>

novosti logo

Tužbe prema novinarima sredstvo su represije i ukidanja slobode govora

U HND-u održan okrugli stol ‘Novinari pred sudom‘ gdje su brojni novinari iznijeli iskustva s tužbama, koje su se prometnule u sredstvo represije i ušutkivanja

Član Državnog sudbenog vijeća koji tuži novine zbog duševnih boli jer su objavile intervju u kojem se kritizira rad tog tijela, premda nije spomenut imenom - dobiva sudsku presudu.

Suci koji ne znaju razlikovati satiru od informacije.

Ministrica koja prijeti tužbom drugim medijima da ne prenose istraživački tekst koji njoj ne ide u prilog.

Priče o tužbama novinara u sudnicama, kojih je iz dana u dan sve više, iznenađuju međunarodne organizacije koje se bave praćenjem medijskih sloboda, ali i stvaraju nesigurno ozračje za rad. Situacija je još gora s lokalnim i neprofitnim medijima čiji budžeti ne mogu izdržati takve pritiske te im o tužbama ovisi opstanak.

Sve ovo moglo se čuti na današnjem okruglom stolu ‘Novinarstvo pred sudom‘ održanoj u Hrvatskom novinarskom društvu. Navedeni primjeri iz sudske prakse u brojkama izgledaju ovako: trenutno su u Hrvatskoj aktivna 1.163 sudska predmeta protiv novinara i medija. I to su podaci od samo 18 medija koji su odgovorili na anketni upitnik Hrvatskog novinarskog društva, kako je objasnila Slavica Lukić, potpredsjednica HND-a. Najveći dio tužbi odnosi se na Hanza mediju (459), slijedi Styria (420), Slobodna Dalmacija (100), Index (71), Nacional (22), Telegram (21), RTL (18), Tportal (15), Novosti (15),…

Govoreći o tužiteljima, Slavica Lukić je apostrofirala Hrvatsku radioteleviziju, Sveučilište u Zagrebu i same suce. HRT je u posljednje dvije godine pokrenuo 33 postupka protiv drugih medija od kojih traži više od 2 milijuna kuna.

- Došli smo u situaciju da je javni medij, financiran javnim novcem, koji bi morao čuvati profesionalne standarde i novinarske slobode, postao glavni akter u korištenju sudske represije za ušutkivanje novinara - rekla je Slavica Lukić.

Kad je riječ o motivima tužitelja, novinar Indexa Ilko Ćimić svrstao ih je u tri skupine. Prvi su oni koji tuže kako bi spriječili daljnje istraživanje o nekoj temi. Slijede oni koji tuže iz osvete. Tu je naveo primjer bivšeg ministra financija Slavka Linića koji je Index tužio na temelju vijesti koju je ovaj portal prenio od državne agencije Hine. Kao posljednji primjer naveo je one koji prijete tužbama, poput bivše ministrice Martine Dalić na čiju intervenciju su nestajali čitavi televizijski prilozi.

Da su sloboda govora i novinarstvo ugroženi prekomjernim tužbama, koje služe kao sredstva represije ili zastrašivanja, primijetio je i Ricardo Gutiérrez, tajnik Europske federacije novinara.

Naveo je rezultate istraživanja Europske unije Media Pluralism Monitor koji pokazuju kako u Hrvatskoj postoji iznimno visok politički utjecaj na uređivačke politike te da zakonski okviri – Zakon o medijima i Zakon o elektroničkim medijima – ne omogućava zaštitu od toga. Posebno je naglasio problem tužbi HRT-a, navodeći da se njima prikrivaju pravi problemi te kuće, koje bi trebalo rješavati, i istaknuo kako je po provedenom istraživanju stanje u Hrvatskoj gore nego u zemljama poput Srbije, Bugarske, Slovačke, Turske, Mađarske.

Na HRT se osvrnuo i glavni urednik Novosti Nikola Bajto, kazavši da 33 tužbe, koje je podnio HRT, predstavljaju udar na hrvatske medije i novinare.

HRT u programu promovira knjige i filmove ljudi koji negiraju holokaust, genocid nad Srbima, Romima i Židovima u Jasenovcu. To govori o stanju na HRT-u i o razini na koju je ta kuća dovedena posljednjih godina. A glavni ravnatelj takvog HRT-a, Kazimir Bačić, podnošenjem 33 tužbe ušutkava druge medije. On je politički imenovana osoba, postavila ga je vlast, i vlast koja o ovom skandalu s tužbama šuti umjesto da takvog čovjeka miče, time stoji iza ovog udara na hrvatske medije - kazao je Bajto. Prozvao je vlast i zbog kaznenih postupaka koje su protiv urednice u Novostima Tamare Opačić i glavnog tajnika SNV-a Aleksandra Miloševića pokrenula desetorica viđenijih desničara.

- Među njima ima ljudi koji tvrde da njihova javna upotreba ustaškog pozdrava ne predstavlja govor mržnje i pritom se pozivaju na stav vlasti da u tome postoji nešto pozitivno, ‘dvostruka konotacija’. I logično je da oni danas kazneno gone nas, umjesto da su kazneno gonjeni oni, jer hrvatske vlade kriminaliziraju novinarstvo, a dekriminaliziraju ustaštvo - poručio je Bajto.

Istraživački novinar Drago Hedl s portala Telegram kazao je kako je u 40 godina, koliko se bavi novinarstvom, prošao različitim razdobljima uz puno opasnijih situacija, no da nikad kao sada nije osjećao nelagodu i tremu kada predaje tekst.

- I to ne zato što sam nesiguran u činjenice i napor koji sam uložio, već zato što nisam siguran kako bih to obranio na sudu - rekao je Hedl i dodao da su neke presude posljednjih godina u najmanju ruku nevjerojatne.

- To stvara osjećaj autocenzure, pogotovo kod mlađih novinara - rekao je Hedl.

Vladimir Matijanić iz Slobodne Dalmacije smatra, pak, kako nije dobro da novinari s ovog skupa šalju apele prema vlasti i sudovima jer se ništa neće promijeniti.

- Na vlasti je stranka koja je nekad slala svoje jurišnike da oružjem zauzimaju redakcije, a pravosuđe je prije 30 godina kadrovirano tako kako je kadrovirano. Mislim da mi kao struka jedino što možemo napraviti je stvarati internu solidarnost, odnosno fondove za novinare koji će ubuduće biti osuđivani zbog dobrog rada. I to zato da se pomogne tim ljudima da ne padnu u dužničko ropstvo - rekao je Matijanić i dodao kako od saborske većine ne možemo očekivati promjenu.

- Saborska većina je izabrala čelništvo HRT-a koje je zasulo sve medije tužbama. Dakle, saborska većina može već na prvom koraku pokazati nekakav minimum dobre volje pa pitati tamo ljude: ‘Koga vraga rade? Zašto to rade?’ Ja ne znam nijednu televiziju u svijetu koja je postala ugledna po tome što piše takve tužbe. Nitko nije rekao da BBC-jeva pravna služba piše sjajne tužbe. Nitko ne gleda BCC zbog toga. To su stvari iz kojih vidimo da to nije plod slučajnosti. Nekad se slalo oružje, nekada se slao Kutle, sad se te stvari rade suptilnije. Tako je kako je, živimo tu gdje živimo. Jedino što nam preostaje je da se sami zaštitimo od toga‘ - rekao je Matijanić.

Predstavnica Ministarstva kulture Nives Zvonarić nije ohrabrila novinare. Rekla je tek dvije rečenice.

- Što se tiče izjave da ne smatramo da je pravosuđe problem medija, to je izjava ministrice i ja je ne mogu komentirati. Mogu reći samo da ćemo krenuti u izmjene Zakona o medijima i da ćemo razmotriti potrebu uvođenja samoregulatornog tijela koje bi pomoglo smanjiti broj sudskih postupaka.

Ipak, vodstvo HND-a nešto je optimističnije. Predsjednik Hrvoje Zovko na kraju skupa iznio je preporuke ovog strukovnog tijela za boljom regulacijom i rješavanjem situacije u kojoj tužbe služe kao oruđe za zastrašivanje i represiju nad novinarima i medijskim kućama.

1/3