>

novosti logo

Piše Novosti

Puna dvorana podrške Novostima + FOTOGALERIJA

Na proslavi povodom izlaska 1000. broja okupila se gotovo cijela redakcija, uz brojne suradnike, prijatelje i čitatelje Novosti. 'To su novine u kojima nema trivijalizacije i komercijalizacije slike svijeta te nema tema kojih se ne smiju otvoriti', rekla je Nadežda Čačinovič, čestitavši Novostima i na neprijateljima koje su zaradile

Velika dvorana Novinarskog doma u Zagrebu u bila je u petak prošlog tjedna prepuna čitatelja i prijatelja koji su s redakcijom Novosti došli proslaviti izlazak 1000. broja našeg tjednika. Na proslavi koja je protekla u ugodnoj atmosferi okupila se gotovo cijela redakcija Novosti, uključujući pojedine dopisnike iz drugih dijelova zemlje, kao i bivše urednike i suradnike koji su stvarali Novosti u proteklih više od 19 godina.

Među okupljenima su bili i predstavnici veleposlanstava Norveške, Srbije i Slovenije te brojne javne ličnosti poput bivšeg diplomata i jugoslavenskog ministra vanjskih poslova Budimira Lončara, saborskih zastupnika Dragane Jeckov i Borisa Miloševića, glumaca Lane Barić i Vilima Matule, pisca Bore Ćosića, zagrebačkih gradskih vijećnika Rade Borić i Tomislava Tomaševića, aktivista Zorana Ercega, Marine Škrabalo, Jelene Berković, Vesne Teršelič, Eugena Jakovčića i Zorana Pusića i brojnih drugih.

Uvodno su govorili glavni urednik Nikola Bajto, izdavač Novosti i predsjednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Aleksandar Tolnauer, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Hrvoje Zovko, filozofkinja Nadežda Čačinovič i aktivistkinja Sandra Benčić. Nakon toga je uslijedio razgovor s članicama i članovima redakcije koji je moderirao izvršni urednik Novosti Boris Postnikov.

Aleksandar Tolnauer u svom je govoru naglasio kako su Novosti od početka do danas dale ogroman doprinos u prevladavanju naslijeđa rata i poraća za što je trebalo mnogo hrabrosti

Pozdravivši okupljene i zahvalivši im na podršci Novostima, Nikola Bajto je podsjetio na pisanje Novosti o posljedicama operacije Oluja i poratne državne ‘demografske politike’ zbog koje je Hrvatska ostala bez većine srpskog stanovništva.

- Novosti su puno puta prozivane zato što o tome pišu. Jednom zbog Ćurinove ilustracije, drugi put zbog 'Lijepe naše haubice', treći put zbog naslovnice 'Lijepa naša, lijepo gori'. A svaki put smo samo govorili istinu na različite načine. Da su za Olujom ostale civilne žrtve. Da je taj dio zemlje popljačkan i spaljen. Da Hrvatska to prešućuje. Prešućuje toliko da nekad moramo biti malo i kreativni da bi se o tome nešto čulo u javnosti - kazao je Bajto, dodavši da Novosti o tome pišu najprije zato što je to istina.

- Iz te novinarske dužnosti da se iznosi istina, i istina onih koje se ne želi čuti, izrasle su ove naše Novosti. Taj spoj novinarstva koje radimo i položaja Srba u Hrvatskoj ustvari je potpuno jednostavan - kazao je Bajto.

Osvrnuo se na nastojanja da se ušutka sve one koji kritički progovaraju o političkoj ostavštini Franje Tuđmana, nazivajući ga ‘gospodinom spomenikom’, i poručio da će Novosti nastojati da ih se sve jače čuje kako bi doprle do onih koje zanima istina.

Parafrazirajući izreku ‘Što će mi sloboda bez identiteta’, Milorad Pupovac kazao je da Novosti slijede drugu poruku, ‘Što će nam identitet bez slobode’, koja posebno vrijedi u okolnostima kada identitet zapravo znači utamničenje, a ne oslobođenje.

- Jedan od mojih suradnika rekao mi je da su manjinska zajednica i političko novinarstvo nemoguća misija, posebno kad je u pitanju srpska zajednica u Hrvatskoj. Usprkos tome, mi smo se usmjerili baš u tom pravcu, ne samo zato što imamo tradiciju na koju smo se mogli osloniti, nego i zato što smatramo da manjine trebaju živjeti u otvorenom društvu i biti otvorene za društvo. Od svih nemogućih političkih misija u koje se upuštamo i u kojima sudjelujemo, ovo je jedna od uspješnijih - kazao je Pupovac, naglasivši da Novosti u društvu koje teži banalizaciji i estradizaciji uspijevaju spojiti manjinsku podlogu, istraživačko novinarstvo i satiru.

- Kad sam listao ovaj hiljaditi broj vidio sam sažetu dimenziju onoga što smo napravili. Vidio sam koliko su Novosti moćne u onome što govore i koliko su moćne u autorima koji za njih pišu. A koliko su moćne u čitaocima, ne mogu ni pretpostaviti. Ova je dvorana manji segment tog dosega, ali oni koji se okupljaju u njoj jesu moćni ljudi, ali bez aparata državne moći. Nasuprot takvim ideologemima, Novosti imaju onu drugu, pravu i istinsku moć, onakvu kakvu bi svatko od nas poželio i htio imati. To je moć koje se nitko ne mora bojati, a možda bi se netko pred njom trebao postidjeti – istaknuo je Pupovac.

Velika je stvar, dodao je, da u Novostima pišu autori poput Viktora Ivančića, Borisa Dežulovića, Marinka Čulića, Ivice Đikića, Sinana Gudževića, Tomislava Jakića, Milana Gavrovića, Srećka Puliga, Borisa Postnikova, Davora Konjikušića, Tamare Opačić, Hrvoja Šimičevića, Nenada Jovanovića i drugih, posebno se osvrnuvši na doprinos karikaturista Borivoja Dovnikovića Borde te prvog urednika Milana Trbojevića, kao i Marka Roknića, Milorada Novakovića, Nina Kopača i Rade Dragojevića.

- Ako išta korisno činim kao zastupnik u Saboru, to je da ovi ljudi mogu na miru raditi svoj posao u onoj mjeri u kojoj je to u ovakvim okolnostima moguće. Nijedan mediji i nijedna novina u Hrvatskoj nisu prozivane poput Novosti. Uporno ih nazivaju ‘Pupovčevim’. A Novosti nikad nisu bile Pupovčeve, niti će to ikada biti, nego su rezultat kolektiva koji te novine radi i kojem je povjerena odgovornost da na osnovu slogana ‘djelovanja za racionalnu manjinu’ rade onako kako misle da je najbolje - zaključio je Pupovac.

Predsjednik Vladinog Savjeta za nacionalne manjine Aleksandar Tolnauer u svom je govoru naglasio kako su Novosti od početka do danas dale ogroman doprinos u prevladavanju naslijeđa rata i poraća za što je, prema njegovom mišljenju, trebalo mnogo hrabrosti. U tom periodu, u kojem se dogodilo mnogo toga u kulturnom i političkom životu zemlje, Novosti su, kazao je, uspjele postati utjecajan tjednik.

- Na tom putu nisu uvijek išli gdje staze vode nego tamo gdje se činilo da nema staza - rekao je Tolnauer i dodao kako je ovaj tjednik često bio izložen pritiscima i prijetnjama onih koji su ga željeli zabraniti.

- Nacionalne manjine i tiskovine sastavni su dio našeg društva te imaju dužnost propitivati sve teme kritički - rekao je on te dodao da Savjet kojim presjeda, iako se nije uvijek slagao s onim što su pisale Novosti, nikad nije intervenirao u sadržaj objavljivanog.

Na kraju se zahvalio svim novinarima i urednicima koji su do sada sudjelovali u radu Novosti te, nadovezujući se na govor Nikole Bajte, poručio kako će ‘Savjet za nacionalne manjine i dalje loviti signale i da tu neće biti previše šumova’.

Novosti su postale ključni medij za slobodnomisleće ljude, ali i azil za novinare koji se nisu uklapali u političku matricu, rekla je mirovna aktivistkinja Sandra Benčić

Filozofkinja Nadežda Čačinovič na početku svog obraćanja čestitala je Novostima na ‘dostignuću da se održava tradicija kritičkog novinarstva’.

- To su novine u kojima nema trivijalizacije i komercijalizacije slike svijeta te nema tema kojih se ne smiju otvoriti - rekla je Čačinovič i dodala da želi čestitati i na neprijateljima koje su Novosti tijekom svog izlaženja zaradile.

Mirovna aktivistkinja Sandra Benčić Novosti je nazvala ‘smetnjom’, odnosno ‘remetilačkim faktorom u našoj društvenoj matrici’.

- Novosti su postale ključni medij za slobodnomisleće ljude, ali i azil za novinare koji se nisu uklapali u političku matricu - rekla je Benčić i potom naglasila da su se Novosti usudile pisati o važnim temama o kojima drugi nisu jer su javno financiran medij. Svoje je obraćanje završila porukom s jedne od naslovnica Novosti - ‘Prst fašizmu!’

Okupljenima se obratio i predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Hrvoje Zovko koji je naglasio kako su Novosti davno prerasle okvire manjinskog glasila.

- U Novostima se, između ostaloga, osjeti i duh legendarnog Feral Tribunea. Tisuću brojeva je velika stvar i fenomenalan uspjeh. Nadam se da ćemo i 2000. broj proslaviti ovdje - rekao je Zovko i poručio: ‘Budite to što jeste!’

Nakon Zovkovog govora, okupljeni su pratili razgovor koji je Boris Postnikov vodio sa sedmero kolega, kolumnistom Novosti Sinanom Gudževićem, novinarima Nenadom Jovanovićem i Hrvojem Šimičevićem, zamjenicama glavnog urednika Andreom Radak i Tamarom Opačić, bivšim glavnim urednikom Ivicom Đikićem i aktualnim Nikolom Bajtom.

Nenad Jovanović, koji je piše za Novosti od drugog broja, prisjetio se prvih godina rada.

- Bilo je vrlo teško, ali preživjeli smo - rekao je Jovanović i opisao uvjete u kojima su Novosti pokrenute: nije bilo novca, teško je bilo pronaći suradnike jer su se brojni novinari ustručavali pisati za naš tjednik.

- Kad smo pripremali prilog za 1000. broj, prisjetili smo se o čemu smo sve pisali. Neki od tih problema ni danas nisu riješeni poput ratnih zločina, obnove, stanarskih prava… Dio naših čitatelja i danas čita Novosti pod svijećom - rekao je Jovanović.

Andreu Radak, koja je u Novostima od 2004. godine, Postnikov je predstavio kao ‘točku oslonca u redakciji koja je garancija da će tekstovi, koliko god kasno došli, biti pročitani i opremljeni kako treba’. Prisjetivši se perioda nakon svog dolaska, govorila je o svim pojavama otpora koje su Novosti pratile – od studentske blokade fakulteta do štrajkova u brodogradilištima. Nakon što je pogledala starije brojeve, zaključila je da naše društvo kroz prizmu Novosti izgleda ‘puno dinamičnije i bolje nego što izgleda kroz većinu medijske reprezentacije’.

- Sve to ne bi bilo moguće da novinari i novinarke, medijski radnici i radnice nisu osim profesionalizma imali i određenu dozu idealizma - rekla je Radak.

Bivši glavni urednik, a danas novinar u Novostima Ivica Đikić, govorio je o periodu razvoja lista od 2010. do 2016., kada je vodio redakciju. Objasnio je kako je ideja tjednika bila uspostaviti jedinstven koncept, a to je manjinska podloga za kritično i dobro novinarstvo uz začin satire. Prisjetio se kako je bilo otpora da se takav koncept inaugurira i da bude prihvaćen u srpskoj zajednici, ali i onoj široj gdje su ‘medijski higijeničari’ htjeli Novosti vratiti u geto.

- Novosti se ne smiju dati utjerati u geto i moraju biti važne svima, a ne samo srpskoj zajednici. Puno su nas tukli svih ovih godina. I cijelo vrijeme je tu bila jedna važna stvar: kako se nositi s time - rekao je on i potom objasnio.

- Treba prihvatiti borbu, ne smijemo ostati nikome dužni - zaključio je Đikić.

Bajto, koji je naslijedio Đikića polovicom 2016., pojasnio je da nije mijenjao osnovnu uređivačku politiku Novosti, već je daljnjim jačanjem redakcije nastojao odgovoriti na pritiske desnice koji su porasli kada je na vlast došao radikalizirani Karamarkov HDZ u koaliciji s Mostom.

- SNV, kao i institucije drugih nacionalnih manjina, bili su na udaru, uskraćena su im sredstva koja su bila predviđena u proračunu i ta godina bila je teška. Moja ambicija je bila da se Novosti i dalje razvijaju unatoč skromnijim mogućnostima koje su bile u tom trenutku. Želio sam da se osnažimo, da možemo jače udarati, očekujući da ćemo biti napadani - rekao je Bajto, poručivši da će se Novosti i dalje razvijati, ne samo kao list, nego kao medij, koji danas sve više djeluje i preko Portala Novosti.

Zamjenica glavnog urednika Tamara Opačić govorila je o obrađivanju manjinskih tema i posebno apostrofirala novinare ‘koji su spremni doslovno zaroniti rukama i nogama u blato da bi došli do Srba povratnika’.

- Oni su istinski heroji i heroine naše redakcije - rekla je Opačić te zahvalila novinarima Draganu Grozdaniću, Paulini Arbutini, Vladimiru Jurišiću, Dragani Bošnjak i drugim dopisnicima čije tekstove uređuje izvršni urednik Petar Glodić.

Neki od problema o kojima smo od početka pisali ni danas nisu riješeni, poput ratnih zločina, obnove, stanarskih prava. Dio naših čitatelja i danas čita Novosti pod svijećom, rekao je novinar Nenad Jovanović

Objasnila je kako ti novinari na svojoj koži osjećaju dvije vrste gnjeva: opravdani gnjev Srba povratnika koji još uvijek nakon 20 godina nemaju vodu, struju i druge osnovne uvjete za život te neopravdani gnjev institucija koje bi najradije htjele da se o tome nikada ne izvještava.

- To se neće dogoditi dok god smo na medijskoj sceni - rekla je Opačić.

Istraživački novinar Hrvoje Šimičević, koji je zaslužan za neke od najvećih priča objavljenih u Novostima posljednjih godina, istaknuo je kako se Novosti financiraju iz javnih sredstava te ne ovise o korporativnim reklamama, što je poticajno okruženje za istraživačko novinarstvo.

- Pokazalo se da tvrdnja po kojoj javno financirani medij mora biti pod utjecajem vlasti nije točna. U slučaju Novosti riječ je o upravno suprotnom – mi napadamo i one u oporbi i one na vlasti - rekao je Šimičević te dodao kako su Novosti u tom smislu jedan od najuspješnijih eksperimenata.

- Novosti se još drže zahvaljujući kolegama i nakladniku. Mislim da budućnost kvalitetnog istraživačkog i kritičkog novinarstva leži u javnom financiranju. Sve drugo truje pravo novinarstvo - poručio je Šimičević.

Posljednji govornik iz redova redakcije bio je kolumnist Sinan Gudžević koji, kako ga je predstavio Postnikov, piše književnost na novinskim stranicama, a otkako je počeo pisati za Novosti nije propustio niti jedan broj.

- Ako vas zabrane, ja ću i dalje objavljivati - našalio se Gudžević i rekao kako njegove kolumne uglavnom govore o svijetu izvan Hrvatske, jer ovdje je stvarnošću često ogorčen.

- Moje divljenje prema ljudima u Novostima koji pišu o tome je beskonačno jer je stvarnost u kojoj živimo jako teška. Zato u mojim kolumnama pokušavam nešto proširiti, a ponekad pokušavam dati jednu sliku života izvan te stvarnosti iz nekih sjećanja, iz nekih putovanja – kazao je Gudžević, ustanovivši da hrvatska državotvorna kamarila još nije uspjela uništiti društvo.

- Nadam se da i neće – zaključio je, ispraćen aplauzom kolega i publike.

Ilustracije u Zagrebu i Rijeci

Prilikom proslave, koja se nastavila druženjem okupljenih, na zidovima Novinarskog doma bile se izložene neke od najupečatljivijih naslovnica Novosti, kao i one koje su se odnosile na neke od najvažnijih priča koje smo objavili. Na velikom broju naslovnica su crteži stalnog ilustratora Novosti Alema Ćurina, a iste večeri u Antikvarijatu Ex libris u Rijeci bila je otvorena i izložba s više od 40 Ćurinovih radova, prethodno pokazana na festivalu Sa(n)jam knjige u Puli. Izložbu pod nazivom ‘Ples slobode’, posvećenu preminulom kolegi i prijatelju Predragu Luciću, otvorio je kolumnist Novosti Boris Dežulović, koji je kazao da je riječ o reduciranoj retrospektivi Alema kao novinskog ilustratora i ocijenio da njegov rad funkcionira kao novinska kolumna. Uz ilustracije iz Novosti, izloženi su i Ćurinovi radovi iz Feral Tribunea, gdje je 15 godina radio s Lucićem.

1/19