Od kraja 2018. godine Hrvatska radiotelevizija ne uspijeva ili odbija naplatiti neovlašteno korištenje vlastitih snimki u dokumentarcu ‘Sto godina srbijanskog terora u Hrvatskoj’ autora Jakova Sedlara. Nakon što su Novosti prije više od godinu dana otkrile da je ovaj prizemni huškački uradak sklepan od otuđenih audiovizualnih sadržaja brojnih hrvatskih i svjetskih medija, a ponajviše od javne televizije, na adresu HRT-a poslali smo čak i klipove koji gotovo sigurno sadrže popriličan broj minuta koje su devedesetih snimljene kamerama s Prisavlja. Tisuću kuna inače je minimalna cijena za isječak do jedne minute HRT-ove građe.

U studenome 2018. s televizije su potvrdili da sa Sedlarom nisu sklopili nikakav ugovor i da će ‘nastojati utvrditi’ jesu li neki njihovi materijali doista neovlašteno korišteni. ‘U slučajevima neovlaštenog korištenja arhivskog materijala Hrvatska radiotelevizija poduzima sve pravne radnje da bi spriječila svako daljnje neovlašteno korištenje arhivskog materijala i nadoknadila nastalu štetu’, poručili su s televizije. Tu je, međutim, priča stala.

Na mejlove koje svako malo šaljemo njihovom uredu za odnose s javnošću s pitanjem kad će reagirati na neplaćeno korištenje vlastitih materijala, odgovori su odavno prestali dolaziti. U zadnjem, iz ožujka 2019. godine, ironično su zaključili prepisku sugestijom da za ostale upite ‘kontaktiramo gospodina Sedlara’. Tako je, što se tiče Sedlara i njegovog fašistoidnog djelca, javna televizija odlučila ostati na ushićenoj najavi premijere ‘Sto godina srbijanskog terora u Hrvatskoj’, koja je svojevremeno emitirana u programu.

Odnos u kojem Sedlar pustoši televizijsku arhivu, a HRT ništa ne poduzima znatno je duži od opisane priče. U ljeto 2002. napravio je polusatni dokumentarac o Sinjskoj alci, a mediji su uskoro došli do zaključka da je u cijelosti riječ o HRT-ovom vizualnom vlasništvu. Iako je Sedlar spominjao nekakve ‘nesporazume’, tvrdeći da su neistiniti navodi o krađi tuđeg autorskog rada, uskoro su ga demantirali s javne televizije. Najavili su tada mogućnost tužbe i ishođenja sudske zabrane daljnje distribucije. No ishod je bio jednak kao u slučaju filma ‘Sto godina srbijanskog terora u Hrvatskoj’.