>

novosti logo

Društvo Društvo

Leksikon tranzicije: Zlatna mladež

Mlađi privilegirani pripadnici novih ‘elita’; najčešće potomci – djeca tranzicijskih ‘pobjednika’ – ljudi bliskih političkim i poslovno-mafijaškim krugovima koji su u tranzicijskim procesima privatizacije i prvobitne akumulacije kapitala pokazali najviše ‘umješnosti’ u brzom stjecanju financijskog i materijalnog bogatstva

ZLATNA MLADEŽ; često korišten te u medijima i javnosti vrlo frekventan kolokvijalni izraz – u našem kontekstu naročito aktualan kada se govori o ranoj fazi tranzicije s kraja prošlog stoljeća – iako u međuvremenu nije izgubio na važnosti i upotrebljivosti. Naime, kada je o regiji bivše Jugoslavije riječ, zlatna je mladež nerazdvojivo povezana s ratovima koji su se na ovom prostoru vodili tijekom 1990-ih te s njihovim posljedicama koje se vuku do današnjih dana.

Pojam se odnosi na mlađe privilegirane pripadnike novih ‘elita’; najčešće potomke – djecu tranzicijskih ‘pobjednika’ – ljudi bliskih političkim i poslovno-mafijaškim krugovima koji su u tranzicijskim procesima privatizacije i prvobitne akumulacije kapitala pokazali najviše ‘umješnosti’ u brzom stjecanju financijskog i materijalnog bogatstva. Uz imenicu mladež u ovom se kontekstu znakovito veže pridjev zlatna, što možemo metaforički uprizoriti kao: djeca ‘optočena raskoši koja se kupaju u medu i mlijeku’. Nerijetko ti mladi ljudi, nerazmjerno svojim godinama, iskustvu i obrazovanju, stječu vrlo utjecajne karijerne pozicije u svijetu korporativnog biznisa i profesionalne politike. Ovaj je termin planetarnih razmjera, a prepoznatljivo se i opravdano dovodi u vezu s globalnim ekonomskim, političkim, kulturalnim te općedruštvenim trendovima u svijetu s kraja 20. i s početka 21. stoljeća, a koji su zapravo ekstenzija strukturnih procesa restauracije kapitalizma koju obično imenujemo neoliberalizam. Ovi fenomeni naročito dolaze do izražaja u zemljama tzv. trećeg svijeta, bivšim kolonijalnim područjima Afrike, prostorima nekadašnjih socijalističkih država srednje i istočne Europe te Sovjetskog Saveza, ali su njihove manifestacije itekako razvidne i na tzv. Zapadu.

Uz zlatnu se mladež – pored besramnog luksuza, razmetljivosti i raspojasanosti u iskazivanju brzo stečenog bogatstva koje je u neprijatnoj, zapravo degutantno-odvratnoj, suprotnosti s društveno-tranzicijskim sivilom i bijedom koja ga okružuje – gotovo poslovično povezuju ekscesi, afere, destruktivnost, agresivna bahatost, različiti oblici nasilja, kao i neukusne kulturalne preferencije te relativno noviji obrasci društvene poznatosti i prepoznatljivosti, primjerice u vidu spektakularnog ‘selebrizma’. Pritom su i vrlo često privilegirani pred slovom Zakona. Za svoje prijestupe – tuče, silovanja, konzumiranja narkotika i njihovu preprodaju, prijetnje, šverc, prometne prekršaje… – zlatna mladež nerijetko ne biva kažnjena, ili tek simbolično, što je također bitan faktor koji utječe na lošu društvenu reputaciju ove populacije.

1/1