Novosti

Politika

Plenković i Dačić na božićnom prijemu SNV-a

Uz ministra vanjskih poslova Ivicu Dačića i ministra za ljudska prava Tomislava Žigmanova, u petak će na tradicionalni prijem SNV-a doći i premijer Andrej Plenković s ministrima, kao i patrijarh SPC-a Porfirije

Large boris porfirije

Boris Milošević i patrijarh Porfirije na prijemu SNV-a prije dvije godine (foto Davorin Višnjić/PIXSELL)

I ovogodišnji prijem koji Srpsko narodno vijeće tradicionalno organizira na pravoslavni Badnjak bit će središnji događaj početka godine. Još je svima u sjećanju onaj iz 2004. godine kada se prvi put neki hrvatski premijer, bio je to Ivo Sanader iz HDZ-a, „usudio“ pozdraviti okupljene i sve pravoslavne vjernike koji Božić slave po julijanskom kalendaru hrišćanskim pozdravom "Mir Božji, Hristos se radi", što je u simboličkom značenju bio značajan korak prema otopljavanju odnosa između Hrvata i Srba.

Ove godine važan iskorak, ovaj put u "odleđivanju odnosa" između Hrvatske i Srbije, trebao bi biti dolazak srpskog ministra vanjskih poslova Ivice Dačića 6. siječnja na prijem u hotel Westin. S njim će doći i Tomislav Žigmanov, ministar za ljudska i manjinska prava u Vladi Srbije i predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini. Također se očekuje dolazak patrijarha Srpske pravoslavne crkve Porfirija. S hrvatske strane na prijem također dolazi visoka Vladina delegacija predvođena premijerom Andrejem Plenkovićem uz više ministrica i ministara.

Zadnji dan prošle godine Dačić je najavio da Srbija, i to na inicijativu predsjednika države Aleksandra Vučića, namjerava "odlediti" odnose s Hrvatskom. Poimence je naveo da će u toj namjeri tražiti pomoć od Žigmanova i Milorada Pupovca, predsjednika SDSS-a i saborskog zastupnika, kao dvojice čelnika manjinskih organizacija u dvjema zemljama. "Predsjednik Vučić tražio je da napravimo konekcije sa Žigmanovom i Pupovcem, da malo odledimo odnose s Hrvatskom", rekao je Dačić i naglasio da će Srbija tražiti bolje odnose s Hrvatskom u budućnosti, ali "bez ikakvog uverenja da ćemo sad jedni drugima da promenimo svest i mišljenje".

Žigmanov je potvrdio da će sudjelovati u tim nastojanjima, s obzirom da je, kako je kazao, i više nego očito da postoji potreba da se obnovi službena komunikacija između institucija dviju susjednih država, a ne da se ona svodi na suradnju institucija dvije manjinske zajednice, misleći pritom na hrvatsku u Srbiji te srpsku u Hrvatskoj.

"Istina je da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić na jednoj sjednici Vlade dao meni u zadaću da stupim u komunikaciju s predsjednikom SDSS-a Miloradom Pupovcem kako bi se vidjelo može li se oko toga nešto učiniti", rekao je Žigmanov i ocijenio da je poziv ministru vanjskih poslova Srbije na tradicionalni prijem Srpskog narodnog vijeća u Zagreb i njegov pozitivni odgovor posljedica "čini se, našeg uspješno obavljenog posla". "Tim prije jer će na domjenku biti državni vrh Republike Hrvatske te će to biti prilika da se, makar i na marginama toga skupa, održe nakon dvije godine, prvi ozbiljniji razgovori na ministarskoj razini između dvije države", rekao je Žigmanov.

Podsjetimo da je Vučić zadnji put bio u Hrvatskoj 2018. godine kada je došao na poziv tadašnje predsjednice Kolinde Grabar Kitarović s kojom je dvije godine prije potpisao tzv. Subotičku deklaraciju o unapređenju odnosa i rješavanju otvorenih pitanja između Srbije i Hrvatske. Na žalost, od tada se malo što konkretno napravilo. Štoviše, trenutni odnosi daleko su od idealnih i na ljestvici toplo-hladno debelo su na drugoj strani. Problemi poput traženja nestalih u ratu i sudskog gonjenja optuženih za ratne zločine gotovo tri decenije nakon završetka sukoba i dalje sprečavaju bitne pomake na bolje tako da je svako zatopljavanje ili odleđivanje, kako hoćete, nužno za poboljšanje ne samo međusobnih odnosa, nego i za cjelokupnu klimu na području bivše Jugoslavije koja je umnogome označena upravo onime što se događa na relaciji Zagreb-Beograd.

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više