>

novosti logo

Društvo Društvo

Za ligu spremni

NK Udarnik iz Zablatja, NK Hrvatski dragovoljac iz Zagreba i MNK Ustanik iz Splita samo su neki od hrvatskih nogometnih klubova čije znakovlje jasno aludira na NDH, bilo da je riječ o šahovnici s prvim bijelim poljem, slovu ‘U’ ili njihovoj kombinaciji

Ako sport kao ogledalo društva odražava ne samo najbolje već i ono najgore u njemu, nimalo ne čudi nedavna vijest po kojoj NK Udarnik iz podravskog Zablatja u Općini Legrad kao svoje službeno znakovlje koristi veliko slovo ‘U’ koje neodoljivo podsjeća na ono ustaško. Posredstvom službene internetske stranice općine, vidjeli smo također da se u grbu kluba, koji se inače natječe u četvrtoj županijskoj ligi, unutar tog ušatog ‘U’ nalazi šahovnica s prvim bijelim poljem.

Ivan Sabolić, SDP-ov načelnik Općine Legrad koja sufinancira Udarnik, klub iz mjesta od svega dvjestotinjak stanovnika, najavio je da zasad neće prekinuti njegovo financiranje, ali će klubu poslati dopis kojim će tražiti promjenu grba. Ako sve ostane po starom, zatražit će od županijskog nogometnog saveza da se izjasni može li se s postojećim grbom Udarnik uopće natjecati.

Kad se još malo zagrebe ispod nogometne površine, svako malo izranjaju šahovnice s prvim bijelim poljem. O tome bi ponešto mogli reći npr. i čelnici mnk Hrvatski dragovoljac iz Dugopolja ili nk Vinjana iz Donjih Vinjana

Takva nas vijest, rekosmo, ne iznenađuje, tim više što dotični klub nipošto nije usamljen slučaj promicanja zabranjenih ustaških simbola, koje traje još od 1990-ih. Uz šutnju državnog aparata, u svojim klupskim obilježjima slične simbole imali su ili imaju i neki drugi niželigaški i malonogometni hrvatski klubovi.

Sporne insignije istaknuo je još za rata NK Hrvatski dragovoljac, koji je te 1994. odmah postao prepoznatljiv po svojim crnim dresovima na kojima se isticao grb sa šahovnicom sa znakovitim prvim bijelim poljem u koje je umetnuto srce, dok ju je okruživao pleter u obliku ušatog ‘U’. Etničku čistoću kluba u brojnim istupima ponajviše je isticao njegov tadašnji predsjednik Stjepan Spajić. ‘Crnca bih uzeo ako je katoličke vjere. Budući da mi ne smijemo igrati u crnim dresovima, bilo bi dobro kada bismo barem imali crnoga igrača’, govorio je Spajić. I još: ‘Mi ćemo uvijek biti etnički čist klub. Dok sam ja predsjednik, Srbi neće igrati!’

Suvišno je i spomenuti da Hrvatskom nogometnom savezu i tadašnjoj Tuđmanovoj vlasti obilježja tog kluba i izjave njihova čelnika nisu ni najmanje smetali. Na novim dresovima, lani predstavljenima javnosti, klupski grb neznatno odudara od prethodnog: slovo ‘U’ tek je malo skraćeno.

Sjećamo se i slučaja NK Imotski, čiji su nogometaši 2007. igrali u dresovima sa slovom ‘U’. Naime, u sredini njihova bijelog dresa (postojala je i crna verzija) izrazito se isticalo veliko crno ‘U’ unutar kojega je bio grb s prvim bijelim poljem. Zapravo, cijeli natpis na dresu – ‘gUj’ – bio je logotip istoimene građevinske tvrtke iz Slivna, tadašnjeg sponzora kluba, (ne)vješto upakiran u filoustašku ikonografiju. Logotip, sastavljen od kratica imena vlasnika firme, oca i sina Gojka und Jure, trebao je valjda biti duhovita dosjetka na dresu NK Imotskog, koja ipak nije uspjela impresionirati javnost i tadašnji vrh HNS-a, koji je klubu naložio uklanjanje spornog obilježja.

‘Mi smo odmah postupili prema naputku HNS-a (…). Uklonili smo reklamu sa stadiona, logotip s dresova, i sada će na majicama naših prvotimaca biti ispisano samo ‘Hrvatska’. Nadam se da to nikome neće smetati’, kazao je tada predsjednik NK Imotskog Nediljko Tolo.

Pa ipak, ‘legendarni dres s kontroverznom reklamom na prsima’, kako mu i dalje neki tepaju, prodaje se na specijaliziranim aukcijama i internetskim stranicama, pri čemu postiže cijenu od nekoliko stotina kuna.

Esdepeov načelnik Općine Tisno Ivan Klarin zabranio je 2015. malonogometnom splitskom klubu Ustanik gostovanje u tamošnjoj sportskoj dvorani zbog očite ustaške ikonografije koju taj klub ima u svom grbu. O tome je službeno obavijestio predsjednika HNS-a Davora Šukera. ‘S obzirom na upozorenja pojedinih sportskih djelatnika, a i prema našem internom uvidu, MNK Ustanik Split u svojem službenom sportskom grbu kao i drugim obilježjima kluba veličaju Nezavisnu Državu Hrvatsku koristeći veći dio zabranjene ikonografije, što je suprotno pozitivnim pravnim propisima Republike Hrvatske’, napisao je tada Klarin.

I dok je HNS u slučaju Imotskog pozitivno reagirao, sada je, na čelu sa Šukerom, zakazao, unatoč tome što su se na Facebook-stranici Ustanika mogle vidjeti i likovne obrade figura poznatih ustaša, poput Jure Francetića. I splitska je policija, u koordinaciji s Državnim odvjetništvom, zaključila da u tom slučaju nisu utvrđena obilježja kaznenog djela ni prekršaja.

Inače, o tom klubu kao službenom projektu proustaške Hrvatske čiste stranke prava pisalo se još 2013. godine, kao i o njegovu predsjedniku Luki Podrugu, političkom tajniku HČSP-a i splitskom vijećniku koji je upamćen po preuzimanju odgovornosti za klesanje ustaškog pozdrava ‘Za dom spremni’ na spomenik IX. bojni HOS-a nazvanoj po zločincu Rafaelu Bobanu.

Valja kazati da je Klarinova zabrana još na snazi, tako da MNK Jezera umjesto u Tisnom, Ustanik ugošćavaju u sportskoj dvorani u Tribunju. ‘Jednostavno smo razočarani ponašanjem Klarina, koji i dalje ne dozvoljava da se igra u Tisnom nepotrebno politizirajući klub. Znak Ustanika je uredno registriran u Uredu državne uprave…’, kazao je 2016. tajnik kluba Zoran Buzdovačić.

Dakle, izgleda da se sporno klupsko znakovlje može registrirati bez osobitih problema, što i ne čudi u zemlji sveprisutnog povijesnog revizionizma, kojemu alibi daje i Vladino Vijeće za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima koje je donijelo preporuku da se ustaški pozdrav ‘Za dom spremni’ iznimno može koristiti, primjerice pri komemoriranju poginulih HOS-ovaca. Dovoljno je zagrepsti još malo ispod nogometne površine pa da se vidi da svako malo izranjaju šahovnice s prvim bijelim poljem. O tome bi ponešto mogli reći primjerice i čelnici MNK Hrvatski dragovoljac iz Dugopolja ili NK Vinjana iz Donjih Vinjana u Imotskoj krajini…

1/1