Dok će u nedjelju 18. svibnja Hrvatska biti usredotočena na izbore za lokalnu upravu i samoupravu, portugalski će birači treći put u dvije godine izaći na birališta. Održat će se prijevremeni parlamentarni izbori na kojima će biti izabrani zastupnici za 27. saziv Skupštine Portugalske Republike.

Prethodni su održani prije godinu dana, u ožujku 2024., a i oni su bili prijevremeni. António Costa, bivši portugalski premijer, koji u funkciji predsjednika Europskog vijeća upravo obilazi šestorku kandidata za pristupanje Europskoj uniji sa "Zapadnog Balkana" koja će pristupiti Uniji takorekuć sutra, najviše za desetak ili petnaest godina, ako ne i prije, podnio je krajem 2023. ostavku, nekoliko sati nakon saopćenja Državnoga odvjetništva, tj. javnoga tužilaštva, da je pod istragom zbog korupcije, kao i šef njegova kabineta.

Ubrzo se pokazalo da je saopćenje naprosto neistinito, da nije ni pod kakvom sumnjom ni istragom, no šteta je već bila učinjena, a Portugal bez vlade, s raspisanim izborima.Na njima je pobijedio Luís Montenegro, predsjednik Socijaldemokratske stranke, partije desnoga centra, s koalicijom koju su sačinjavale još i Demokratski i socijalni centar, stranka desnice, i Pučka monarhistička stranka, koja čezne da zemlja preokrene svoju odluku od 5. listopada 1910. godine, kad je proglašena republika.

Koalicija je preuzela povijesni naziv Demokratska alijansa, pod kojim su, nakon Revolucije karanfila, na izborima 1979. i 1980. godine pobijedili demokratski političari, čelnici istih tih stranka, Francisco Sá Carneiro (ubrzo je kao premijer poginuo u avionskoj nesreći), Diogo Freitas do Amaral i Gonçalo Ribeiro Telles.

Portugalski parlamentarni izborni sistem tehnički je identičan hrvatskom. Metoda favorizira veće stranke ili koalicije, no otežava prognoze rezultata. Ispitivanja javnog mnijenja za sada daju prednost Demokratskoj alijansi, no ta je prednost u okviru statističke pogreške. Prema tome, kao što bi to rekao João Pinto, glasovit nogometaš, ikonični desni bek Porta: "Prognoze tek nakon utakmice"

Vlada je pala početkom ožujka, kad je premijer i čelnik koalicije desnoga centra Luís Montenegro, opterećen potencijalnim korupcijskim skandalom, zatražio od Skupštine glasanje o povjerenju vladi. Zastupnici su procijenili da vlada oslabljena skandalom više ne može funkcionirati i ona je pala.

Dokrajčio ju je skandal što su ga mediji otvorili u veljači. Spinumviva je naziv poduzeća u vlasništvu Montenegra, zanimanjem pravnika, njegove supruge i njihovih sinova. Bavi se nekretninskim poslovima i konzaltingom. Montenegro je isprva nespretno reagirao. Negirao je da se nalazi u sukobu interesa, tvrdeći da je svoje dionice prodao supruzi još 2022. godine.

No pokazalo se da je ta prodaja ništavna, jer zakon ne dopušta prodaju dionica bračnom drugu, pa je dakle on ostao vlasnikom i za vrijeme premijerskoga mandata i zaista i formalno u sukobu interesa, a te dionice nije ni naveo u imovinskoj kartici (tamo se ona vodi kod Ustavnoga suda). Odmah ih je prenio na sinove, ali je šteta već bila nastala, to više što se ispočetka samo žestoko opirao optužbama o potencijalnoj korupciji i nije htio navesti popis klijenata.

Pod pritiskom javnosti, morao je ipak otkriti tko su poslovni partneri. Ispostavilo se da je to, između ostalih, Solverde, poduzeće koje vodi kazina i hotele, i da je to jedan od glavnih klijenata kojemu je Spinumviva pružala usluge, a od njega prima i paušalan mjesečni avans od 4.500 eura, što se nastavilo i kad je Montenegro već postao predsjednikom vlade. Krajem godine istječu koncesije za kockarnice. A koncesije dodjeljuje vlada. Postoje dakle razlozi za sumnju u moguću koruptivnu pristranost premijera, pa i vlade, prilikom donošenja odluka o koncesijama.

Postavilo se i pitanje bi li se Spimumviva mogla okoristiti i izmjenama i dopunama zakona o raspolaganju zemljištem koji je usvojen u njegovom mandatu, kojim se mijenjaju dotadašnja pravila primjene generalnog urbanističkog plana, to više što je prijedlog zakona pisao državni tajnik Hernâni Dias koji je zaista i bio u sukobu interesa i zbog toga morao podnijeti ostavku.

Pokretanje postupka za glasanje o povjerenju vladi prva je zatražila stranka Chega (CH), ekstremna desna populistička stranka, neugodno iznenađenje prethodnih izbora, na kojima je osvojila 50 od 230 mandata u Skupštini.

Socijalistička stranka (PS), koja je u ovom sazivu imala 78 zastupnika, nije podržala taj zahtjev, zbog izolacije u kojoj se nalazi Chega od početka mandata. Zatražila je osnivanje parlamentarne istražne komisije koja će provjeriti sve okolnosti oko mogućeg ili stvarnog sukoba interesa predsjednika vlade.

Portugalska komunistička partija (PCP), s četiri zastupnika, zatražila je pokretanje postupka za smjenu vlade. Taj zahtjev nije dobio potporu ostalih.

Na kraju je sam Luís Montenegro zatražio glasanje o povjerenju Skupštine. Premda je njegova vlada s 80 zastupnika bila manjinska, očekivao je da parlamentarne stranke neće htjeti raspustiti Skupštinu nakon samo godine dana mandata, to više što su i prethodni izbori bili prijevremeni. Međutim, računica se nije pokazala realnom: 137 zastupnika bilo je protiv, a samo 87 za ostanak vlade na dužnosti.

Nije jasno tko će sada pobijediti. Nijedna biračka lista ne dominira, no vjerojatno će najviše glasova pridobiti Demokratska alijansa, kojoj je ponovo na čelu Montenegro, te lista kojoj je na čelu Pedro Nuno Santos, čelnik Socijalističke stranke.

Socijaldemokrati, CDS i monarhisti obećavaju reguliranje useljavanja, u pokušaju da oduzmu argumente ekstremnoj desnici, smanjenje poreza i povećanje plaća te popravak položaja penzionera.

Socijalistima je najjače izborno obećanje ukidanje PDV-a na potrošačku košaricu s osnovnim artiklima, smanjivanje siromaštva i poboljšanje sistema javnoga zdravstva i školstva te stvaranje uvjeta za modernu ekonomiju pametnom fiskalnom, inovacijskom i infrastrukturnom politikom baziranom na znanosti i tehnologiji vezanima uz svjetska dostignuća..

Promatrači očekuju da Chega ne ponovi uspjeh s prošlih izbora. Njegov izborni program ima 310 stranica, pod naslovom "Spasiti Portugal". Od svih koji ga ne vole, počevši od migranata.

Portugalski parlamentarni izborni sistem tehnički je identičan hrvatskom. Tamo se također glasovi pretvaraju u zastupničke mandate D'Hondtovom metodom raspodjele glasova u sistemu razmjernoga, proporcionalnog predstavništva. Metoda favorizira veće stranke ili koalicije, no otežava prognoze rezultata. Ispitivanja javnog mnijenja za sada daju prednost Demokratskoj alijansi, no ta je prednost u okviru statističke pogreške. Prema tome, kao što bi to rekao João Pinto, glasovit nogometaš, ikonični desni bek Porta: "Prognoze tek nakon utakmice".

Zastupnici nisu opravdali povjerenje koje im je ukazao Luís Montenegro. Vidjet ćemo hoće li ga opravdati birači.