Optuženik za ratne zločine u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Vojvodini Vojislav Šešelj vratio se u Srbiju iz haškog pritvora u Scheveningenu nakon više od 11 godina. Pušten je na privremenu slobodu zbog pogoršanog zdravstvenog stanja, odnosno kako bi liječenje mogao nastaviti u Srbiji. Šešelj je međutim odmah u avionu za Beograd novinaru 'Blica' rekao da on nije bolestan koliko se govori, te kako mu je na prvom mjestu politika, a tek onda liječenje.
U zračnoj luci Nikola Tesla u Beogradu Šešelja je dočekalo nekoliko stotina pristaša, a zatim se Šešelj uputio u Zemun, u sjedište Srpske radikalne strane (SRS), gdje se obratio okupljenom mnoštvu. Poručio je kako je ‘pobijedio haški tribunal’, te kako je pušten zato što su ga se htjeli ‘otarasiti’. Šešelj je rekao da će njegova privremena odsutnost iz Haaga trajati dok ne obori s vlasti aktualnog srpskog predsjednika Tomislava Nikolića i premijera Aleksandra Vučića, koje je nazvao ‘otpadnicima i izdajnicima koji su se odrekli srpskog nacionalizma i postali sluge zapadnih sila’.
Gostujući na 'Pink' televiziji srpski ministar rada Aleksandar Vulin iznio je svoje viđenje Šešeljevog puštanja na slobodu prema kojem je ovaj pušten radi ‘destabilizacije zemlje’. Ministar u Vučićevoj vladi smatra kako je puštanje Šešelja poruka srpskim vlastima. ‘Ako ne budeš promijenio politiku kada je Rusija u pitanju, ako budeš održavao paradu, ako Putin bude tako drag gost, vidjet ćeš da ćemo naći načina da destabiliziramo Srbiju’, pojasnio je Vulin svoje tumačenje Šešeljevog puštanja na slobodu.
Gotovo istodobno sa Šešeljevim polijetanjem iz zračne luke u Amsterdamu, u Beogradu je održan skup ‘Otpor ekstremizmu’. Na skupu je predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserko istaknula da je Vojislav Šešelj simbol etničkog čišćenja i da je zabrinjavajuće kako se njegov povratak prikazuje na ‘reduciran način’, bez govora o zločinima zbog kojih mu se sudi. Biserko je na skupu rekla kako se o Šešelju govori na dva načina. Prema jednoj verziji, on se vraća kao žrtva Haškog tribunala. Prema drugoj, riječ je o dijelu ‘paranoične slike’ prema kojoj je Šešelj pušten da bi destabilizirao vladu Srbije.
Šešelj je u pritvoru od veljače 2003. godine kada se dobrovoljno predao nakon što je protiv njega podignuta optužnica za zločine nad Hrvatima i muslimanima u Hrvatskoj, BiH i Vojvodini u razdoblju od 1991. do 1993. U optužnici se navodi da je Šešelj sudjelovao u udruženom zločinačkom poduhvatu čija je svrha bila da se, činjenjem zločina, većina Hrvata, Muslimana i drugih stanovnika nesrpske nacionalnosti silom trajno ukloni s otprilike jedne trećine teritorija RH i velikih dijelova BiH, kao i nekih dijelova Vojvodine, kako bi ta područja postala dio nove države pod dominacijom Srba. Šešelju se stavlja na teret sudjelovanje u regrutiranju, osnivanju, financiranju, pružanju podrške i rukovođenju srpskih dobrovoljaca povezanim sa SRS, poznatim kao ‘četnici’ ili šešeljevci’. U optužnici stoji i kako je Šešelj zagovarao i poticao stvaranje homogene ‘Velike Srbije’, putem sile, te je na taj način sudjelovao u širenju ratne propagande i raspirivanju mržnje prema nesrpskom stanovništvu. Šešelj je optužen i na osnovu individualne kaznene odgovornosti za progone na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi, deportaciju i nehumana djela, ubojstva, mučenje, okrutno postupanje, uništavanje religijskih i obrazovnih ustanova, te pljačku javne ili privatne imovine.
Glavni haški tužitelj Serge Brammertz gostujući na N1 televiziji rekao je kako bi presuda Šešelju trebala biti donesena nakon ljeta 2015. godine. Brammertz je rekao i da Šešelj nije prva osoba koja je privremeno puštena na slobodu dok čeka presudu, ali i kako odluka o puštanju bez ikakvih uvjeta ‘nije uobičajena’.
