Pet godina bilo je potrebno da se između sela Vrebac i Medak, u blizini Gospića, otkrije spomen-obilježje za 19 mještana Vrepca i okolnih sela koje su ustaše uhapsile i potom ubili 17. juna 1941. Spomen-obilježje, koje se nalazi na mjestu na kojem su žrtve ubijene, postavljeno je zaslugom udruženja Ličana i prijatelja ‘Ličko prelo’ i njihovog aktivista Milana Bogdanovića, a otkriveno je 14. oktobra u prisustvu 60-ak antifašista i mještana.

Prisutnima se uz Bogdanovića obratio i Stjepan Šafran, predsjednik Udruženja antifašističkih boraca i antifašista (UABA) Zagreb jug koji je odnos prema stradanju mještana Vrepca i okolnih sela, ali i cijele Like uklopio u aktualni kontekst revizije historije i rehabilitacije zločinaca.

- Ideja o postavljanju spomen-obilježja konkretizirana je 2012. godine na sastanku našeg udruženja, a slijedio je dug put dobivanja dozvola i suglasnosti, od Hrvatskih šuma do Agencije za gospodarenje državnom imovinom - rekao nam je Bogdanović, ističući da je trebalo ustanoviti i točno mjesto ubojstva žrtava, odakle su nakon početka ustanka naroda Hrvatske, početkom avgusta 1941. godine, tijela ekshumirana i sahranjena u mjesnom groblju u Vrepcu, gdje im je kasnije podignut spomenik.

- Nažalost, mnogi ljudi se plaše, pa nekako ispada da je na skupu bilo više mještana Medka, nego Vrepčana i Pavlovčana. Ali nadamo se da će ovo spomen-obilježje ostati čitavo i da neće dijeliti sudbinu oko 3000 spomenika antifašističkoj borbi koji su oštećeni ili uništeni – dodao je Bogdanović i podsjetio da su ustaše u Vrebac došli 6. maja i ostali do početka avgusta, kad je selo prvi put oslobođeno.

- Kad su pohapsili ljude, odveli su ih u konobu Save Dragosavca, oca kasnijeg političara Dušana Dragosavca. Tokom zatočeništva, stalno su mučeni i maltretirani, a kako su ih na streljanje odveli noću, neko se vrijeme nije znalo što se s njima desilo – zaključio je on.