Novosti

Intervju

Dragana Jeckov: Osuđujem grafite

Poruke mržnje danas upućene Srbima, a sutra nekoj drugoj manjini, opasne su i upozoravajući su alarm da smo postali društvo u kojem se tolerira nasilje, kaže saborska zastupnica SDSS-a i potpredsjednica SNV-a

Jseue6i0dkbxt4jfne34r0dq9q1

Dragana Jeckov (foto Patrik Macek/PIXSELL)

Kako komentirate sve učestalije poruke mržnje na zidovima kuća, spomenicima i cestama u selima s većinski srpskim stanovništvom i u Rijeci?

Grafite koji su tipičan govor mržnje i izraz netrpeljivosti prema Srbima najoštrije osuđujem te pozivam nadležne da otkriju počinioce i primjereno ih kazne. Na širenje mržnje treba jasno reagirati, jer oni koji šute s vremenom će postati njene žrtve. Poruke mržnje danas upućene Srbima, a sutra nekoj drugoj manjini, opasne su i upozoravajući su alarm da smo postali društvo u kojem se tolerira nasilje. Sve učestaliji slučajevi nasilja šalju sliku o našoj državi kao nesigurnoj turističkoj destinaciji u kojoj vas mogu izmlatiti samo zato što ste drugačiji po bilo kojoj osnovi, a da pri tome nasilnici neće biti baš naročito kažnjeni. Mlake reakcije nadležnih i još blaže sankcije mogu biti uzroci ovakvih i sličnih pojava.

Znači li to da su i dalje u porastu govor mržnje i nasilje prema Srbima?

S obzirom na specifične hrvatsko-srpske odnose uvjetovane nasljeđem ratnih događanja te uzimajući u obzir ukupnu sliku koja se o Srbima u Hrvatskoj stvara kao o zločincima i krivcima, takve pojave ne iznenađuju. Ali iznova treba reagirati, ne prešućivati, ne navikavati se. U posljednje vrijeme više je primjera izljeva mržnje. Sjetimo se reakcija na kampanju SDSS-a za EU izbore, vaterpolista u Splitu, pretučenih srednjoškolaca u Vukovaru, sezonaca na Braču, paljenja kuća, pokojnog Radoja Petkovića koji je podlegao povredama od batina…

Kako riješiti taj problem?

Antisrpska histerija je prisutna i gotovo svakodnevno smo njeni svjedoci, no pitanje je koliko je tko spreman biti iskren i priznati da postoji i suprotstaviti joj se. Ključan faktor u odgoju djece je obitelj, a mnogo toga bi se moglo učiniti kroz školski sustav i adekvatnom reakcijom države na neprihvatljive oblike ponašanja, znači brzom reakcijom i oštrom sankcijom koja ima učinak. Velik značaj mogu imati i mediji, čiji pristup ne bi trebao biti isključivo senzacionalistički. Oni su danas pokretač mnogobrojnih društvenih procesa pa bi mogli pokrenuti novi smjer ukazujući na pozitivne primjere odnosa Srba i Hrvata. No nažalost malo je onih kojima odgovara takav put mira i tolerancije.

Intervju

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više