Građani Srbije ni ovoga tjedna nisu saznali tko će biti članovi nove vlade iako su od parlamentarnih izbora prošla skoro četiri mjeseca, ali zato već sada znaju da će najkasnije do 3. travnja 2022. opet birati nove parlamentarne zastupnike. Narodna skupština Srbije, koja će tek ovoga tjedna izabrati predsjednika i druge čelnike te ponešto parlamentarnih odbora i drugih radnih tijela, imat će bitno skraćeni rok trajanja, kao da se radi o lako kvarljivoj robi. Parlamenti kraće mandate obično imaju kad nakon izbora jedva skrpaju parlamentarnu većinu i to od stranaka koje se inače jedva međusobno podnose. U srpskom parlamentu, međutim, Vučićeva Srpska napredna stranka ima dvotrećinsku većinu, a i jedine dvije preostale parlamentarne stranke, SPS i SPAS, bliske su im da im bliskije ne mogu biti. U sadašnjem odnosu snaga u sustavu političkih stranaka u Srbiji zapravo su i jedine koje Vučićevim naprednjacima mogu biti relevantni koalicijski partneri jer zasad samo one imaju dovoljno birača da na izborima osvoje parlamentarni status.
Unatoč takvom odnosu snaga u srpskom parlamentu, više je razloga zbog kojih je njegov mandat prepolovljen i zbog kojih će Srbija imati koncentracijsku vladu kratkoga daha. Eventualnim guranjem Dačićevih socijalista i Šapićevih spasovaca u opoziciju, SNS bi skoro sasvim istopio svoje koalicijske potencijale, pa nije iznenađujuće to što je odlučio da zajedno s njima formira koncentracijsku vladu iako ima dvotrećinsku parlamentarnu većinu. Vučićevoj stranci su SPS i SPAS potrebni kao partneri na sljedećim predsjedničkim i beogradskim gradskim izborima, koji će se održati za godinu i pol dana, i to je itekako utjecalo da naprednjaci odluče s njima zadržati i graditi partnerske odnose i držati ih dalje od opozicije. Zbog toga je SPS za svoga lidera Ivicu Dačića umjesto dosadašnje funkcije ministra vanjskih poslova dobio politički prestižnu funkciju predsjednika parlamenta i barem još dva ministarska mjesta, a SPAS-ov lider Aleksandar Šapić zadržao je čelnu funkciju novobeogradske općine, a njegova stranka-pokret usto je dobila i jednu ministarsku funkciju.
Istovremeno, zbog bojkota izbora dijela opozicije okupljene u Savezu za Srbiju i izbornog neuspjeha svih ostalih opozicijskih stranaka koje su na izbore izašle, Skupština Srbije praktički je ostala bez opozicije, odnosno bez predstavnika oko trećine ukupnog broja birača, kojima zbog toga jedino preostaje da s ulice i izvan parlamenta, ponajprije izazivajući konflikte, pokušaju utjecati na funkcioniranje vlasti. Ostaviti trećinu biračkog tijela da pune četiri godine na ulici traži svoje pravo da sudjeluje u upravljanju državnim poslovima politički je više nego rizično jer ne može proći bez primjene gole državne sile i sukoba koji se više neće moći rješavati samo na izborima. Skraćivanjem mandata i oni će vrlo brzo imati priliku da na izborima pokušaju smijeniti ili ograničiti vlast naprednjaka i njihovih partnera.
S druge strane, vlade sastavljene od svih parlamentarnih stranaka uglavnom se formiraju samo u ratnim ili sličnim izvanrednim uvjetima i situacijama u kojima je ugrožen opstanak države. Srbiji danas takve opasnosti ne prijete. No Aleksandar Vučić i njegova Srpska napredna stranka izgleda da ne misle tako. Premda domaću i širu javnost uvjeravaju da Srbija u svakom pogledu danas dobro stoji i sve više napreduje, odluku da skrate mandat parlamentu i formiraju koncentracijsku vladu ipak su ponajprije obrazložili opasnostima koje su se nad Srbijom nadvile i s kojima se u sljedećih godinu i kusur dana moraju obračunati. Vučić ih je, doduše, definirao kao ključne ciljeve koje mora realizirati nova vlada Ane Brnabić. Na prvo mjesto stavio je borbu protiv epidemije koronavirusa. Uz bok hrvanju s korona-krizom i njezinim posljedicama upisani su pregovori o normalizaciji odnosa s Prištinom i "borba za interese naroda na Kosovu i Metohiji". Netom prije objave odluke o skraćivanju mandata i formiranju koncentracijske vlade, u vrh njezinih prioritetnih ciljeva srpski predsjednik je ubacio borbu protiv mafije. "Neki su pomislili da su jači od države, pa će tačka 3 – borba protiv mafije biti žestoka. Ono što se zbiva u poslednjih 20 dana pokazuje da se zmiji mora stati za vrat i to ćemo da uradimo. Svima koji misle da su jači od države pokazaćemo da je država najjača", kazao je.
Borbi s troglavom aždajom (koronavirus, Kosovo, mafija), koja ako počne rigati vatru doista može gurnuti Srbiju u izvanredno stanje, Vučić je kao ključne vladine zadaće pridodao i očuvanje samostalnosti u međunarodnim političkim odnosima (članstvo u EU-u, ali i dobri odnosi sa SAD-om, Rusijom i Kinom, pa i Turskom), ubrzane reforme koje su uvjet za nastavak pristupnih pregovora o članstvu u EU-u (prije svega u području vladavine prava, zbog čega će vlada dobiti novo ministarstvo za ljudska prava i društveni dijalog) te vođenje ekonomske i fiskalne politike koja će u sljedećoj godini osigurati rast BDP-a od šest posto. Osim informacije da Ivica Dačić više neće biti član vlade i da će biti predsjednik parlamenta, Vučić je otkrio i da Nebojša Stefanović više neće biti ministar unutarnjih poslova već će "raditi važan posao u sektoru bezbednosti". S obzirom na to da je pohvalno govorio o njegovom radu na funkciji ministra policije, Vučić zapravo nije pojasnio zašto Stefanović odlazi iz vlade, pa će barem još neko vrijeme živjeti medijske spekulacije da je razlog sukob koji među njima navodno traje već neko vrijeme ili pak afere koje se vuku za Stefanovićem zbog umiješanosti njegovog pokojnog oca u netransparentnu i koruptivnu trgovinu oružjem.
Objavljujući šest zapovijedi novoj vladi Ane Brnabić, Vučić je ponovno najavio da će njezina dosadašnja vlada pretrpjeti krupne i brojne kadrovske promjene i među SNS-ovim ministrima, slične onima koje su se dogodile u općinama i gradovima u kojima je nakon lokalnih izbora na čelne funkcije izabrano 52 posto novih i mlađih naprednjačkih kadrova. Mediji tvrde da će uz dosadašnju premijerku Brnabić svoje funkcije sigurno zadržati samo ministar financija Siniša Mali i ministar poljoprivrede Branislav Nedimović, a da su svi drugi stavljeni u bubanj do izvlačenja koje će se sljedećeg vikenda dogoditi na sjednici SNS-ova predsjedništva. I to veliko miješanje kadrovskih karata u SNS-u vjerojatno je doprinijelo skraćivanju mandata parlamentu i vladi jer njihovi gubitnici i dobitnici nemaju vremena da u unutarstranačkim odnosima traže "pravdu za sebe", već se moraju odmah početi spremati za sljedeću kadrovsku vrtešku koja će se zavrtjeti i prije kraja skraćenog mandata koncentracijske vlade Ane Brnabić.
