>

novosti logo

Politika / Svijet Politika / Svijet

Zavežite jezik mržnje

Europski parlament usvojio Rezoluciju o minimalnim standardima za nacionalne manjine: suprotno antimanjinskim tendencijama, zastupnici se zalažu da članice EU-a ‘usvoje izborne sustav i zakone koji olakšavaju zastupljenost nacionalnih i etničkih manjina’

Suočeni s činjenicom da dobar dio zemlja nakon završetka pretpristupnih pregovora, odnosno ulaska u Europsku uniju, zanemaruje prava manjina te ih u naletu jačanja desnih političkih opcija sve češće degradira, zastupnici Europskog parlamenta u utorak su usvojili Rezoluciju o minimalnim standardima za nacionalne manjine.

Kako se navodi u tom nezakonodavnom dokumentu, pripadnici manjina, koji čine osam posto ukupnog stanovništva EU, sve češće su izloženi uznemiravanju, diskriminaciji, govoru mržnje, pa i nasilju, što je u suprotnosti s poštivanjem različitosti, jednom od temeljnih vrijednosti zajednice europskih država. Budući da na razini Unije postoje velika odstupanja u pogledu zaštite ljudskih prava i da se njihovo provođenje prestaje pratiti jednom kada zemlja kandidatkinja ispuni tzv. kopenhaške kriterije i postane punopravnom članicom EU, zastupnici su od Komisije zatražili izradu direktive o minimalnim standardima te usvajanje zajedničke definicije pojma manjine koja bi trebala biti ugrađena u Europsku konvencije u ljudskim pravima. To će, smatra natpolovična većina zastupnika Europskog parlamenta, donijeti stabilnost, gospodarski razvoj i prosperitet svima.

- Naš najvažniji cilj je smanjiti govor mržnje i probleme koji proizlaze iz njega. Svi europski građani trebaju biti u mogućnosti bez ikakvog straha koristiti svoj materinji jezik na ulici i u javnim prostorima. Želimo izgraditi mostove između većinskih i manjinskih kultura, tako da mogu prihvatiti i podržavati jedni druge - rekao je u svom obraćanju izvjestitelj Jozsef Nagy, slovački zastupnik iz grupacije europskih pučana, dodavši da EU mora poštovati jezičnu i kulturnu raznolikost.

Upravo je kulturi i jeziku posvećen najveći dio Rezolucije, pri čemu se upozorava na nužnost rješavanja problema s kojima se godinama suočava i srpska zajednica u Hrvatskoj. Tako se u dokumentu ističe da svaka osoba koja pripada nacionalnoj manjini ima pravo na obrazovanje na vlastitom jeziku, pri čemu se države članice potiče da promoviraju proizvodnju udžbenika koji zadovoljavaju zahtjeve govornika regionalnih ili manjinskih jezika. Članicama se savjetuje da u nacionalne kurikulume uključe učenje o povijesti i kulturi manjinskih zajednica, što će, kako se navodi, dovesti do pokretanja dijaloga te dokidanja mržnje i diskriminacije. Također, Europsku komisiju i države članice potiče se da dopuštaju i promoviraju upotrebu manjinskih jezika u javnom prostoru, pogotovo na područjima s velikim brojem pripadnika manjina. ‘Vizualna prisutnost regionalnih i manjinskih jezika na cestovnim znakovima, u nazivima ulica ili administrativnih, javnih ili trgovinskih institucija itd., ključna je za promicanje i zaštitu prava jer odražava važnu uporabu regionalnih i manjinskih jezika te joj doprinosi, potičući na taj način pripadnike nacionalnih i etničkih manjina da upotrebljavaju, čuvaju i razvijaju svoj specifični jezični identitet i jezična prava te izražavaju svoj multietnički lokalni identitet’, navodi se u dijelu Rezolucije, posebno važnom za srpsku zajednicu u Vukovaru, kojoj još uvijek nije omogućeno pravo na ravnopravno korištenje jezika i pisma u javnom prostoru toga grada.

Europarlamentarci su izrazili zabrinutost zbog nedovoljnog financiranja medija koji objavljuju ili emitiraju na regionalnim ili manjinskim jezicima, a založili su se za dokidanje medijskih sadržaja koji potiču na nasilje i mržnju. S istim ciljem od država članica traži se pokretanje kampanja protiv govora mržnje i osnivanje posebnih jedinica za borbu protiv zločina iz mržnje unutar represivnog aparata.

Za hrvatski kontekst, posebno nakon kampanje za raspisivanje referenduma građanske inicijative ‘Narod odlučuje’, kojim se željelo dokinuti postojeća prava nacionalnih manjina u Saboru, zanimljiv je dio Rezolucije u kojem se zemlje članice potiče da ‘nacionalnim i etničkim manjinama zajamče jednake mogućnosti za sudjelovanje u političkom i društvenom životu’, odnosno da ‘usvoje izborni sustav i zakone koji olakšavaju njihovu zastupljenost’. Na istom tragu se odaje priznanje nevladinim organizacijama koje se bore protiv diskriminacije, zbog čega se 489 europarlamentaraca, koliko ih je glasalo za dokument, založilo za dostatno financiranje i potporu takvim organizacijama. Među njima nije bila hrvatska zastupnica Ruža Tomašić, koja je prije tri godine zazivala ‘čišćenje’ Hrvatske od Srba.

- Dugo se na Zapadu nisu brojala krvna zrnca u mjeri u kojoj se danas broje, što je posljedica često nerazumnih politika pozitivne diskriminacije. Bojim se da nas sve te navodne ‘napredne politike’ vraćaju unatrag. Manjinsku posebnost trebamo priznati i njegovati, ali ne u mjeri u kojoj to onemogućava kvalitetnu integraciju manjina i funkcioniranje društva - poručila je Tomašić, koja je ostala suzdržana pri glasanju.

Iako su hrvatski mediji prenijeli da su svi ostali zastupnici iz Hrvatske podržali dokument, osim Davora Škrleca koji je bio protiv, ovaj nezavisni zastupnik u razgovoru za Novosti demantira tu informaciju. Kako nam je objasnio, glasao je u skladu stava kluba zastupnika zelenih, odnosno podržao je Rezoluciju, ali je došlo do pogreške u sustavu glasanja koja je u međuvremenu ispravljena.

Predstavnici nacionalnih manjina u Hrvatskoj pozdravili su donošenje dokumenta. Saša Milošević, potpredsjednik Srpskog narodnog vijeća (SNV), istaknuo je da je on donesen nakon što su manjine i njihova tijela godinama upozoravali na diskriminaciju, asimilaciju i činjenicu da su u mnogim zemljama EU prihvaćene konvencije ostale tek slova na papiru.

- Dobro je što Rezolucija jasno ukazuje na problem nedostatka minimalnih manjinskih standarda i što predlaže monitoriranje kopenhaških kriterija, osnivanje novog evropskog tijela koje će se baviti manjinskim temama, pokretanje akcija protiv govora mržnje te osnivanje komisija za istinu i pomirenje. Što će od svega toga biti usvojeno i kako će nove regulacije utjecati na položaj manjina, ostaje za vidjeti - rekao je Milošević, ne krijući zadovoljstvo što je Rezolucija o minimalnim standardima za nacionalne manjine, među ostalim, rezultat napora europske građanske inicijative ‘Minority SafePack’.

Podsjetimo, aktivisti inicijative, koju je pokrenula Federalna unija europskih nacionalnosti (FUEN), prošlog su proljeća prikupili više od 1,2 milijuna potpisa kako bi kroz europske institucije progurali paket zakonskih prijedloga za bolju zaštitu manjina. U Hrvatskoj, gdje je akciju predvodio SNV, prikupljeno je dvostruko više od potrebnih 8.000 potpisa.

1/1