Novosti

Društvo

WhatsApp rupa

Zajedničkim istraživanjem tjednika Novosti, Lighthouse Reportsa, Nove TV, portala Telegram, njemačkog Der Spiegela i austrijskog ORF-a ustanovljeno je da policija, koristeći WhatsApp chat-grupu kao neformalni informativni bilten o službenim postupanjima prema migrantima i dijeleći tim putem velik broj podataka, po svemu sudeći krši zakone i interne odredbe koje propisuju službene načine obavještavanja. Iz MUP-a tvrde da je sve po propisima

Large karta

U studenom prošle godine neprofitnoj istraživačkoj redakciji Lighthouse Reports dostavljeno je šezdeset screenshotova, odnosno snimki zaslona koje sadrže odabrane dijelove komunikacije pripadnika hrvatske policije u grupi za dopisivanje na aplikaciji WhatsApp u periodu od kolovoza 2019. do veljače 2020. godine.

Ta chat-grupa nazvana je "OA Koridor II – Zapad", po istoimenoj policijskoj operativnoj akciji koja pokriva zapadne dijelove Hrvatske i čiji je cilj zaštita državne granice od neregularnih migranata. Sudionici WhatsApp grupe su policajci gotovo svih hijerarhijskih razina. Tu su oni vrlo nisko pozicionirani, potom srednjerangirani poput Alena Tuđmana, prema jednom TV prilogu voditelja mobilne jedinice za nadzor državne granice, načelnika policijske postaje Delnice Branka Glada ili pomoćnika zapovjednika Specijalne jedinice policije iz Rijeke ("Ajkula") Darka Majetića.

Konačno, tu su visoki i najviši policijski dužnosnici – tadašnji zamjenik načelnika Policijske uprave primorsko-goranske (i njen odnedavni načelnik) Hari Brnad i sam načelnik Uprave za granicu Zoran Ničeno (ujedno pomoćnik glavnog ravnatelja policije). Policajci u WhatsApp grupi masovno razmjenjuju informacije o veličini presretnutih grupa migranata, mjestu i vremenu njihovog zatjecanja i nacionalnosti. Zbrajajući zatečene migrante – od pojedinaca do grupa većih od 120 ljudi – o kojima se u dostavljenim screenshotovima izvještava, dolazi se do brojke od njih ukupno 1337. Ne postoje za sve podaci o državljanstvu, no najviše je Pakistanaca – 583, i Afganistanaca – 103. Poruke nerijetko sadrže i podatke o policijskim jedinicama koje su ih presrele i postajama u koje su odvedeni, kao i njihove fotografije, uključujući lica, a ponekad i fotografije dokumenata poput iskaznica tražitelja međunarodne zaštite.

Na grupi se dijele i lični podaci, fotografije dokumenata i registarske tablice automobila u vlasništvu sumnjivih pojedinaca ("potrebno obratiti pozornost na osobu i vozilo"), ponekad zbog mogućnosti da su krijumčari. U prepisci sudjeluje voditeljica Službe za odnose s javnošću Ministarstva unutarnjih poslova Marina Mandić, a tu je i njoj podređena Jelena Bikić, koja jednom prilikom dijeli osobne podatke novinara.

Pripadnik specijalne policije i neidentificirani migranti, lokacija nepoznata (Foto: Lighthouse Reports)

Zajedničkim istraživanjem tjednika Novosti, Lighthouse Reportsa, Nove TV, portala Telegram, njemačkog Der Spiegela i austrijskog javnog servisa ORF ustanovljeno je da policajci, koristeći WhatsApp chat-grupu kao neformalni informativni bilten o službenim postupanjima i dijeleći tim putem velik broj podataka – a prema mišljenju brojnih stručnjaka te nekolicine sadašnjih i nekadašnjih pripadnika MUP-a s kojima je novinarski tim razgovarao – sustavno krše interne odredbe i pravilnike samog MUP-a koji propisuju službene načine obavještavanja, Zakon o zaštiti osobnih podataka i druge zakone.

Vjerojatno kršenje niza zakona događa se uz odobravanje najviših policijskih dužnosnika: "Bravo načelniče"; "Bravoooo Ajkule... bravo g. zamjeniče načelnika PU PG". Sam Zoran Ničeno nakon dojava o uspješnim akcijama uglavnom šalje emotikon koji simbolizira pljeskanje

Naši sugovornici zaključuju da je svrha takvog komunikacijskog kanala po svemu sudeći izbjegavanje propisnog bilježenja tih policijskih postupanja, odnosno vođenje neslužbene evidencije o hapšenjima migranata. Ukoliko ta policijska postupanja u oficijelnim dokumentima zaista nisu zavedena, to je vjerojatno zato da bi se osiguralo da ne mogu biti podvrgnuta nadzoru ili kontroli – drugim riječima, kako bi se prikrila. Naši sugovornici zaključuju da takva praksa ukazuje na sustavne pushbackove, odnosno organizirano i masovno ilegalno protjerivanje migranata preko državne granice u Bosnu i Hercegovinu, što je u suprotnosti s hrvatskim i europskim zakonima te međunarodnim konvencijama.

Osim što veliku sumnju da se zaista provode protjerivanja koja nigdje nisu službeno evidentirana izaziva jedna poruka poslana u opisanoj WhatsApp grupi, kao i MUP-ov odgovor na prvotno im upućena pitanja, nedokumentirana protjerivanja izravno potvrđuju i nekadašnji policajci angažirani na zaštiti državne granice. U oči upada i fakt da se to izvjesno masovno kršenje niza zakona događa uz odobravanje i ohrabrivanje najviših policijskih dužnosnika – "Bravo načelniče", komentira Gladovu dojavu o privođenju 28 migranata Brnad, "Bravoooo Ajkule... bravo g. zamjeniče načelnika PU PG", piše jedan policajac, "Svi smo mi jedno, hvala svima na trudu i angažmanu", na to će Brnad. Sam Ničeno nakon dojava o uspješnim akcijama uglavnom šalje emotikon , koji simbolizira pljeskanje, odnosno pohvalu, dok božićnu čestitku prati žovijalnim bodrenjem "Najjači ste!"

Međunarodni novinarski tim definitivno je utvrdio autentičnost screenshotova dostavljenih Lighthouse Reportsu. Snimke zaslona je Klaasu van Dijkenu, kodirektoru te medijske organizacije sa sjedištem u Nizozemskoj, putem aplikacije Signal poslala anonimna osoba, dodavši da se javlja s privremenog broja koji će uskoro ugasiti.

- Trebalo je vremena da pomno pregledamo desetke screenshotova i provjerimo sve vidljive brojeve telefona te započnemo istragu. Kako smo uspjeli potvrditi brojeve, zaključili smo da je malo vjerojatno da je netko fabricirao sve te poruke i snimke zaslona te posjedovao toliki broj telefonskih brojeva koji se podudaraju s brojevima osoba koje ih još posjeduju. Zaključili smo da su poruke apsolutno autentične - kaže van Dijken.

Analiza screenshotova daje brojku od 33 sudionika, pri čemu je lako moguće da ih je u grupi sudjelovalo i više, ali to nije vidljivo iz dostavljenih materijala. Za nešto više od dvije trećine ustanovljen je identitet, zahvaljujući imenima i brojevima mobitela vidljivim u WhatsApp porukama, kao i korištenjem softvera za digitalnu forenziku poput Pipla i Maltega, koji omogućuju pretragu raznih internetskih stranica na kojima su ti brojevi korišteni za registraciju. Nakon što su imena pouzdano povezana s brojevima, pretražene su MUP-ove objave, medijski i ostali sadržaji kako bi se ustanovila funkcija koju ti pripadnici policije obnašaju.

Nadalje, hrvatski dio ekipe je 3. travnja pokušao nazvati sve sudionike WhatsApp grupe "OA Koridor II – Zapad", a njih 22 potvrdilo je pretpostavljeni identitet. Velika većina negira ikakva saznanja o dotičnoj WhatsApp grupi – "Ne znam o čemu govorite točno" (Ničeno), "Nisam bio ni u kakvoj grupi" (Brnad), "Ne znam ja ništa o nikakvim grupama" (Majetić, koji je poslao daleko najviše poruka o uspješnim presretačkim akcijama), "Prvi put čujem" (policajac koji je pokrenuo grupu) ili su, očekivano, izjavili da ne mogu razgovarati bez dozvole te nas uputili da se za upite obratimo MUP-u. No nekolicina je dala relativno jasno naslutiti da im je poznata tema o kojoj smo ih upitali ("Nisam ja u tome već godinu dana", odvratio je primjerice jedan policajac).

Autentičnost analiziranog materijala potvrđuje i činjenica da su nam novinari Associated Pressa, o kojima Bikić izvještava da će odbiti njihov zahtjev za snimanje "pa možemo očekivati da će samoinicijativno snimati", potvrdili da su neuspješno pokušali ishoditi rečenu dozvolu. U porukama se izvještava i o austrijskom novinaru Berntu Koschuhu, koji nam je potvrdio vrijeme i rutu svog kretanja opisanog u WhatsApp grupi. Nakon što ga je kontaktirao novinarski tim, Koschuh se pridružio ovoj istrazi.

Izvještaji u WhatsApp grupi posve su neutralnog karaktera – u formi "na datum i sat A na lokaciji B jedinica C zatiče grupu od X migranata, državljana zemlje Y. Predani u policijsku postaju D". Gotovo sve poruke se odnose na lokacije u Primorsko-goranskoj županiji, a većina na dvije lokacije u široj okolici Rijeke – lokalitet Vilje na Risnjaku i naselje Zlobin sjeveroistočno od Bakra – koje su očito na migrantskoj ruti za Sloveniju.

Veći broj fotografija prikazuje umorne, rezignirane ili očajne ljude, ponekad i zastrašenih lica. Naročito su potresne dvije na kojima se vide velike grupe migranata koji su polegli licima prema zemlji. Na nizu fotografija migranti su bosonogi, pored izuvenih cipela, što se poklapa sa svjedočanstvima po kojima im hrvatska policija naređuje izuvanje, a ponekad ih navodno prisiljava da hodaju bosi. Na više fotografija vidljivi su policajci raznih jedinica MUP-a, uključujući i specijalce naoružane automatskim puškama kako nadziru migrante. Ponegdje se vide i "marice", čak s jasnim registracijama.

- Nije sporno to što je migrantima očigledno naređeno da legnu na tlo licem prema zemlji. Ukoliko nekoliko policajaca mora kontrolirati veću grupu ljudi, oni moraju osigurati da se ne pruža otpor. Slično bi postupili i da je riječ o hrvatskim građanima, recimo grupi navijača - komentira izvor iz MUP-a, no dodaje kako ne postoje preporuke, niti je uobičajeno da se naređuje izuvanje obuće – "policajci su u svom postupanju dužni štititi život i zdravlje ljudi prema kojima postupaju, što naredba o izuvanju sigurno nije".

Poruka o presretanju grupe migranata u kojoj je vjerojatno bio "Bilal Ravani" (Foto: Lighthouse Reports)

Opis grupe polegnutih migranta zatečenih 16. kolovoza 2019. godine – "u 09,55 sati u šumskom dijelu blizu željezničke postaje Drivenik zajedničkom akcijom PS (policijskih službenika, op. a.) OA "Koridor", PS IJP (interventne jedinice policije, op. a.) Rijeka i PS SJP (specijalne jedinice policije, op. a.) Rijeka zatečeno 85 stranih državljana, po vlastitim izjavama iz Pakistana" – i fotografija poslana u WhatsApp grupu uvelike se poklapaju s opisom koji je novinarskom timu dao Pakistanac kojeg ćemo zvati "Bilal Ravani" (identitet poznat redakciji), i koji kaže da danas radi u građevini u Parizu. Te 2019. niz je puta pokušao doseći zapadnu Europu, no svaki put bi ga hrvatska policija deportirala. Mladić se prisjeća i pushbacka iz kolovoza. Detalji koje je dao o uniformama specijalne policije, hapšenju u šumi nedaleko od željezničke postaje i naredbama o izuvanju cipela i lijeganju na trbuh slažu se s onima iz poruke i s fotografije.

Na fotografiji iz WhatsApp grupe prepoznao je poznanika iz grupe, doduše ne i sebe, a ne sjeća se ni točnog datuma. No sličnu izjavu je tog kolovoza 2019. dao koaliciji nevladinih organizacija Border Violence Monitoring Network, koja u pograničnim krajevima BiH bilježi policijsko nasilje i zahvaljujući kojoj smo i došli do Ravanija. Njihov izvještaj govori o grupi od 84 Pakistanca uhvaćenoj 17. kolovoza nedaleko od hrvatsko-slovenske granice. Policija je, tvrdi se, pripadnicima ove grupe uskratila pravo na azil, nekolicinu izudarala pendrecima, spalila im osobne stvari i protjerala ih u Bosnu.

Navod o uhićenju veće grupe migranata na nekoj poziciji je ozbiljan podatak koji bi se trebao lagano moći provjeriti. Ako nema evidencije da ste ih lišili slobode, to je nevjerojatno i moram priznati da sam šokiran – kaže Ranko Ostojić

Još je indikativnija poruka poslana 13. veljače 2020. s mobitela Tomislava Bašteka (moguće pogrešno poslana u WhatsApp grupu "Koridor II – Zapad" umjesto u vjerojatno također postojeću grupu "Koridor", s obzirom na to da središnju Hrvatsku obuhvaća akcija tog imena). Tadašnji voditelj Odjela za graničnu kontrolu u PU zagrebačkoj, a današnji načelnik policije u Jastrebarskom, obavještava (moguće preko asistenta) članove WhatsApp grupe: "Mjesto Strizojevo, zaseok Skrbini, zatečeno oko 80 migranata koji su pod nadzorom mobilne granicne, ATJ Lučko, operativne grupe Zagreb i pol. službenika Velika Gorica. Od strane Bašteka zatraženo 5 marica najmanje za prijevoz i odvraćanje. Angažirane marice iz V. Gorice, VI, V i III PP (policijske postaje, op. a.) te PU Sisak 2 i PGP (postaja granične policije, op. a.) Cetingrad 1 maricu. O navedenom upoznat Baštek."

Ključna riječ je "odvraćanje", naime Skrbini i Strezojevo nalaze se u Pokupskom, općini na južnom obodu Zagrebačke županije – u dubini hrvatskog teritorija, odakle je prema hrvatskim i europskim zakonima nemoguće provoditi odvraćanje. Tu riječ Schengenski zakonik, ali i hrvatski MUP – ovaj posljednji barem službeno – tumače na posve drugačiji način: tako je 16. prosinca 2018. na MUP-ovim stranicama objavljeno reagiranje na izvještaje o pushbackovima: "Ne radi se o 'protjerivanju stotina migranata u BiH', već o postupanju hrvatske policije na samoj graničnoj crti na zelenoj granici i primjeni instituta odvraćanja. Institut odvraćanja je propisan člankom 13. Zakonika o schengenskim granicama i primjenjiv je na područje između dva granična prijelaza otvorena za međunarodni promet." Sam Ničeno je 25. kolovoza 2019. u Dnevniku HRT-a ovako zborio: "Mi ne vraćamo migrante u BiH. Odvraćanje se radi na graničnoj crti i sprječavamo ulazak tih migranata iz BiH u Hrvatsku." Kako je dakle moguće da Tomislav Baštek organizira "odvraćanje" osamdesetak migranata iz Pokupskog?

WhatsApp prepiska u kojoj se izvještava o organiziranom odvraćanju iz Strezojeva u općini Pokupsko (Foto: Lighthouse Reports)

- Potpuno je jasno da je organiziran ilegalni pushback. Formulacija ne ostavlja mjesta drugačijoj interpretaciji. Prema Schengenskom zakoniku, izbjeglice mogu biti odbijene samo direktno na granici, ne iz sredine neke zemlje. Ovdje se radi o tome da će ih kombijima prevesti iz blizine Zagreba, a potom "odvratiti". Ovo je upravo modus operandi hrvatskih pushbackova - komentira novinarskom timu Bodo Weber iz berlinskog think-thanka Democratization Policy Council.

Komentirajući Baštekovu poruku, nekadašnji ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić kaže kako pushback nikada nije dozvoljen, dok "odvraćanje" ima potpuno drugačiju funkciju.

- Ona je ta da putem policijskih službenika nekog tko se nalazi na drugoj strani granične crte upućujete prema međunarodnim graničnim prijelazima. Ali ako su (migranti, op. a.) ilegalno prešli granicu, to ne priječi da eventualno zatraže međunarodnu zaštitu. A znate da granica definitivno nije u Zagrebu. Ova situacija u kojoj se u Rijeci ili Ogulinu ljudi kupe u "maricu", odvoze i prisilno vraćaju u zemlju iz koje se sumnja da su stigli, to nije u skladu sa Schengenskim zakonikom i sa zakonima RH te, naravno, krši propise o međunarodnoj zaštiti - kaže Ostojić.

Prema mišljenju jednog sugovornika Novosti, bivšeg visokorangiranog rukovoditelja iz sigurnosnog sustava, MUP pojam "odvraćanje" koristi "na izvitoperen način – pod njime oni zapravo misle pushback". Takvu interpretaciju podupire dokument sa smjernicama zamjenika zapovjednika Postaje granične policije Bajakovo Zlatka Čačića od 15. listopada 2021. godine, koji je nešto kasnije iscurio u medije. U tim smjernicama se eksplicitno spominje pojam "odvraćanje iz dubine", što je po zakonima na snazi u RH nemoguće – ali se savršeno slaže s Baštekovom porukom.

Novinarski tim uputio je 27. ožujka dopis MUP-u. Ne spominjući posjed screenshotova, uz dvije prethodno već spomenute grupe migranata ("Baštekovu" i onu u kojoj je, moguće, bio Ravani), dopis navodi još dvije skupine iz WhatsApp grupe – trojicu migranata uhvaćenih 26. kolovoza 2019. na cesti od Liča prema Bribiru, i 22. studenog kada je kod Zlobina zatečeno 70-ak Pakistanaca i Afganistanaca. Razlog za uvrštavanje baš tih skupina je da se na fotografijama poslanim u chat-grupu vidi prisutnost policije, odnosno jasno je da se migranti nalaze pod njenim nadzorom. Dopis je sadržavao upite o tome posjeduje li MUP evidenciju o tim skupinama migranta, za koje je priložen točan datum i lokacija te okvirno vrijeme hvatanja i broj članova skupine, a potom kakvo je policijsko postupanje primijenjeno prema tim skupinama, u kojim postajama, s kakvim krajnjim rezultatom i kako su ove skupine napustile teritorij RH.

Odgovor je stigao 30. ožujka. "S obzirom da navodite događaje od kojih neki datiraju čak navodno četiri godine ranije te s obzirom na brojnost postupanja", odvraća MUP-ova Služba za odnose s javnošću, "možemo odgovoriti jedino sa ukupnim podacima za razdoblje koje navodite." U nastavku se prilažu zbirni podaci o broju postupanja prema neregularnim migrantima na području PU primorsko-goranske za kolovoz i studeni 2019., odnosno 642 i 558 postupanja, te na području PU zagrebačke za veljaču 2020. godine, odnosno 100 postupanja.

Ukratko, MUP je odbio odgovoriti na naše upite o konkretnim migrantskim grupama. Podaci iz odgovora zaista ukazuju na, kako je formulirano, "iznimno puno događaja s nezakonitim migrantima", međutim nema ništa o tome što se dogodilo s četiri grupe, čije su okolnosti zatjecanja MUP-u prilično precizno dostavljene temeljem podataka policijske WhatsApp grupe.

Bivši i sadašnji zaposlenici MUP-a pojasnili su nam da u svakoj policijskoj postaji postoji dokument koji se zove "Dnevnik događaja" u kojem se evidentiraju svi pojedinačni događaji, naročito imalo važniji, što svakako uključuje one koji uključuju toliki broj ljudi kao što je to slučaj u ovim WhatsApp porukama i njihovo lišavanje slobode. Taj Dnevnik događaja je od 2014. digitaliziran, izvijestio je MUP-ov godišnji bilten, a Ostojić ističe da se dokumentacija o lišavanju nekoga slobode čuva trajno.

Naši sugovornici objašnjavaju i da je šef smjene u postaji dužan o događajima izvijestiti Operativno-komunikacijski centar (OKC) nadležne PU, a OKC nadležne PU izvještava OKC MUP-a i svaki se taj poziv snima. "Nemoguće je da MUP nema podatke o konkretnim grupama koje ste zatražili", zaključuje jedan sugovornik, "odnosno ako ih nema, to je moguće samo ukoliko ti podaci nikada nisu ni uvedeni u evidenciju."

- Policijski službenici po završetku policijskog postupanja pišu izvješće koje se evidentira u Dnevniku događaja. Navod o uhićenju pedeset migranata na nekoj poziciji je ozbiljan podatak koji bi se trebao lagano moći provjeriti. Ako nema evidencije da ste osamdesetak ljudi lišili slobode, potom da li su oni vođeni kod istražnog suca, to je nevjerojatno i moram priznati da sam šokiran da je to moguće. Ako se to radi na ovaj način, očito je riječ o izbjegavanju redovnog policijskog izvještavanja – komentira Ostojić.

Doslovce svi sugovornici upućeni u problematiku, koji su pregledali dostavljene screenshotove, zaključuju kako je svrha komuniciranja putem WhatsApp grupa zataškavanje u tim porukama provedenih policijskih postupanja

Nekadašnji ministar smatra kako se radi o izbjegavanju zakonu sukladne policijske prakse, kao i postupaka koje bi ona zahtijevala. Pravnica Centra za mirovne studije Antonija Pindulić pojašnjava da policijski službenici koji zateknu osobu bez reguliranog statusa i bez namjere za traženjem međunarodne zaštite u RH, odnosno zahtjeva za azil, mogu provoditi isključivo zakonom propisane postupke udaljenja.

- Primjerice, EU Direktiva o vraćanju predviđa odluke o vraćanju, što uključuje i dobrovoljni povratak i prisilno vraćanje, dok bilateralni sporazumi s primjerice BiH i Srbijom predviđaju vraćanja readmisijom. Svaki od tih postupaka ima jasno propisanu proceduru i zahtijeva službene odluke. Također, moraju uzeti u obzir pravo na obiteljski život, zdravstveno stanje i ranjivost, uz poštivanje svih prava osobe. Važno je i da se nikoga ne može vratiti ako bi to bilo protivno najboljem interesu djeteta ili načelu zabrane vraćanja – non-refoulement – objašnjava Pindulić, dodajući kako "protjerivanje u bilo koju zemlju bez ispitivanja individualnih okolnosti slučaja, ali i okolnosti u zemlji u koju se osoba protjeruje, deportira ili vraća, može označavati kršenje načela non-refoulement i time povući za sobom odgovornost države za najteže povrede ljudskih prava".

Po svemu sudeći, brojne indicije da se Hrvatska odlučila na masovnu praksu ilegalnih protjerivanja svoj korijen imaju u faktu da bi redovna procedura zahtijevala enormno mnogo vremena i resursa, a tu se nalazi i svrha postojanja spomenutih WhatsApp grupa – prema pouzdanim izvorima, grupa čiji su nam screenshotovi dostavljeni nije jedina.

- Službeno bilježenje nekog postupanja sa sobom povlači čitav niz aktivnosti, poput ustanovljenja identiteta, nuđenja liječničke pomoći, prava na azil i drugo. Hrvatski policijski sustav na toliki broj migranata ne može odgovoriti. Ukoliko pojedina policijska postaja mora dnevno obraditi 300 ljudi, to znači potpuni kolaps. Umjesto toga provode se "vatrogasne mjere" - objašnjava nekadašnji rukovoditelj iz sigurnosnog sustava, dok će i Ostojić komentirati kako legalne akcije zahtijevaju mnogo vremena i novca, a upućuje i na licemjerje Europske unije, od koje je "Hrvatska evidentno dobila dozvolu ili prešutno odobravanje da nekoga jednostavno utrpa u 'maricu'" i vrati u BiH, što je "suprotno svim zakonima", a kako bi se ostvarili politički ciljevi europskih čelnika – usporavanje migracija.

Doslovce svi sugovornici upućeni u problematiku, koji su pregledali dostavljene screenshotove, zaključuju kako je svrha komuniciranja putem WhatsApp grupa zataškavanje u tim porukama provedenih policijskih postupanja. Izbjegavanje provođenja zakonom propisanih radnji pritom nije jedini cilj. Vrijedi podsjetiti da su članovi misije Odbora za sprječavanje mučenja Vijeća Europe u kolovozu 2020. prilikom posjete policijskoj postaji Korenica u službenoj evidenciji te postaje pronašli dokumentaciju o svega deset uhapšenih stranaca u periodu od 18 dana tog ljeta, dok su u bilježnici koja im je greškom uručena, a potom su im je pokušali oduzeti, u istom periodu zabilježena policijska postupanja prema gotovo 2300 "odvraćenih" migranata na području odgovornosti PP Korenica. Poanta je kako se čini da bi sporna WhatsApp grupa mogla služiti kao digitalna verzija koreničke bilježnice.

- Ovo je vjerojatno neslužbeni informativni bilten, s unosima događaja koji su izostavljeni u službenim izvještajima. Pretpostavljam da ova komunikacija u informacijskom sustavu MUP-a ne postoji, a nikome tko hipotetski dođe provesti neki oblik nadzora neće pasti na pamet pregledavati mobitele policajaca, posebno ako se veći dio komunikacije odvija preko privatnih mobitela. Naime, obični policajci nemaju službene mobitele - objašnjava stručnjak za komunikacije.

WhattsApp prepiska, načelnik Uprave za granicu Ničeno i donačelnik PU PG Brnad hvale uspjehe policije u hvatanju migranata (Foto: Lighthouse Reports)

Isti sugovornik ističe da je Meta, vlasnik WhatsAppa i Facebooka, tvrtka ozloglašena po prikupljanju i obradi osobnih podataka. Iz Mete tvrde da WhatsApp također provodi potpunu, takozvanu end-to-end enkripciju i da su podaci nedostupni i njima, "ali to ne možemo znati jer izvorni kod aplikacije nije dostupan za neovisne sigurnosne audite, nego im možemo samo vjerovati na riječ. Prepušteni ste dobroj volji vlasnika", kaže ovaj ekspert. Dodaje da, ukoliko državne službe koriste WhatsApp za službenu komunikaciju, time de facto prenose dio informacijske suverenosti na privatnu tvrtku u stranom vlasništvu i podložnu pritisku Sjedinjenih Država te ostavljaju otvoren put kompromitaciji podataka koji se prenose. Najbolji dokaz da je policija korištenjem WhatsAppa ugrozila sigurnost podataka o svom postupanju činjenica je da su "procurili" do Lighthouse Reportsa.

Ovo je vjerojatno neslužbeni informativni bilten, s unosima događaja koji su izostavljeni u službenim izvještajima. Pretpostavljam da ova komunikacija u informacijskom sustavu MUP-a ne postoji – objašnjava stručnjak za komunikacije

Inače, MUP posjeduje vlastiti komunikacijski sustav velike sigurnosti Tetra, što je standardni sustav policijskih, sigurnosnih i drugih javnih službi (poput vatrogasaca) niza europskih zemalja, i za čiju je modernizaciju i širenje pokrivenosti signalom Hrvatska iz Schengenskog fonda dobila 8,5 milijuna eura. Naš sugovornik ističe i da je Primorsko-goranska županija jedna od najbolje pokrivenih u RH signalom Tetra sustava, koji je u potpunosti u vlasništvu operatera (u ovom slučaju MUP-a), što minimalizira mogućnost curenja ili kompromitiranja podataka – na uređajima sustava se, primjerice, ne može napraviti screenshot poruka ili podataka iz baza MUP-ovog informacijskog sustava. "Niti jedna ozbiljna država ne bi trebala dopustiti da se osjetljivi podaci distribuiraju putem sustava koji nije u njenom vlasništvu", zaključuje ekspert, ukazujući da se ovakvom komunikacijom po svemu sudeći krši Pravilnik o tajnosti službenih podataka MUP-a, što je podzakonski akt Zakona o tajnosti podataka.

- Ako je ovo što ste mi pokazali vjerodostojno, odnosno nije iskonstruirano, to je vrlo ozbiljan problem i apsolutno je suprotno većem broju zakona u RH. Ne radi se samo o djelu otkrivanja službene tajne ili kršenju Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka. Nezamislivo mi je da bi načelnik granične policije podržavao ovakav oblik komunikacije i ovakve radnje. Imamo situaciju da vrh policije i MUP provode politiku suprotnu hrvatskim zakonima. S obzirom na imena uključena u ovu komunikaciju i odjele direktno pod nadzorom ministra (Služba za odnose s javnošću dio je Kabineta ministra, op. a.), nemoguće je da ti ljudi kriju podatke od ministra - kaže Ostojić, prozvavši tako izravno i samog Davora Božinovića.

Drugim riječima, iz ovih WhatsApp poruka vidljivo je da postoji i više od indicija da se u slučaju ilegalnih protjerivanja migranata ne radi o nekoliko odmetnutih policajaca, nego da se radi o visoko organiziranom državnom poslu, za koji se nameće zaključak da ga provodi institucija zadužena za provođenje zakona. Ukoliko je zaista točno, ističe nekadašnji ministar, da grupi od nekoliko desetaka ljudi može biti oduzeta sloboda a da to ne bude evidentirano nigdje osim "kroz nekakvu grupu", onda se "moramo pitati što je s ostvarenjem tih ljudskih prava o kojima pričamo u RH".

- Ovo treba plašiti svakoga. Građani trebaju biti svjesni da se to može i njima dogoditi jer, ne daj bože, da se ovakve WhatsApp grupe koriste i za neke druge stvari - zaključno je komentirao Ostojić.

MUP: Ne kršimo zakone ni propise

Opsežan odgovor MUP-ove Službe za odnose s javnošću na drugi, iznimno detaljan upit koji smo poslali 3. travnja i u kojem smo ih obavijestili o posjedovanju screenshotova stigao je 5. travnja, nekoliko sati nakon isteka roka za koji smo ih upozorili da nakon njega nećemo biti u mogućnosti odgovore uvrstiti u tekst. Stoga ga prenosimo u grubim crtama i parcijalno. 

MUP dovodi u pitanje autentičnost poruka s obzirom na to da im screenshotove nismo dostavili, nego ih precizno obavijestili o njihovom sadržaju. Spominju i programe kojima se takve poruke mogu falsificirati. Naglašavaju da je hrvatska policija od zatvaranja Balkanske rute 2016. uhapsila i procesuirala gotovo pet tisuća krijumčara ljudima i evidentirala "više od 4800 kaznenih djela počinjenih na štetu migranata". Skidanje obuće se, ističu, može narediti i zbog skrivanja dokumenata o identitetu ili hladnog oružja.

Priznaje se korištenje WhatsApp grupa, no tvrdi se da su ove iz naših upita ugašene prije više od tri godine i da se radilo o ad hoc pomoćnom sredstvu, kao i da važeće sigurnosne procedure korisnicima Informacijskog sustava MUP-a ne zabranjuju korištenje takvih aplikacija i privatnih mobitela u službene svrhe te dijeljenje materijala koji nisu označeni stupnjem tajnosti, "a što je ovdje slučaj". Navedene grupe je, tvrdi se, dopušteno koristiti u okolnostima slabije pokrivenosti drugim signalima poput onog sustava Tetra, s ciljem "brže razmjene informacija", pa i "spašavanja života migranata".

Kako se radi o zatvorenoj grupi na kriptiranoj aplikaciji unutar koje se nalaze policijski službenici ovlašteni koristiti dijeljene podatke, po MUP-u se ne može govoriti o odavanju službenih podataka, niti nezakonitom postupanju. Naglašava se da su sva postupanja službeno evidentirana u očevidnicima kao što su Dnevnik događaja ili Evidencija počinitelja. WhatsApp grupa "nije ni službena evidencija postupanja policije niti neslužbena evidencija 'nezakonitih' postupanja, nego samo sredstvo komunikacije", a preko grupe, složit ćete se, teško je moguće pobrojati više od 50 tisuća postupanja", koliko tvrde da je u 2022. bilo nezakonitih prelazaka granice.

Termin "odvraćanje", tvrde, ne odnosi se samo na postupanje na graničnoj crti, nego "u kontekstu policijske terminologije" može značiti odvraćanje osobe od počinjenja prekršajnog ili kaznenog djela "bilo gdje" na području RH. Policija prema migrantima postupa "sukladno zakonom propisanim procedurama". Odgovor na ključna pitanja iz kojih bi bilo nedvojbeno vodi li MUP službenu evidenciju ili provodi nedokumentirana protjerivanja – pitanja o četiri grupe migranata, uključujući i onu iz Baštekove poruke, koja smo ponovili u oba upita – nismo dobili. Iz MUP-a se za sada neće "osvrtati na pojedinačne poruke" jer na temelju dostavljenog ne mogu "potvrditi njihovu autentičnost".

 

Nastavak priče pročitajte na ovom linku.

Potražite Novosti od petka na kioscima.
Informacije o pretplati pronađite ovdje.

Društvo

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više