>

novosti logo

Kronika Kronika

Vjetropark koji ruši rekorde

Novosti na gradilištu jedne od najvećih investicija u Hrvatskoj: ‘Imamo preko 50 posto radnika s područja Knina, Kistanja, Ervenika, Radučića i Šibenika. Oni su zadovoljni prilikom koju su dobili, a i mi smo zadovoljni njihovim angažmanom i prijemom domaćeg stanovništva’, ističe Mladen Zorić, direktor gradilišta Vjetroparka ‘Krš – Pađene’

Na donedavno neprohodnom kršu Bukovice između Ervenika i Knina, gotovo svakodnevno niču nove vjetroturbine Vjetroparka ‘Krš - Pađene’, koji se proteže na površini od 24 kvadratna kilometra. Ako je gledati po vrijednosti, druga je to investicija u Hrvatskoj, odmah nakon Pelješkog mosta.

Iako je sam projekt u razvoju od 2002. godine, kada su urađene prve studije zaštite okoliša, istraživanje terena i snimanje potencijala vjetra, tek prošlog ljeta krenuli su građevinski radovi, dok se njihov završetak i puštanje vjetroturbina u pogon očekuje najkasnije do narednog ljeta. Cjeloviti vjetropark obuhvatit će četrdeset i osam vjetro-agregata od čega će njih dvanaest biti na teritoriji Knina, u mjestu Oćestovo, dok će preostali biti na zemljištu koja pripada Općini Ervenik.

Svaki od postavljenih stupova visok je 134 metra. Kada se na njih dodaju turbine i propeleri, vrh same elipse je na visini od dvjesto metara. U svaki temelj vjetroturbine postavljeno je oko 570 kubika betona

- Vjetropark koji se gradi na teritoriji naše Oćine obuhvatit će plato između četiri sela: Oćestova, Pađena, Mokrog Polja i Radučića. Prilično je to velika površina. Ovo je teren koji je bio idealan za ovakav projekt prvenstveno zato što se nalazi između dvije lokalne ceste, D1 prema Zagrebu i D59 prema Zadru. To u velikoj mjeri olakšava komunikaciju i povezanost, a s druge strane ovuda prolazi elektrovod Konjsko Brinje, koji ide preko Šibenika, a ispod kojeg je nedavno napravljena trafo stanica za Vjetropark. Dakle, bili smo pošteđeni gradnje infrastrukture te vrste - kaže Predrag Burza, načelnik Općine Ervenik.

Pored 42 kilometra urađenih pristupnih puteva te jednake kilometraže postavljenih srednjenaponskih kablova, nedavno je završena i trafostanica koja je ključni dio Vjetroparka. Gotovo pola vjetroturbina već je postavljeno, dok se svakodnevno radi na montaži preostalih. Da se radi o najvećim vjetroturbinama u Hrvatskoj govore dimenzije s kojima nas upoznaje Mladen Zorić, inžinjer geotehnike i direktor firme Ventum Gradnja koja je glavni izvođač radova na Vjetroparku.

- Svaki od postavljenih stupova visok je 134 metra. Kada se na njih dodaju turbine i propeleri, vrh same elipse je na visini od dvjesto metara. U svaki temelj vjetroturbine postavljeno je oko 570 kubika betona te 90 tona armaturnog i nosivog čelika. Veći dio posla već je odrađen: iskopi temeljnih jama, armatura, betonski radovi, postavljanje elektro-kablova i postavka oko polovine vjetroturbina. Ostali su još završni radovi i montaža preostalih vjetroturbina. Mehanizacija koja se koristi na terenu je većinom u vlasništvu naših kooperanata, tvrtki iz Hrvatske i BiH, a tu prednjači firma Lager koja je glavni dobavljač i izvođač radova kada se radi o mehanizaciji. Pored brojnih strojeva neophodnih za rad, koristili smo dizalicu koja radi na visini od 150 metara. Uz pomoć te dizalice od 1.150 tona podiže se teret do 700 tona, a njena nabavna vrijednost iznosila je preko pet milijuna eura. Sve su to velike brojke koje približno pokazuju veličinu samog projekta - pojašnjava Zorić. Zbog obujma posla, na gradilištu se svakodnevno nalazi od 150 do 200 radnika.

- Imamo ljude koji su došli izvan ovog područja, međutim za pohvalu je da smo na ovom terenu pronašli dosta ljudi koji su bili voljni uključiti se u ovaj izazovan posao i rade s nama. Imamo preko 50 posto radnika s područja Knina, Kistanja, Ervenika, Radučića i Šibenika. Oni su zadovoljni prilikom koju su dobili, a i mi smo zadovoljni njihovim angažmanom. Isto tako moram reći da smo zadovoljni s prijemom domaćeg stanovništva ali i samim predstavnicima lokalne samouprave na čelu s načelnikom Ervenika - ističe direktor izvođenja radova Mladen Zorić.

Ulagači očekuju da bi im se investicija u vjetroelektranu’ Krš-Pađene’ mogla vratiti u roku od deset godina. Korist od toga svakako će imati i Općina Ervenik, ukoliko zakonska regulativa ostane na sadašnjoj razini.

- Posljednjih šest godina, otkad sam na mjestu načelnika, mi smo uložili mnogo napora da ovaj projekt zaživi. Jedan od razloga je što ležimo na zaštićenom području koje se zove ‘Natura 2000’ i smijemo se baviti isključivo s pet aktivnosti; ugostiteljstvom, turizmom, stočarstvom, poljoprivredom i obnovljivim izvorima energije. Ukoliko želimo biti financijski neovisni, moramo iskoristiti svoje resurse u skladu sa zakonom. Od Vjetroparka možemo imati trostruku dobit. Prvo, od svakog proizvedenog kilovata jedna lipa ide lokalnoj samoupravi što godišnje iznosi tri do četiri miliona kuna. Drugo, za sve ono što je napravljeno, investitori bi trebali uplatiti komunalni doprinos, nakon što dobiju upotrebnu dozvolu. To je jednokratno plaćanje za izgrađenu infrastrukturu. I treće je redovito plaćanje komunalne naknade. Pored toga, dosta mlađih ljudi našlo je posao na gradilištu vjetroparka, tako da ne mogu reći ništa protiv investitora i cijele ove priče - pojašnjava Burza. Kaže kako mu je jedino žao što nije realizirana ideja ulagača da u susjednim Kistanjama, u bivšem pogonu tvornice Tvik, pokrenu proizvodnju stupova za vjetroelektrane što bi u ovom kraju značilo otvaranje dvije stotine novih radnih mjesta.

- Namjeravali su otvoriti novi pogon za sklapanje ovih agregata, s obavezom da se oko 80 posto dijelova instalira iz domaće proizvodnje. No, dobivanje neophodnih dozvola je išlo toliko presporo pa su odustali. Velika je to šteta za lokalnu samoupravu ali i za državu. Hrvatska administracija je tu zakazala jer ostali smo bez mogućnosti da zaposlimo velik broj ljudi, dok se stupovi za vjetroelektrane sada uvoze iz Njemačke - kaže Burza.

No lokalno stanovništvo muče nagađanja o štetnosti koje bi ove vjetroelektrane mogle imati po zdravlje ljudi, biljni i životinjski svijet. Sama zamjena lovnog područja i terena za ispašu stoke nečim što nije u skladu s prirodom, na prvi pogled ne djeluje uobičajeno. S druge strane, po riječima načelnika Ervenika i izvođača radova, napravljene su kompleksne i dugotrajne studije uticaja na okoliš kojima su se bavile relevantne institucije u državi. Tokom ispitivanja promatrani su prelet ptica, koridori kretanja vukova i sve ostale stavke u skladu sa prirodom, te su platoi s vjetroelektranama razmješteni tako da ne budu štetni. Što će vrijeme pokazati i hoće li se analize pokazati ispravnima, još se ne zna. Iako javno o tome ne žele govoriti, mještani su podijeljenog mišljenja. Dok jedni strahuju od mogućnosti prevelikog utjecaja na okoliša po ljude i životinje te buke koju će izazivati vjetroelektrane, ali i veće mogućnosti udara gromova, drugi kažu da nemaju ništa protiv dok se ne dokaže suprotno.

Jedan od mlađih povratnika s područja Općine Ervenik, koji se uspješno bavi stočarstvom i proizvodnjom domaćih proizvoda, Miloš M. kaže da osobno nema ništa protiv Vjetroparka, iako ga mnogi smatraju potencijalnom opasnošću.

- Ljudi su skeptični jer se radi o nečem nepoznatom. Strahuju da će zračenje biti veće, da će se domaće životinje plašiti buke koja će se stvarati radom vjetroturbina, da će nestati ptica i drugih sitnih životinja koje obogaćuju prirodu. Strahuju od učestalog udara gromova i munja koje bi vjetroelektrane mogle privlačiti. Sve su to stvari koje se mogu ali i ne moraju dešavati. Ako stručnjaci kažu da takvih opasnosti nema, mi ne možemo ništa unaprijed tvrditi. Vrijeme će pokazati. Za sada mogu reći da sve ovo lijepo izgleda, a da li ću tako misliti za godinu, dvije, to ćemo onda vidjeti - iskreno će Miloš.

Na to vrijeme neće se dugo čekati. Već krajem novembra mjeseca biće organiziran tehnički prijem na kojem će biti prisutni predstavnici dvadeset i pet javno-pravnih tijela Ervenika i Knina, dvanaest agregata biće pušteno u pogon, a ukoliko sve bude po propisima, čeka se uporabna dozvola i prva faza Vjetroparka kreće u implementaciju.

1/3