>

novosti logo

Intervjui Intervjui
Piše Nikola Bajto

Srđan Marinić Baldasar je pokazao da je neiskren čovjek

Obećati jedno, a raditi drugo, to je ponašanje zbog kakvog se ljudima u Hrvatskoj općenito zgadila politika. Umjesto da u tome bude prvi i da sam prijavi nezakonitosti na koje smo ga upozoravali, on ih relativizira upravo onako kako relativizira civilizacijske vrijednosti kada miješa fašizam i antifašizam

Kroz dugu prošlost Društva ‘Marjan’, čijim je osnivanjem 1903. godine započela organizirana zaštita prirode na ovim prostorima, splitski gradonačelnici nosili su počasnu titulu predsjednika Društva, a jedan od njih bio mu je i dugogodišnji predsjednik. Društvo je utemeljio profesor Juraj Kolombatović, inicijator ranijeg pošumljavanja čuvenog splitskog brda, i ono je u narednim desetljećima pokretalo sve aktivnosti na uređenju marjanskih šetnica, stepenica, vidikovaca, zoološkog vrta i drugih objekata, da bi se kasnije sve više moralo baviti obranom park šume od devastacije, pogotovo od divlje gradnje koja je buknula 1990-ih. Iako su noviji splitski gradonačelnici za tu devastaciju bili suodgovorni po funkciji, nijedan nije izgubio titulu počasnog predsjednika Društva, sve do Željka Keruma, koji je u zaštićenoj marjanskoj zoni pokušao izgraditi vlastiti restoran. Kerum je bio prvi kojem je titula 2011. oduzeta, ali njegov nasljednik Ivo Baldasar prvi je gradonačelnik Splita koji se titule sam odrekao. Učinio je to prošle jeseni u dopisu koji je poslao Društvu kako bi raskinuo sve veze koje je dotad s njime imao. Baldasar, koji je još u kampanji izjavljivao da bi iz Društva trebalo izbaciti i sve Kerumove prethodnike pod kojima se gradilo na Marjanu, tražio je da se s tim dopisom ne ide u javnost, pa predsjednik Društva ‘Marjan’ Srđan Marinić u razgovoru za ‘Novosti’ prvi put otkriva i taj detalj priče o razlazu s aktualnim gradonačelnikom.¸

Devastacija Marjana traje već dosta dugo, ali tek je Kerumov slučaj izazvao otpor građana?

Prosvjed protiv Kerumove gradnje restorana u marjanskoj šumi bio je prva takva velika reakcija građana u Splitu. Devastacija je bilo i ranije, ali nije bila sazrela situacija za takav otpor. Samo Društvo ‘Marjan’ bilo je uvijek blizu vlasti, no došlo je i u njemu do nekih promjena i bilo nam je neprihvatljivo da netko tko je gradonačelnik i počasni predsjednik Društva želi graditi nešto što GUP nije dozvoljavao. Nažalost, splitski urbanisti uvjeravali su Keruma da mu to može proći, a najgora stvar je bila što je taj restoran trebao postati matrica za buduće gradnje u šumi, naravno ne u javnom, nego u privatnom interesu.

Pristali smo ući u Javnu ustanovu za upravljanje Marjanom pod uvjetom da mijenjamo stvari. Baldasar nam je obećao odriješene ruke, no za nekoliko mjeseci shvatili smo kako je sve farsa

Potpisao kodeks kojeg se ne drži

Keruma ste uspjeli zaustaviti, a pred kraj njegova mandata tražili ste od svih gradonačelničkih kandidata da potpišu kodeks o zaštiti Marjana. Što su bili glavni zahtjevi u tom kodeksu koji je potpisao i Baldasar?

Kodeksom smo ponudili rješenja za gotovo sva otvorena pitanja i tražili od kandidata da ponude rokove realizacije. Najvažnija točka je bila da se građevinska područja iz važećeg GUP-a pomaknu izvan granica park šume. Tražili smo da se napravi plan proširenja šumskih područja na južne padine, da se urede pitanja prometa, plaža, botaničkog i zoološkog vrta, a među ključnim stvarima bilo je unapređenje funkcioniranja Javne ustanove za upravljanje park šumom Marjan, koja bi sve to trebala provoditi, a zapravo ne odrađuje ništa. Tim kodeksom htjeli smo imati nešto opipljivo da sutra možemo prozvati gradonačelnika ako se toga ne bude držao. I dočekali smo Baldasara, koji je sve to potpisao, ali se toga ne drži. On je rekao da za njega to više ne vrijedi otkako je prestala njegova suradnja s Društvom ‘Marjan’.

Suradnja je isprva bila dobra. Vas i kolegicu Dušku Boban, koja je pokrenula prosvjede protiv Kerumove gradnje, Baldasar je na početku mandata imenovao u peteročlano upravno vijeće Javne ustanove. Zbog čega je došlo do razlaza?

Nakon što je sredinom 2013. izabran za gradonačelnika, Baldasar je ponudio Društvu dva mjesta u upravnom vijeću Ustanove, a meni mjesto predsjednika. Prihvatili smo pod uvjetom da ne očekuje da ćemo tamo biti fikusi. Rekli smo mu da ćemo mijenjati stvari, a on nam je dao odriješene ruke i obećao da će nas predstavnici SDP-a i HNS-a podržati. Trebalo je, međutim, proći nekoliko mjeseci da shvatimo kako je sve farsa, jer kada je stvarno trebalo nešto promijeniti, nije se moglo ništa. Do razlaza je došlo nakon što smo gradonačelnika u više navrata usmeno i pismeno upozoravali na sumnjive radnje i nezakonitosti u radu Javne ustanove, vezane uz financijsko poslovanje, šumarske poslove i stanje protupožarne zaštite, a da on na to nije reagirao. Zaključili smo da je u svemu tome ulogu imao i tadašnji v.d. ravnatelja Robert Koharević, pa smo povukli prijedlog za njegovo trajno imenovanje, na kojem je Baldasar inzistirao. Shvatili smo da ćemo, ako to prešutimo, postati paravan za ono što se događa i u svibnju prošle godine odlučili smo dati ostavke nakon sedam mjeseci članstva u upravnom vijeću.

O čemu se radilo?

Bilo je tu puno manjih stvari, počevši od toga da je privremeni ravnatelj, koji je 24 sata dnevno imao na raspolaganju službeni automobil, još uzimao i 400 kuna naknade za prijevoz. K tome mu je Javna ustanova mjesečno plaćala i 800 kuna za parking ispred kuće, za što je u godišnjem financijskom planu, inače teškom sedam milijuna kuna, bio predviđen isti iznos kao i za investicijsko održavanje park šume Marjan – 12 tisuća kuna. To je bila klasična zloupotreba položaja i ovlasti koja je u uređenim sredinama razlog za kaznenu odgovornost i smjenu, no on je kasnije nagrađen stalnim mjestom ravnatelja. Imate, na primjer, podatak da se pored više od 50 zaposlenih, od kojih petero u tajništvu, koristi i vanjski knjigovodstveni servis, ili podatak da godišnji trošak izmjene zastava na vrhu Marjana iznosi preko sto tisuća kuna, samo zato što se one kupuju kod točno određenog dobavljača, više nego dvostruko skupljeg od svih ostalih. To su manje stvari iza kojih, međutim, stoji činjenica da Javna ustanova uopće ne provodi postupak javne nabave, nego sve narudžbe vrši baš kao da je privatna firma. Jednako tako, ona ne raspisuje ni natječaje prilikom zapošljavanja. Nadalje, ona, iako za to ima ovlasti, nije prekršajno gonila nijednog počinitelja bespravne gradnje na Marjanu. Krupniji propusti bili su to što je sama Javna ustanova sudjelovala u izradi dokumentacije kojom se trećinu područja park šume nije trajno štitilo od nove gradnje i što nijedan akt Javne ustanove, počevši od statuta i pravilnika o radu, nije bio usklađen sa zakonima. O svemu tome smo odmah donijeli odluke, ali se one nisu provodile niti je gradonačelnik trzao kada smo ga na to upozoravali.

Malverzacije s održavanjem

Što je presudilo da podnesete ostavke?

Najprije se dogodilo to da je ravnatelj Ustanove uputio na Gradsko vijeće financijski plan bez davanja na prethodno odobrenje upravnom vijeću. Činjenica da je proračun Ustanove išao mimo nas govori jako puno. Ali najviše nas je šokiralo kada smo u travnju prošle godine dobili izvještaj policije po kojem protupožarna hidrantska mreža nije ispravna, što je značilo dovođenje u opasnost života i imovine. To je bilo u nadležnosti gradskog poduzeća ‘Vodovod i kanalizacija’ i sve sam odmah prijavio Baldasaru. Kada on nije reagirao, uputili smo tu informaciju gradskim vijećnicima, a kako ni tamo nije bilo očekivane reakcije, podnijeli smo ostavke. U to vrijeme počeli smo otkrivati i malverzacije s nezakonitim održavanjem park šume, što se na koncu ispostavilo i kao najveća afera.

Koji je problem s održavanjem park šume?

Nakon akcije čišćenja u ožujku 2014. počeli smo dobivati informacije o tome da se sječa stabala radi nestručno. Otišao sam na razgovor s ravnateljem splitske podružnice Hrvatskih šuma i klupko se počelo odmotavati kada sam, tada još kao predsjednik upravnog vijeća, zatražio od šumarske inspekcije da obavi nadzor. Ona je izašla na teren tek krajem prošle godine, a rezultat nadzora je bio da je Javnoj ustanovi za upravljanje Marjanom početkom ove godine zabranjeno izvođenje šumarskih radova. Ravnatelj Koharević i Javna ustanova prekršajno su kažnjeni i morali su platiti globu zbog protuzakonitog obavljanja šumarskih radova. Ispostavilo se, naime, da među više od 50 zaposlenika Javne ustanove nema niti jednog jedinog šumara, da Javna ustanova nema ni ovlasti za održavanje šume, jer po Zakonu o šumama svim šumama koje nisu privatne gospodare Hrvatske šume. To ujedno znači i da je Grad Split sve ove godine, a radi se o značajnim iznosima od oko tri do četiri milijuna kuna godišnje, plaćao za posao koji su trebale obavljati Hrvatske šume. Gradska sredstva su neopravdano trošena, napravljena je ogromna financijska šteta, i to za nestručno obavljanje posla.

Postoji li tu i odgovornost Hrvatskih šuma?

To je njihova zajednička odgovornost, ali znamo kakvo je stanje u Hrvatskim šumama. Međutim, upravo je Društvo ‘Marjan’ 2002. iniciralo osnivanje Javne ustanove, do kojeg je došlo 2005. Ona je imala samo tri zaposlena sve do 2011. kada se, opet na naš prijedlog, u nju usmjeravaju značajna gradska sredstva. Smisao osnivanja bio je da se bolje zaštiti park šuma i da u Ustanovu dođu profesionalci koji će se brinuti o Marjanu. Međutim, Javnoj ustanovi tada je pripojen cijeli odjel ‘Marjan’ komunalnog poduzeća ‘Parkovi i nasadi’ koji je godinama vodio sadašnji ravnatelj Javne ustanove Koharević. Nakon što je morao priznati da se marjanska šuma pod njegovim vodstvom godinama održavala nezakonito i bez potrebnih šumarskih kvalifikacija, Koharević je reagirao tako što je ustvrdio da bi bio socijalni problem ako bi sada 45 njegovih zaposlenika završilo na ulici. Ali ne radi se o tome. Mi želimo da se postojeća gradska sredstva ulažu u Marjan, a ne u radove koje trebaju obavljati Hrvatske šume iz svog proračuna.

Grad Split je sve ove godine plaćao za posao koji su trebale obavljati Hrvatske šume. Gradska sredstva su neopravdano trošena, napravljena je ogromna financijska šteta, i to za nestručno obavljanje posla

Kaznio one koji su upozoravali

Baldasar je s time bio i ranije upoznat, ali nije reagirao?

Reagirao je tako što se okrenuo protiv Društva ‘Marjan’. Mi smo, naime, još u listopadu prošle godine, dva mjeseca prije dolaska šumarske inspekcije, podnijeli Državnom odvjetništvu kaznenu prijavu protiv Koharevića i njegovog prethodnika Mate Kosovića zbog ilegalnih šumarskih radova i spomenutih nezakonitosti u financijskom poslovanju. Nekoliko dana iza toga dobivamo obavijest iz Grada Splita da se Društvu ‘Marjan’ uskraćuju sredstva koje je dobivalo kao udruženje čija je djelatnost od interesa za Grad Split, onako kako to dobivaju Glazbena mladež, Književni klub ili Foto klub Split. Iako smo društvo iza kojeg je 112 godina brige za Marjan, mi smo taj status dobili tek lani i iste ga godine izgubili. Na osnovu tih 150 tisuća kuna, koliko smo trebali dobiti za plaće i režije, zaposlio sam se u Društvu, zbog čega sam trpio napade. No pokazali smo da nas Baldasar nije kupio, što mu je možda bio cilj. Baldasar je ukidanjem te potpore kaznio Društvo koje je upozoravalo na nezakonitosti, a podržao svog čovjeka na čelu Javne ustanove koji je odgovoran za te nezakonitosti. Tih dana poslao je i dopis kojim se odriče titule počasnog predsjednika Društva.

Što ste zaključili o Baldasaru iz odnosa prema vama?

Pokazao je da je neiskren čovjek. U kampanji je potpisao kodeks koji danas ne provodi i izjavljivao medijima da bi on podigao zid oko Marjana. No sada daje podršku udruzi ‘Merjan’ koju su 2012. osnovali bespravni graditelji koji imaju rješenja za rušenje jer su gradili u park šumi, pa najavljuje legalizaciju i dovođenje kanalizacije do tih objekata. Lani je nakon kotarskih izbora htio s njima formirati i koaliciju u kotaru Meje. Društvo ‘Marjan’, što ni Kerum nikada nije radio, nastoji u svakoj prilici omalovažiti izjavljujući da preuveličavamo i izmišljamo probleme, da se bavimo prošlošću, da smo negativni. Obećati jedno, a raditi drugo, to je ponašanje zbog kakvog se ljudima u Hrvatskoj općenito zgadila politika. Naša priča ostala je ista, inzistiramo na provođenju kodeksa i zakona, a on, umjesto da u tome bude prvi i da sam prijavi nezakonitosti DORH-u, te nezakonitosti relativizira upravo onako kako relativizira civilizacijske vrijednosti kada miješa fašizam i antifašizam.

1/1