Novosti

Društvo

Miran Pogačar: Država nam odriče pravo na dostojanstven rad

Platforme nam već uzimaju i preko 20 odsto svih prihoda. Cenu rada spuštaju do u bescenje konkurenti iz još siromašnijih zemalja nego što je Srbija. Naša država nam odriče pravo na dostojanstven rad, a na sve to nas još i oglašava kriminalcima i preti da će nas oterati u zatvor, govori predsjednik Udruženja radnika na internetu

Large internacionala mini

(foto Facebook)

Poreska uprava Srbije je najavila da će početi oporezivati tzv. frilensere. Navodno će to činiti i retroaktivno, odnosno pet godina unazad, čime bi preko 100.000 radnika na internetu, kolika je procena da ih ima u Srbiji, bilo ugroženo. Zašto se država sad odlučila na taj potez?

Jasno je da je budžet prazan, ali je u najmanju ruku nerealno očekivati da bi ga dugovanja radnika na internetu u značajnoj meri dopunila. Smatramo da je za državu daleko bolje rešenje da, zajedno sa nama, pronađe način da sebi obezbedi još 100.000 poreskih obveznika koji bi u budućnosti redovno i voljno izmirivali svoje obaveze nego da te ljude otera na ulicu, u bolest ili inostranstvo. Da li je država svesno svojim nečinjenjem doprinela da se tokom pet godina nakupe astronomski iznosi koji će se potom uvećati zateznim kamatama do nenaplativosti? Očigledno da. Taj problem ćemo izgleda morati da rešavamo na ovaj ili onaj način.

Šta je najveći problem?

Goruće pitanje od koga zavisi egzistencija nas i naših porodica je odluka države da sve ovo naplati i do pet godina unazad, sa kamatama koje dug uvećavaju i do 40 odsto, što kad se saberu porezi, doprinosi i kamata iznosi i do 80 odsto od svega što ste zaradili, a taj novac niko nema da plati. Drugi problem je što država naplaćuje i doprinose za penzijsko i zdravstveno osiguranje na ime prava koja se ne mogu uživati unazad, a prema važećem sistemu uglavnom ni ubuduće. Kako neko može dobiti zdravstveno osiguranje za pet godina unazad? Ili staž koji mu do decembra prošle godine nije ni mogao biti upisan po zakonu? A pitanje je kako to i sada funkcioniše. Treći problem je sama visina ovih nameta, koji za fizička lica ukupno iznose i preko 50 odsto zarade. Ne postoji neoporezivi deo, a normirani troškovi koji umanjuju poresku osnovicu su preniski. Frilenseri se ne tretiraju kao radnici niti imaju ikakvu radno-pravnu zaštitu od države. Prepušteni smo na milost i nemilost surovom međunarodnom tržištu, klijentima koji imaju samo moralnu obavezu da nam plate za obavljeni rad. Platforme nam već uzimaju i preko 20 odsto svih prihoda. Cenu rada spuštaju do u bescenje konkurenti iz još siromašnijih zemalja nego što je Srbija. Naša država nam odriče pravo na dostojanstven rad, a na sve to nas još i oglašava kriminalcima i preti da će nas oterati u zatvor. Svakome je jasno da se tome moramo jasno i odlučno suprotstaviti, i mi to već činimo.

Koja iskustva prepoznajete kao pozitivne primere?

U Makedoniji, na primer, porezi za frilensere iznose 10 odsto, a u planu je da u narednih pet godina to svede na nulu. U Bugarskoj su porezi 10, a doprinosi 28 odsto, s tim što su normirani troškovi kojima se umanjuje poreska osnovica 25 odsto, tako da se u konačnici dobija jedna potpuno drugačija slika. Crna Gora, Hrvatska, Rumunija – nijedna od zemalja u regionu se ovako nije ponela prema 100.000 svojih građana i građanki. BiH je nešto slično, samo mnogo blaže, pokušala pre dve godine, pa odustala. U javnosti se više puta govorilo o uvođenju poreskih olakšica za tzv. "digitalne nomade", strance koji bi dolazili u Srbiju, živeli ovde neko vreme, trošili novac i zbog visokih zarada plaćali PDV. Prosečan srpski frilenser već živi ovde, troši novac u svojoj zemlji, a u njoj bi i ostao kada ona ne bi ulagala ovoliki trud da ga otera. Svi jasno treba da znaju da mi želimo da plaćamo porez i doprinose i da ostanemo u ovoj zemlji, ali pod pritiskom države i vlasti jasno je da ćemo za pravo da radimo i živimo u ovoj zemlji morati da se borimo odlučno i da je duga borba pred nama.

Društvo

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više