Novosti

Politika

Tomislav Tomašević: Ljevica mora štititi materijalne interese većine građana

Socijaldemokracija je u velikom dijelu Europe postala srednjoklasna liberalna priča koja je napustila radničku klasu. U nekim elementima HDZ je socijalnija stranka od SDP-a. Zato je za aktualno jačanje desnice odgovoran i SDP. Kakva su oni bili oporba i jesu li se obraćali radnicima? Tko je tu većinu otjerao u zagrljaj desnice, ako ne oni?

Zux93znj565br5h1ozvyuj9ddki

Tomislav Tomašević (foto Luka Stanzl/PIXSELL)

Tomislav Tomašević je u prvoj izbornoj jedinici nositelj liste zeleno-lijeve koalicije, koju čine platforme Možemo! i Zagreb je naš! te stranke Radnička fronta, Nova ljevica, OraH i Za grad!

Nakon aktivizma i lokalne politike, sada ste u kampanji za nacionalne parlamentarne izbore. Kakva su iskustva te kako komentirate suparničke kampanje?

Ova je kampanja zahtjevnija od svega što smo radili do sada. Međutim, za nas je logično da radimo korak po korak i razvijamo se od niže tj. lokalne razine prema nacionalnoj. Želimo izgraditi dugoročno održiv politički projekt. U hrvatskoj politici bilo je puno zvijezda koje su naglo zasjale, ali su se brzo i ugasile. Iz te perspektive želimo prvo postaviti dobre temelje. Što se kampanje tiče, nadrealno je da se u situaciji pandemije i ekonomske krize desnica bavi time da zabrani ili učini teško dostupnim pobačaj. O problemima većine iz naroda, koji navodno predstavljaju, nemaju što reći. Naša koalicija je, za razliku od SDP-a, beskompromisna što se tiče ženskih prava i to pokazujemo u praksi. Na svakoj listi imamo apsolutni rodni paritet. Kao što, ako govorimo o korupciji, u praksi pokazujemo da su naši zastupnici nepotkupljivi. Bandić je u Skupštini sakupio žetončiće i u klubu SDP-a, i HSLS-a, i Sandre Švaljek, ali ne i u klubu Lijevog bloka. Što se Plenkovića tiče, političaru koji je htio reformirati HDZ pola vlade je otišlo zbog korupcije. Otišao je ranije na izbore kako bi profitirao od korone te napustio građane Zagreba nakon potresa. Na kraju bi ga to moglo koštati vlasti.

U zelenoj politici vidimo razvojnu šansu za zemlju, želimo stvarati novu vrijednost i nova radna mjesta u lokalnim sredinama

Ugled ste stekli na zagrebačkim temama, planirate kandidaturu za mjesto gradonačelnika. Što namjeravate ako uđete u Sabor?

Svakako ću se kandidirati za gradonačelnika. Plan je prvo ući u Sabor, a potom na lokalnim izborima osvojiti značajan broj mandata u Gradskoj skupštini i pobijediti Bandića. Ulazak u Sabor bitno nam za to povećava šanse. U Saboru ću preko ljeta raditi na Zakonu o obnovi Zagreba te tijekom naredne godine otvarati razne lokalne teme jer ne namjeravam biti saborski zastupnik samo Zagreba, ali ostat ću zastupnik u Gradskoj skupštini. Ako pobijedim na izborima za gradonačelnika, prepustit ću saborski mandat.

Na koliko saborskih mandata realno ciljate i u kojim izbornim jedinicama?

Teško je reći na koliko mandata ciljamo. Prije samo mjesec dana nismo postojali ni u jednoj anketi na nacionalnoj razini. Danas svi analitičari kažu da ćemo ući u Sabor. Postali smo peta politička snaga u zemlji. To se nije dogodilo preko noći, nego je rezultat rada u zagrebačkoj Gradskoj skupštini i naše nacionalne kampanje za europske izbore. Naš prvi cilj bio je tri mandata, no sada sam uvjeren da možemo i više te da ćemo biti iznenađenje. U uzlaznom smo trendu, dok si konkurencija stalno puca u nogu.

Pod konkurencijom mislite na SDP?

Primarno na SDP. Kao zeleno-lijeva koalicija nalazimo se lijevo od SDP-a, koji je u lijevom centru. SDP ima problema s vodstvom, izborne liste ukazuju da se prilikom njihovog sastavljanja nisu poštovale želje lokalnih organizacija.

Treba nam moderna ljevica

Često se od lijevo orijentiranih građana izvan Zagreba čuje da bi vas podržali, no smatraju da u ostatku zemlje nećete preći prag pa bi to bio bačen glas.

Prije mjesec dana i ja bih rekao da šanse imamo u četiri zagrebačke te u osmoj izbornoj jedinici – Rijeci i Istri. Sada mislim da imamo realne izglede i u desetoj jedinici, koja obuhvaća područje od Splita do Dubrovnika, a možda i u trećoj, odnosno Zagorju i Međimurju. Najteže su četvrta i peta jedinica, odnosno Slavonija. No kamo god idem, vidim ogromno nezadovoljstvo SDP-om, kao i naš snažan rast. Glas za nas nigdje nije bačen. Čak i ako negdje ne osvojimo mandat, ukupan broj glasova će nas pozicionirati kao četvrtu ili petu političku snagu u zemlji. Svim građanima koji su nezadovoljni SDP-om i koji žele da zemlja dobije modernu ljevicu u interesu je da nas podrže.

Važno nam je da ne bude formirana desna vlada HDZ-a i Domovinskog pokreta. S njima nikako ne možemo surađivati

Prisutan je i stav da predstavljate prije svega urbane srednjoklasne građane, što se lica u kampanji tiče, ali i biračke baze. Što nudite građanima Dvora na Uni ili Dalmatinske zagore, kojima zelene politike možda djeluju bez dodira s njihovim problemima?

Dijelom je riječ o načinu na koji su skrojene izborne jedinice. Teško je poslati poruke koje će značiti građanima i zapadnog Novog Zagreba i Novog Vinodolskog, koji se nalaze u istoj jedinici. Međutim, za velik dio koalicije – Možemo!, Novu ljevicu, Zagreb je naš – ovo su prvi parlamentarni izbori. Krenuli smo iz Zagreba jer tu imamo infrastrukturu. Ovi su izbori ključni da uopće dođemo na scenu. Na njima se ne može evaluirati koliko prodiremo u društveno tkivo u drugim sredinama. Sigurno je da nitko ne govori o društvenoj jednakosti koliko mi, da pristup javnim uslugama, zdravstvu i obrazovanju mora bit jednak za sve, bez obzira na to živjeli u Zagrebu ili Dvoru. Ne govorimo o zelenoj politici iz perspektive malograđanske srednjoklasne brige o okolišu, nego iz perspektive razvoja i stvaranja novih i kvalitetno plaćenih radnih mjesta te klimatske pravde. Rentijerska ekonomija pustoši krajeve poput Korduna ili Gorskog kotara, pa se građani iseljavaju iz zemlje ili u našim turističkim krajevima rade loše plaćene poslove. U zelenoj politici vidimo razvojnu šansu za zemlju, želimo stvarati novu vrijednost i nova radna mjesta u lokalnim sredinama. Koliko ovo uspijevamo iskomunicirati s resursima koje imamo – o tome se da se pričati. Mogu reći da ni u Zagrebu nismo ograničeni na srednjoklasnu bazu. Obilazim četvrti od Dubrave nadalje i prilaze nam radnici u komunalnim poduzećima i obespravljeni građani. Jasno nam je da ne možete politički bitno jačati samo kroz medijske nastupe i kampanju usredotočenu na Zagreb te da nećemo moći raditi bez izgradnje podružnica i biračke baze u skoro svakom mjestu. Međutim, nije lako iz nule graditi političku opciju. Treba vremena.

Lako je moguće da ćete već i s tri mandata biti važan faktor pri sastavljanju vlade. Spominjali ste mogućnost dogovora sa SDP-om. Hoćete li s njima koalirati ako bi od toga zavisilo formiranje lijeve vlade?

Nikad nismo rekli da ćemo se sigurno dogovoriti sa SDP-om, nego da je to opcija i da ćemo se s naše strane potruditi da dođe do suradnje, unatoč našim kritikama te stranke koja se socioekonomski i svjetonazorski pomaknula prema centru. Važno nam je da ne bude formirana desna vlada HDZ-a i Domovinskog pokreta. S njima nikako ne možemo surađivati. Za koaliciju Stranke s imenom i prezimenom, Pametnog i Fokusa upitno je hoće li preći prag. Ostajemo SDP, zastupnici manjina i mi. Ne bismo ulazili u vladu, tako da je eventualna opcija naša podrška SDP-ovoj manjinskoj vladi. Nema koalicije, nego dajemo okvir naših programskih uvjeta. Podrška ovisi o tome koliko bi točaka tog okvira bilo ugrađeno u program vlade i o njenom sastavu, odnosno izboru ministara.

Po nekim izjavama SDP-ovaca ispada da je vaša podrška njihovoj vladi gotova stvar.

Jako nas smeta što SDP naš stav o mogućnosti suradnje shvaća kao da je naša podrška sigurna. U pregovorima nećemo biti nerazumni, ali sigurno nećemo biti ni ničiji privjesak. Ako SDP neće htjeti surađivati što se naših uvjeta tiče, spremni smo ići i na nove izbore.

Program platforme Možemo! vrlo je ambiciozan i pokriva sva područja života. Tu su reforme lokalne uprave i pravosuđa, digitalna transformacija, jačanje radničkih prava, zelena reindustrijalizacija, energetska tranzicija, kultura i znanost, pitanja migranata i eura. Ako će SDP i imati sluha za vas, ne možete očekivati da uvaži sve.

Program je ambiciozan iz dva razloga. Nismo mesije koji će promijeniti Hrvatsku iz svog prsta, nego inzistiramo na sadržaju politika, čega jako nedostaje. Drugo, želimo pokazati da smo ozbiljna opcija, da imamo pokrivena sva područja te da želimo u svakom segmentu mijenjati Hrvatsku. Jasno da ne možemo očekivati da SDP preuzme sve iz našeg programa. Morat ćemo imati prioritete. No o tome ne bih sada, jer ćemo ih raspraviti unutar naše koalicije, ali i s članstvom platforme Možemo! Svakako, prioriteti će uključivati sva tri stupa našeg programa – to su zeleno gospodarstvo i dostojanstveni uvjeti rada, društvena jednakost te međunarodna solidarnost.

Uzmimo dvije konkretne teme. Tretman migranata i izbjeglica izaziva zgražanje lijeve i liberalne javnosti. Međutim, čini se da hrvatska policija u takvom postupanju ima potporu – a možda i nalog – Europske unije i ključnih članica. Kako to riješiti?

Bilo kakvo nasilje nije prihvatljivo, a pravo na azil temeljno je ljudsko pravo. To su nulte točke po tom pitanju.

Desnica će vas napasti da od Hrvatske radite hot-spot i da će deseci tisuća ljudi pasti na naš teret.

Jasno je da Hrvatska ne može sama riješiti taj problem. Niti to može hrvatska ljevica. Probleme treba rješavati na razini EU-a zajedno s cijelom europskom ljevicom. Mnoštvo tih pitanja vezano je uz globalne nejednakosti i ratove u kojima sudjeluju i članice EU-a. Refleks desnice zasnovan na povlačenju u nacionalne države i pravljenju da problem ne postoji svakako neće riješiti ništa. Već sada se puca po migrantima, a volio bi vidjeti kako bi EU to opravdala kao službenu politiku.

Za jake sindikate

Drugo – možd a se najveća zamjerka SDP-u tiče radničkih prava. Navodite kako je naše tržište rada najnesigurnije u Europi te da je ključna suradnja sa sindikatima.

Ključna su tri elementa. Točno je da su naše kritike SDP-a uzrokovane liberalizacijom radnog zakonodavstva. Drugo, trebaju nam jaki i kvalitetni sindikati – bez njih nema jakih radničkih prava ni društvene jednakosti. Treba preokrenuti nizak stupanj sindikaliziranosti, koji je recimo u skandinavskim zemljama mnogo viši. Konačno, potrebna je nova razvojna paradigma koja stvara nova kvalitetna i dobro plaćena radna mjesta.

Društvene rasprave u Hrvatskoj uglavnom se vode oko identitetskih tema, poput ‘ustaša i partizana’. Kako u društvu koje nije preradilo ni povijesne traume od prije 70 godina afirmirati progresivne politike?

HDZ i SDP imaju gotovo jednake ekonomske programe, pa biračko tijelo mobiliziraju identitetskim temama. U toj igri naše pozicije moraju biti vrlo jasne – spomenuo bih da za Dan antifašističke borbe ni premijer ni predsjednik nisu bili u Brezovici. No moramo nametnuti posve drugu igru, onu koja se tiče kvalitete života i socioekonomskih tema. Mislim da to mnogo više zanima ljude. Tek kada kao ljevica počnemo uvjerljivo zastupati materijalne interese obespravljene većine, pobijedit ćemo i u identitetskoj borbi. Nakon potresa u Zagrebu prilaze nam građani koji nemaju lijeve stavove, ali cijene nas zbog zalaganja za građane kojima su uništeni domovi. Ako ostanemo zarobljeni u identitetskoj politici, nikad nećemo doprijeti do većine. Jedini ispravan način za ljevicu je da bude zaštitnik materijalnih interesa većine, da govori o nejednakosti i razvoju, o čemu desnica nema što reći iako se poziva na suverenizam. Na taj će način ljevica tu većinu pridobiti i za prava manjina.

Strateški gledajući, SDP igra pogrešno po više osnova. Većini se zamjera antiradničkim politikama, a s HDZ-om se nadmeće na HDZ-ovom terenu identitetskih politika, pri čemu su i tu nedosljedni.

Socijaldemokracija je u velikom dijelu Europe postala srednjoklasna liberalna priča koja je napustila radničku klasu. U nekim elementima HDZ je socijalnija stranka od SDP-a. Zato je za aktualno jačanje desnice odgovoran i SDP. Kakva su oni bili oporba i jesu li se obraćali radnicima? Tko je tu većinu otjerao u zagrljaj desnice, ako ne oni? Točno je da kalkuliraju i na identitetskim pitanjima. Nije HDZ dao zagrebačkoj zračnoj luci Tuđmanovo ime. SDP se osramotio i po pitanju promocije ženskih prava, i to i onim Bernardićevim izjavama još od 8. marta, ali i izbornim listama. Imaju kao i HDZ samo jednu nositeljicu liste.

Četvrt stoljeća nakon rata naše društvo natopljeno je antisrpstvom. Nedavno smo vidjeli sramotne poruke mladih navijača u Kustošiji. Što poručujete biračima srpske nacionalnosti i vidite li SDSS kao partnera?

Kakva bi to ljevica bila koja u nacionalnim manjinama ne bi vidjela saveznike? SDSS vidimo kao prirodnog partnera u naporu da zemlju učinimo manje šovinističkom i ksenofobnom. Mislim da će birači iz srpske zajednice, ukoliko ne glasaju za SDSS, podržati upravo nas. Pokazujemo da smo beskompromisni što se tiče prava manjina, za razliku od SDP-a.

Bojan Glavašević je rekao da će zeleno-lijeva koalicija zauvijek promijeniti Sabor. Iz svega što ste rekli proizlazi da je riječ o izgradnji političke opcije koja dugoročno smjera transformirati čitavo društvo?

Naše ambicije sigurno nisu fotelje ili to da budemo tek jedan akter u nizu, nego zaista želimo utjecati na promjenu čitavog društva. Hoćemo li uspjeti, ovisi o našoj upornosti i dosljednosti, ali i mudrosti. Mnogo ovisi i o tome kako će drugi reagirati na nas, čak i na desnici. Desnica je s pravom optuživala SDP da su ljevica koja se ne brine za radnike. Sad je tu drugačija ljevica. Desno orijentirani građani nam govore da poštuju našu borbu protiv Bandića, poštuju to što vide da nismo elitisti, nego da živimo s ljudima i dijelimo njihovu realnost. Vjerujem da možemo dio tih ljudi pridobiti. Što se SDP-a tiče, on do sada nije imao konkurenciju na ljevici. Mogli su se pomicati u centar koliko su htjeli jer im na ljevici nitko nije mogao uzeti glasove. E, pa sada možemo! Svima koji razmišljaju da li je glas za nas bačen glas, poručio bih da nam daju šansu, jer vidimo gdje nas je dovelo stalno taktiziranje naspram SDP-a.

Potražite novi broj tjednika Novosti od petka na kioscima. Informacije o pretplati pronađite ovdje.
Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više