Novosti

Politika

Rabljena sedmica: Biskup i smrt

Vlado Košić govorio je na ponoćki u sisačkoj katedrali protiv pobačaja i u slavu života, dok su nedaleko od njega bile jaslice s figuricama hrvatskih vojnika. Pričati o zaštiti života pored figurica vojnika isto je što i govoriti o humanosti uz figurice Darija Kordića i Tomislava Merčepa

Yvbs4e15xph5h49mk9zyjgz4d06

Crkva poziva sirotinju da rađa topovsko meso – biskup Vlado Košić (foto Goran Stanzl/PIXSELL)

Vojnici

U dva i pol desetljeća hrvatske božićne histerije s neradnim danima, bakalarima, mesom, uvijek istim filmovima na televizijama i uvijek istim pjesmama na radijima, često smo svjedočili upitanosti vjernika nad smislom Božića – treba li se pretvoriti u konzumerističku svetkovinu obilježenu peglanjem kartica, pakiranjem poklona i prežderavanjem ili je bit u tome da u skromno uređenim i ne baš pretjerano zagrijanim domovima razmišljamo o bezgrešnom začeću, rođenju sina Božjeg i drugim prokreacijskim čudima iz davnine. Sisački biskup Vlado Košić smisao Božića našao je u pričanju o jednoj od omiljenih popovskih tema – tjelesnosti – na ponoćki u mjesnoj katedrali Uzvišenja svetog Križa u kojoj su, kako čitamo, bile jaslice s dvije figurice hrvatskih vojnika. ‘Danas, nažalost, postoje i oni koji već začetom djetetu ne dopuštaju da se rodi, pa sve čine kako bi spriječili njegovo rođenje’, počeo je biskup i dodao: ‘Za dva mjeseca će u našoj Domovini biti rasprava o novom zakonu o pobačaju. Ubojstvo djeteta se legalizira. Nažalost, i tamo gdje smo mi kršćani većina u društvu. To samo znači da smo mi nedovoljno svjesni o čemu se radi. Stoga mi pastiri moramo govoriti o tome i prosvijetliti svoj narod da se bori za život, a protiv smrti.’

Molitvu suprotiva pobačaju, a u ime zaštite života, izgovorio je pored jaslica s figuricama hrvatskih vojnika. Svi vojnici, pa tako i hrvatski, uz uniforme nose i oružje, taj neophodni minimum da bi se skupina građana smatrala vojskom. Oružje služi da se ne samo začetoj nego i rođenoj osobi oduzme život. Ako ne volite eufemizme, svi vojnici na svijetu, pa tako i hrvatski, ubijaju ljude. Pričati o zaštiti života pored figurica vojnika isto je što i govoriti o humanosti uz figurice Darija Kordića i Tomislava Merčepa ili o demokraciji u sjeni Tuđmanovih spomenika. Gorljiva borba za život uz figurice vojnika zapravo je zazivanje poretka u kojem bogati popovi pozivaju sirotinju da pravi i rađa topovsko meso. No to ionako ne treba zazivati, nego demontirati.

Šampioni

Kraj godine idealan je za svođenje računa, pravljenje bilanci, podvlačenje crte, kako vam drago. Analitičari hrvatskog parlamenta objavili su podatke o najaktivnijim i najpasivnijim zastupnicima, pa smo doznali da Bruna Esih iz Nezavisnih za Hrvatsku 2018. završava kao šampionka neaktivnosti – zabilježeno je samo jedno njezino javljanje, nedavno na aktualnom satu kada se porječkala s premijerom Andrejom Plenkovićem. Prazna je ostala i knjiga saborskih govora Milijana Brkića, no on, kao potpredsjednik parlamenta, barem povremeno vodi sjednice. Ipak, od konstituiranja ovog saziva 14. listopada 2016. godine u slapu od 11.752 javljanja evidentirana je jedna njegova kap. Najviše je govorio Miro Bulj iz Mosta – sa 709 javljanja postao je simbol gigantske kvantitete i patuljaste kvalitete. Baš kao i drugoplasirani Branimir Bunjac iz Živog zida sa 399 javljanja. Slijede SDP-ovac Gordan Maras (393), Anka Mrak Taritaš (381) iz Glasa, Nikola Grmoja (332) iz Mosta i nezavisni Tomislav Žagar (271). Saborska statistika otkriva i da su zastupnici potrošili 8,7 milijuna kuna – oko 370 tisuća kuna više nego lani – za putovanja, naknade za stan, režije i odvojeni život. Prema pisanju prijestolničke štampe, na listi troškova vodi SDP-ov Saša Đujić: primio je 162 tisuće kuna i tako iskoristio sve zakonom dopuštene naknade.

Vicešampioni

Na kraju godine stigao je i zadnji, povijesni Crobarometar, redovita mjesečna anketa o raspoloženju birača, s očekivanom, a opet senzacionalnom promjenom na drugom mjestu liste popularnosti stranaka: Živi je zid sada sa 14,9 posto drugi, dok je SDP pao na treće mjesto sa 14,8 posto. Razlika nije prevelika, ali trendovi su neumoljivi, živozidaši su još u studenome bili na 13,5 posto, a SDP-ovci na 14,6 posto. SDP-ova je popularnost dakle čak malo porasla, ali nedovoljno da spriječi prodor opskurne družine okupljene oko Ivana Vilibora Sinčića i Ivana Pernara na drugo mjesto. Čitamo i kako je SDP samo dvaput bio na trećem mjestu – u rujnu i studenome 2014. kada ih je pretekao danas zaboravljeni ORaH. Ali vrijeme je povijesnih trijumfa, a s aktualnim stranačkim vodstvom socijaldemokratima nije nedostižna ni četvrta pozicija, gdje se utaborio Most sa 6,3 posto. Najpopularniji je, naravno, HDZ s koliko premoćnih toliko i neobjašnjivih 28,9 posto, iako HDZ-ovu – i HNS-ovu – vladu podržava svega 26 posto građana, 66 posto ih je protiv nje, a divnih osam posto ne zna. Najpopularnija političarka je Kolinda Grabar-Kitarović, ali što se tu može.

SMS

Malo pred Božić Blaž Curić dobio je neželjeni dar od Ustavnog suda – odbijena mu je tužba protiv odluke osječkog Županijskog suda kojom mu je određen istražni zatvor. Prema mišljenju Ustavnog suda, nisu osnovani navodi Curićeve obrane da mu je odlukom o istražnom zatvoru povrijeđen niz ustavnih prava. Curić je bivši vozač u Ministarstvu poljoprivrede i blizak prijatelj Milijana Brkića, ali nije zato zatvoren: istražiteljima je interesantan jer je Franji Vargi, bivšem MUP-ovu informatičaru i autoru falsificiranih SMS-ova koji su trebali kompromitirati vrh Vlade i bivšeg državnog odvjetnika Dinka Cvitana, otkrio da ga policija prati. Istog je dana, čitamo u novinama, Curić dvaput zvao Brkića. Otkud šoferu u Ministarstvu poljoprivrede informacije o policijskoj istrazi, e to još nije otkriveno. Teško je zaključiti.

Uljanik

U drami oko Uljanika ovog tjedna bilježimo samo informaciju o konačnom raskidu s iluzijom o Danku Končaru kao spasitelju brodogradilišta. Odlukom Uprave i Nadzornog odbora, Končarova Kermas energija više nije strateški partner pulskog škvera, što znači da je započela potraga za novim – pozivna pisma iz Uljanika planiraju poslati talijanskom Fincantieriju i samoborskoj DIV Grupi, rusko-ukrajinskom investitoru Vadimu Novinskom, danskoj tvrtki Damen i australskom brodovlasniku Glenu Moroniju.

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više