Novosti

Intervju

Viktorija Božina: Želimo promovirati nepoznate autore i potaknuti ih na pisanje

Do 15. lipnja otvoren je peti po redu natječaj za književnu nagradu ‘Sedmica i Kritična masa’ za književnike i književnice do 35. godine starosti, a Viktorija Božina, članica žirija, kaže da nagrada može služiti izdavačima kao orijentir prema mlađim piscima

Cw88asyeqobwj5tq8fxroinpfc1

Viktorija Božina, članica žirija književne nagrade 'Sedmica i Kritična masa'

Elektronički književni časopis 'Kritična masa' raspisao je peti po redu natječaj za književnu nagradu 'Sedmica i Kritična masa', koja se dodjeljuje mladim piscima, odnosno onima do 35 godina starosti. Cilj nagrade, utemeljene 2015. godine, je istražiti suvremenu proznu scenu u Hrvatskoj, promovirati nova imena i skrenuti na njih pažnju izdavača. Dobitnici ili dobitniku nagrade, osim plakete, dodjeljuje se pet tisuća kuna – dugogodišnji sponzor je zagrebački kafić 'Sedmica'. O nagradi odlučuje žiri sjede i značajna imena suvremene hrvatske književnosti poput Damira Karakaša ili Branka Maleša. Tim povodom razgovarali smo s Viktorijom Božinom, članicom žirija i autoricom romana 'Turbofolk'.

- Natječaj mnogo znači mladim autorima, s obzirom na to da su u prilici dobiti potvrdu žirija. Kao mlada osoba mogu posvjedočiti koliko to znači kada nemate objavljenu knjigu – kao što je slučaj s većinom onih koji uđu u drugi krug - ili drugi tip afirmacije. Značajno je i da se prijavljuje mnogo ljudi van Zagreba, odnosno iz mjestâ u kojima ne postoji književna scena. Cilj je nagrade, ukratko, da se nepoznata imena otkriju i da dobiju poticaj za daljnje pisanje.

Što se da zaključiti iz dosadašnjih iskustava. Kakve teme i stilovi prevladavaju u pridošlim radovima?

Bila sam u žiriju samo prošle godine, no mogu reći da prevladava urbani ton bez obzira odakle dolaze prijavljeni autori. Priče su uglavnom pisane u prvom licu, a dominantne su egzistencijalne teme, problemi odrastanja, ravnopravnost žena ili društvena isključenost. Prošle je godine zapažen rad na temu borbe s mucanjem, a pristiglo je i dosta tekstova na temu migrantske krize. Riječ je o mladim autorima kod kojih često nije toliko izbrušen stil, no to uglavnom ne umanjuje vrijednost njihovih tekstova. Lani smo dobili stotinjak radova. Prijavljuju se i generacije rođene osamdesetih godina i one devedesetih, a prošle je godine u uži izbor ušla Leonarda Bosilj, rođena 2000. godine.

Što se forme tiče, da li je uglavnom riječ o ulomcima iz romana, kratkim pričama ili crticama? Također, da li razmišljate da se nagrada otvori za radove iz regije?

Uglavnom je riječ o kratkim zaokruženim pričama, no bilo je i par ulomaka iz romana. Prijavljuje se i dosta putopisaca, recimo Maja Klarić je poslala ulomak iz svog putopisa. Može se poslati tekst dužine do 25 kartica, a minimum je jedna i pol kartica odnosno 2.700 znakova. Natječaj traje do 15. lipnja, a proglašenje pobjednika će vjerojatno biti krajem godine, ovisno o broju pristiglih radova. Moguće je proširenje nagrade i na regiju čime bismo dobili dodatnu konkurenciju, kao i na poeziju i esej. Već smo razmišljali o tome, no to ovisi i o mogućnostima. Važno je reći da naš portal prima te objavljuje prozu i poeziju – pa čak i dramu – tijekom cijele godine i neovisno o ovom natječaju. Što god dobijemo, ako je dovoljno kvalitetno, bit će objavljeno. Također, osim novih lica na našem portalu su i radovi cijelog niza afirmiranih pisaca.

Iz činjenice da imate i uži izbor proizlazi da je krug autora koji zaslužuju priznanje širi od samo jednog nagrađenog rada. Što pristigli radovi govore o vitalnosti i kvaliteti mlade prozne scene?

Sve radove bodujemo, a kada se iz užeg izbora bira nagrađeni rad riječ je zaista o samo jednom bodu razlike. Radi se o kvalitetnim radovima i žao mi je što dobar dio autora iz užeg kruga već nije izdao knjigu. Neki jesu, poput Maje Klarić i Ive Hlavač, no većina još uvijek nije dobila priliku. Inače, više prednjače autorice - odnosno ženska imena - no naravno, natječaj je otvoren i za muškarce. 

P: Naravno, smisao nagrade je i da privuče pažnju izdavača na mlade autorice i autore?

Na našoj internet stranici može se vidjeti tko je sve bio u užem izboru – tu su Željka Horvat Čeč koja ima sad već više objavljenih knjiga, Maja Klarić, Alen Brlek, Dinko Kreho i još niz ljudi. Mislim da je jasno da su oni koji su ušli u uži izbor zaista kvalitetni pisci te da nagrada može služiti izdavačima kao orijentir u smislu rukopisa koje bi bilo vrijedno izdati. Nažalost prošlogodišnja dobitnica Mira Petrović te Marina Gudelj - koja je pobijedila 2018. - imaju napisane romane koji još uvijek čekaju izdavače.

Intervju

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više