>

novosti logo

Kolumne Kolumne

Kolateralni pobjednici

U ovoj je predizbornoj kampanji bezbroj političkih analitičara i stručnjaka za komunikaciju demoliralo vlastitu reputaciju. Ozbiljan izuzetak bio je Ivica Relković, pouzdan, oslonjen na brojke i nepristran. On je jedan od kolateralnih pobjednika ovih izbora, kao i Robert Bosak, čije su se ankete pokazale najpouzdanijima

Dnevnik, HRT, 30. prosinca, 19:00

HRT-ov Dnevnik daje u vijesti o predizbornoj poruci Miroslava Škore sve osim onoga što je jedino važno – preporuke za koga bi trebali glasati birači koji su u prvom krugu dozivali njegovo ime. Objavljen je dio izjave u kojemu Škoro poziva građane da izađu na izbore i učine najbolje za ovu zemlju, ali ne kažu što je to. A najbolje je, misli Škoro, da izađu na biračko mjesto i svojeručno nadopišu ‘broj 3, hrvatski narod’. Dakle, protiv Kolinde. HRT se ne bi trebao baviti takvim manipulacijama. To je ispod razine, a u vrijeme društvenih mreža i posebno glupo. Masovna publika bježi na druge medije jer želi čuti punu informaciju umjesto agitpropa, a ima i jedna nusposljedica: čim danas nešto cenzuriraš, zabranjeni sadržaj procuri i proizvede peterostruki efekt.

Debata, RTL, 30. prosinca, 20:00

Publika je prvo sučeljavanje dvoje finalista iščekivala kao el clasico, sudar svjetova, vječiti derbi. I bi derbi! U prvom srazu Zorana Milanovića i Kolinde Grabar-Kitarović – koji je gledalo 700.000 ljudi – sve je varničilo, frcale su iskre, napadalo se i uzmicalo. Za vrijeme emisije svi su vodeći portali imali ankete o tome tko je pobjednik, tko gubitnik, čitanost je bila brutalna, brojke su letjele u nebo. Voditelji Ivan Vrdoljak i Damira Gregoret bili su dobri, pitanja solidna, držanje debate pod kontrolom uglavnom korektno, a na neočekivani zahtjev ‘iz jednog stožera’ da se sučeljavanje u jednom trenutku prekine voditelji su reagirali loše, ne otkrivajući tko je zahtjev postavio – pogreška! – što je podiglo interes javnosti za to tko traži prekid do maksimuma. Pokazalo se da je to neka predsjedničina savjetnica. Tko kaže da je predsjednik nevažan? Brojke pokazuju da ovo nije beznačajna funkcija, to je plebiscit nacije – premda preskup – o pravcima razvoja, odnosno pravcima propadanja. Zoran Milanović bio je na RTL-u sadržajno dominantan, no zaboravio je na sliku i zvuk, što na televiziji navodno nije sasvim beznačajno. Mikrofon na reveru sakoa hvatao je sve njegove zvukove, pa se čulo učestalo šmrcanje koje je nerviralo dio publike i njegove piarovce, a ni stalno potezanje hlača nije bilo nezamijećeno. KGK se smješkala, nosila je kaput koji je proizveo misteriju (čemu kaput u studiju), a nastup joj je bio uvjerljiv – ako ga gledamo kao stranački fanatici. Nije se naime obrukala. Glavno pitanje bilo je hoće li ponoviti nadrealnu osječku epizodu s ‘osam tisuća eura plaće’ (genijalan remiks na tu temu imao je skoro milijun gledanja na YouTubeu!) i slične, ali toga nije bilo. Čim nije propala, uspjela je. Kolinda je puno puta čitala s papira, a neke od napisanih sugestija očito joj je pisao netko nedovoljno upućen u stvari, pa je Milanoviću slala pitanja koja su joj se obijala o glavu. Njezina kampanja s osječkim antiklimaksom morala bi biti izučavana na sveučilištima kao primjer komunikacijskog i političkog harakirija. Toliko pogrešaka u jednoj kampanji Hrvatska nikad nije vidjela.

N1 studio uživo, 31. prosinca, 12:05

Nina Kljenak ostavila je, pripremljenošću i izvrsnim moderiranjem razgovora s Tomislavom Klauškim, sjajan dojam u posebnoj live emisiji o predsjedničkom sučeljavanju. Dugi intervju bio je ilustriran masom zanimljivih i slikovitih priloga koji su služili kao povod za debatu. Kljenak je pitanja postavljala odmjereno, ne predugo, britko, pametno i upućeno. Klauški je procijenio da se na ovim izborima bira osoba, ne program. ‘Oni kontriraju jedan drugome kao osobe – tko je dobio stambeni kredit, tko se svađa sa susjedima… Bilo je lijepo vidjeti koga ćemo birati na toj razini. Televizija je trebala postaviti pitanja o pobačaju ili klimatskim promjenama, ali su kandidati sebi birali teme – jedni građansku državu, a drugi domoljublje. Kampanja je bila dosta loša, ali zanimljiva, pa je pitanje je li odbila ljude da izađu na izbore’, rekao je Klauški.

Debata, HRT, 2. siječnja, 20:05

Debata na Hrvatskoj televiziji bila je iskričava, ali pristojna, voditelji odlični, pitanja podobna za fajt, premda se činilo da su oba kandidata upoznata ili s pitanjima ili barem okvirno s temama. Milanović je bio čvršći, odgovarao je znajući da za neke odgovore ne može dobiti bodove, dok je Kolinda oportunistički nastojala zaobići odgovore na pitanja koja je mogu sukobiti s dijelom birača. Zanijekala je da je sastavljala svoju privremenu vladu, iako je suviše aktera te priče javno reklo da su bili kod nje na konzultacijama za ministarske pozicije. Ostatak debate protekao je u raspravi o uspješnosti Milanovićeve vlade, povoljnosti kredita kojima su kupili stanove, o Ivi Sanaderu, Milanu Bandiću, Plenkovićevoj vladi i sličnim temama. Milanović se uzdao u napade na korumpiranost i lopovluk njezina okruženja, ne i nje osobno. Oboje kandidata analiziralo je pogreške u komunikaciji s prethodnog sučeljavanja i odlučilo ne ponavljati ih. No cijelu je emisiju zasjenio incident Kolindina savjetnika Tomislava Madžara, koji je nakon izlaska iz studija napao Zorana Milanovića neuobičajenom kanonadom uvreda. Kolindin stožer je oba puta proizveo incidente o kojima će se pričati dan poslije: pogreška na pogrešku!

Debata, Nova TV, 3. siječnja, 20:20

Debata na Novoj bila je oštra, pitanja voditelja prodorna i takva da su, prvi put, ostavljala dojam da pomalo zgrčeni, ali borbeno raspoloženi kandidati nemaju pojma što će ih se pitati.

Pokazalo se na kraju da su predsjednički izbori plebiscit o tome želi li Hrvatska ići dalje putem kojim ide – to je put Kolinde, Bandića, Mamića, Kuščevića, Marića – ili nekim drugim. Odlučili smo se za neki drugi put. U ovoj je predizbornoj kampanji stradalo bezbroj autoriteta. Kolinda i njezini savjetnici, ali i bezbroj političkih analitičara i stručnjaka za komunikaciju demoliralo je vlastitu reputaciju. Zoran Milanović sva je tri sučeljavanja dobio – sa 6:4, 7:3 ili 8:2, svejedno – no ujutro smo u novinama i na portalima mogli čitati stručnjake koji tvrde da je rezultat neriješen ili da je Kolinda pobijedila. Ozbiljan izuzetak bio je Ivica Relković, trezven, pouzdan, oslonjen na brojke, s nepogrešivim njuhom i nepristran, pokazao se najboljim poznavateljem političkih trendova u Hrvata. On je jedan od kolateralnih pobjednika ovih izbora, kao i Robert Bosak, čije su se ankete pokazale najpouzdanijima.

1/2