelnu cijenu, a riječ je o parcelama koje su predstavljale jedini prostor Dubrovnika za eventualno širenje i razvoj. Osim ako nekome ne padne na pamet nasipanje morskog plićaka, recimo, onako kao što je prije dvanaestak stoljeća nastao Stradun. Ali nakon početne ekspanzije našega golfersko-nekretninskog projekta događaju se i dva ključna momenta udara na nj u režiji navedenih aktivističkih udruga.

Prvo na Visokom upravnom sudu u Zagrebu pada rečeno trostruko povećanje obuhvata projekta; točnije, slučaj je završio na Ustavnom sudu koji ga je prebacio upravnom. No taj predmet i dalje traje, jer ga je Dubrovačko-neretvanska županija protumačila po svom nahođenju, otprilike onako kao što se npr. Hrvatski nogometni savez samoproglasio izuzetim od odredbi novog Zakona o sportu, a donesenog ponajviše radi nogometa. Ipak, nećemo se ovom prilikom zavlačiti u tumačenje zakučastih legislativnih okolnosti i administrativnih pojedinosti, s nebrojenim izmjenama i dopunama te prostornim planovima. To bi nas samo udaljilo od političkog i ekonomskog merituma, dok se državni zakoni, presude i urbanistički planovi zasad ionako tretiraju onako kao što odgovara subjektima u poziciji moći. Vratimo se dakle drugom bitnom trenutku u otporu aktivista prema namjerenoj eksploataciji javnog dobra. Posrijedi je referendum 2013. za izjašnjavanje građana Dubrovnika o projektu, na koji izlazi oko 31 posto upisanih glasača. Otprilike njih 84 posto glasa protiv apartmanizacije Srđa, no ispodpolovični odaziv automatski povlači i neobvezujući ishod glasanja.

Bio je to svejedno upečatljiv dokaz o nesklonosti javnog mnijenja projektu – ondje gdje uopće možemo govoriti o živoj javnosti, gdje ona nije zatrta samovoljom elite na vlasti. Ili zastrašivanjima Dubrovčana da će se gradnja nastaviti bez obzira na ishod referenduma, kako su tih dana činile razne novine i drugi mediji, na čelu s izdanjima Europapress holdinga, ponajprije Jutarnjim listom i Dubrovačkim vjesnikom. Pogotovo je takvo referendumsko očitovanje bilo važno za Dubrovnik, grad koji se od prošlog desetljeća ubrzano dezintegrira. S gradskim centrom iseljenim pod pritiskom kapitala za čiji intenzitet obrtaja u Hrvatskoj nema usporedivog primjera, s kvartovima koji više međusobno ne komuniciraju, s ekonomijom bezgraničnog i neupitnog turizma. Na drugoj strani te društvene pustoši ostali su istaknutima gradski i županijski političari, simbolički povrh svega okupljeni u grupaciju imenovanu kao ‒ Dubrovački dogovor.

Ukoliko bi netko danas, uoči konstituiranja nove državne vlasti, tražio odgovor u malom i na pitanje o perspektivama zasnivanja tzv. velike koalicije, rješenje je već poznato zahvaljujući Dubrovačkom dogovoru. To je naime bila koalicija najvećih stranaka na području Dubrovnika (HDZ, SDP, HNS itd.), sklopljena isključivo zbog interesa Razvoj golfa, uz blagoslov stranačkih centrala u Zagrebu. Pa, što se tiče izgleda za veliku koaliciju na državnoj razini, očito nije jasno samo koliko bi težilo poslovanje u zajedničkom njihovu interesu, a koje ostaje u pozadini sporazuma.

- Žalosti činjenica da usprkos pravomoćnim presudama ne prestaje potpora državnih dužnosnika i stranačkih čelnika ovom mešetarskom projektu. Motive nastavku potpore i nezakonitim postupcima ministara, vladinih povjerenika, župana ili gradonačelnika ne treba tražiti u apstraktnom pomaganju investicijskoj klimi, već u netransparentnom financiranju stranaka i političkoj korupciji. Dok je resorima ključnim za nametanje projekta golf-resorta Dubrovčanima upravljao HNS, Razvoj golf je koristio PR-usluge Ankice Mamić - kaže Capor, podsjećajući na ovu stručnjakinju za odnose s javnošću koja je bila bliska Radimiru Čačiću i HNS-u.

Radi se o velikoj pobjedi udruga civilnog društva i građana Dubrovnika koja dokazuje da su se nezakonito provodile procedure vezane uz projekt golf-resorta na Srđu. Inicijativa ‘Srđ je naš’ i Zelena akcija sada su dobile dodatne argumente za nastavak pravne borbe – kaže Đuro Capor

- A kada je 2015. postalo izgledno da bi Tomislav Karamarko i HDZ mogli preuzeti vladu, odnose s javnošću im je počela raditi agencija Drimia u vlasništvu Ane Karamarko - podsjeća naš sugovornik.

I tom se konstatacijom dade zaokružiti ukupni kompleks odnosa oko Srđa, ali i sistemski modus operandi u Hrvatskoj i svijetu danas generalno. Jer ovdje ipak ne govorimo o izdvojenom ekscesu, nego o developerskoj perjanici igre šire od pukog ubacivanja loptice štapom u 18 rupa.

Presudama unatoč, nemoguće je predvidjeti krajnji epilog ove priče; investitori koji se u svijetu služe golfom kao izlikom za nekretninski biznis spadaju među žilavije pojave. Slično se može reći i za razvijeni aktivistički otpor koji se internacionalno povezuje, pa je i dubrovački slučaj već prekogranično čuven. Ali za mišljenje o tome smo pitali i Ivana Kusalića, prokurista Razvoj golfa, da saznamo što očekuje u nastavku predmeta koji se tiče Studije o utjecaju na okoliš. Također, zanimalo nas je koja bi bila donja granica prihvatljivog opsega gradnje za investitora. Kusalić je poželio da nam odgovori pisanim putem, e-mailom, od čega izdvajamo ključne dijelove.

‘Sud nije zaključio da projekt ima bilo kakav štetan utjecaj na okoliš, odnosno nije niti na koji način doveo u pitanje stručne zaključke studije utjecaja na okoliš, već je rješenje Ministarstva ukinuto zbog pogreške u proceduri. Na prvoj sjednici stručnog povjerenstva tijekom procedure izrade i procjene Studije utjecaja na okoliš koje je vodilo Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, od strane Ministarstva donesena je odluka da područje tzv. turističkih zona treba izdvojiti iz studije… Prvotno su ta područja bila uvrštena u studiju iako mi nismo bili, niti ćemo biti, investitor u tim turističkim zonama niti imamo bilo kakvih interesa. (…) S obzirom da navedena područja nisu predmet našeg interesa kao investitora isto niti ne utječe na isplativost projekta’, napisao je Kusalić, uz očekivanje da će MZOIP u najkraćem roku donijeti novo rješenje i da će se projekt tada nastaviti.

Razvoj golf tim se manevrom prvi put izričito ograđuje od zona koje su u predmetnom prostornom planu zacrtane kao Bosanka Sjever i Bosanka Jug, po imenu obližnjeg sela. Aktivisti s druge strane inzistiraju da čitavo područje platoa Srđa mora biti promatrano kao jedinstvena cjelina, što je uvažio i Upravni sud u Splitu. Ivan je Kusalić posredno odgovorio i na pitanje o prihvatljivom opsegu gradnje za ulagača – nije mu problem zaboraviti na dio apartmana s oko 800 kreveta. To je područje nejasnoće zacijelo i bilo taktički ostavljeno kao balast koji se može odbaciti prema potrebi.

Smisao investicije i žiža profita Aarona Frenkela u ovom pothvatu očito se tako nalaze u dodanoj vrijednosti koju sadrže luksuzne vile – predviđeno ih je 240 – smještene uglavnom po obodu resorta. No problem je što na stvari paralelno imamo vrijednost oduzetu Dubrovniku i njegovim građanima, i problem je u javnim interpretacijama koje te relacije najčešće i dalje predstavljaju bitno drukčije, tendenciozno, nevjerodostojno.

1/1