Tokom 29. Svjetskog festivala animiranog filma – Animafesta Zagreb 2019., koji se od 3. do 8. juna, uz uvodna događanja prva dva junska dana održava u kinima Tuškanac, Kinoteka i Kaptol Boutique Cinema, kao i na brojnim drugim gradskim lokacijama, gledaoci će moći vidjeti oko 400 animiranih filmova, od kojih oko 150 u raznim natjecanjima. To je najavljeno na konferenciji za medije održanoj 29. maja u Mađarskom institutu Balassi u Zagrebu kada su se brojnim novinarima obratili umjetnički ravnatelj festivala Daniel Šuljić, producentice festivala Matea Milić i Paola Orlić, savjetnik za film pri Uredu za kulturu Grada Zagreba Nikola Stojadinović, direktorica Identiteta i komuniciranja Zagrebačke banke Natalija Mikulić Smiljanić, kao i autorice filmova hrvatskog i studentskog natjecanja Noemi Ribić, Stella Hartman, Martina Meštrović i Tanja Vujasinović.
Uz prestižna natjecanja u kojima sudjeluju zvijezde globalne animacijske scene, tu su i središnji tematski program posvećen vezi animacije i likovnih umjetnosti, obilježavanje 50. obljetnice ljudskog stupanja na Mjesec, retrospektivni i panoramski programi posvećeni svjetskim i hrvatskim klasicima kao što su Suzan Pitt, Nedeljko Dragić i drugi velikani Zagrebačke škole, te portugalskoj kinematografiji, open-airovi i Animacikl, virtualna stvarnost, izložbe i radionice, program za profesionalce Animafest PRO, kao i bogat program za djecu i mlade.
Zagrebački Animafest je, uz festivale u Annecyju, Hirošimi i Ottawi, jedan od četiri najjača festivala animiranog filma u svijetu, a o interesu najbolje svjedoči podatak o prijavljenih 1.800 filmova nastalih u proteklih godinu dana, rekao nam je Šuljić, ističući da na festival dolazi oko 240 akreditiranih gostiju iz drugih zemalja.
- Ove godine autori iz Azije su malo slabije prošli, dok je Francuska kao zemlja s jakom kinematografijom uobičajeno zastupljena, slično kao i Velika Britanija i SAD. Imamo i filmove i iz regije i istočne Evrope, rekao je Šuljić.
Na naše pitanje koja je ovogodišnja tema festivala, Šuljić je odgovorio da je pretprošle godine tema bila strip, lani horor, a ove godine likovna umjetnost jer puno autora dolazi s likovnih akademija.
Pitali smo ga i hoće li na festivalu biti kontroverznih filmova kao što je lani bio Chris the Swiss. - Nažalost, za razliku od lani, neće. Uostalom, ni taj film nije kontroverzan; takvim su ga proglasili neki ljudi koji ga nisu ni pogledali, rekao je.
Pitali smo ga i za retrospektivu filmove Nedeljka Dragića. – Prije nekoliko godina uveo sam program retrospektive naših autora iz Zagrebačke škole crtanog filma koji su djelovali tokom 50-ih i 60-ih godina. Njihovom zaslugom Zagrebu je ASIFA (međunarodna federacija animiranog filma) početkom 70-ih dodijelila festival kao svojevrsnu nagradu. Lani je Borivoj Dovniković Bordo dobio nagradu za životno djelo, bila je retrospektiva Zlatka Boureka, a ove godine je na redu Nedeljko Dragić. Meni osobno je jedan od najjačih autora i ima svoj stil; nije se zaustavio samo na jednostavnoj dosjetci, tako da je festival prilika da se publika upozna s njim, rekao je Šuljić.
Najvažnija izmjena u odnosu na ranije godine jeste što će središte biti u Tuškancu umjesto u Europi. Organizacija je tekla užurbano jer smo u kratkom periodu morali restrukturirati cijeli program. Kako Tuškanac ima znatno manji kapacitet, 272 mjesta, pa da ljudi ne bi ostali zakinuti, program će se emitirati i u Kinoteci, rekla je Paola Orlić.
- Kao i svake godine imamo bogat popratni program izvan kino dvorana, od projekcija na Zrinjevcu 1. juna do lutkarske predstave i filma Ježeva kućica na ljetnom kunu Gradec. Za programe i izložbe ponovo ćemo aktivirati tunel Grič, a filmovi će se projicirati i na fasadama Gornjeg Grada. Završnog dana, 8 juna, na ljetnoj pozornici Tuškanac imat ćemo program posvećen 50 godišnjici od ljudskog slijetanja na Mjesec. Nažalost, među 12-ak lokacija neće biti Muzej suvremene umjetnosti jer se zbog tehničkih problema već tri godine ne mogu prikazivati filmovi na fasadi muzeja, rekla je Paola.
Matea nam je naglasila velik interes škola i vrtića za projekcije. Dječja konkurencija filmova je toliko zaživjela da je najveći problem kako sve zainteresirane škole strpati u osam dostupnih termina s po 300 mjesta uz slobodni ulaz. Najveći interes vlada za uzrast od pet do osam godina, a nakon svakog filma idu razgovor i analiza u kojoj se pokazuje da djeca postavljaju vrlo suvisla pitanja, rekla nam je Matea.
Osim besplatnih ulaznica za programe, u koje spada i studentsko natjecanje, cijene ulaznica kreću se od 25 do 30 kuna.
